Pionirke STEM-a

Zvala se Augusta Buček i bila je prva žena u ekskluzivnom muškom društvu. Kći kapetana trgovačkog broda iz Osijeka...

naslovnica knjige

 Srednja Europa/
Tko su bile prve matematičarke i prirodoslovke u Hrvatskoj koje su otvorile vrata generacijama znanstvenica, otkriva nova knjiga ‘Prirodoslovke i matematičarke‘

Zvala se Augusta Buček i bila je prva žena u ekskluzivnom muškom društvu. Kći kapetana trgovačkog broda iz Osijeka, Augusta Buček u jesen 1896. godine upisala kolegij Neorganska ludžba, odnosno Anorganska kemija, na Mudroslovnom fakultetu (današnji Filozofski fakultet) u Zagrebu i tako postala prva žena koja je u Hrvatskoj polazila visokoškolsku prirodoslovno-matematičku nastavu. Predavanja iz kemije slušala je u sklopu priprema za studij medicine na Sveučilištu u Zurichu gdje je 1903. godine promovirana za doktoricu medicine. Danas zaboravljena Augusta Buček (1873.-1921.) jedna je od malobrojnih heroina koje su otvorile prozor generacijama žena u Hrvatskoj u tradicionalno muški svijet prirodoslovlja i matematike. O tim odvažnim „pionirkama STEM-a” govori knjiga „ Prirodoslovke i matematičarke: Prve žene u hrvatskoj akademskoj prirodoslovno-matematičkoj zajednici” autora Tihomira Vukelje i Tihane Luetić koju je nedavno objavila izdavačka kuća Srednja Europa iz Zagreba. „ U naše dane, jedno stoljeće kasnije, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilište u Zagrebu studentice po brojnosti gotovo dvostruko premašuju svoje kolege: primjerice, u zimskom semestru akademske godine 2016./2017. na Fakultetu (bez Geografskog odsjeka) nalazimo 62,6% studentica i 37,45 % studenata”, pišu autori knjige.

U muškom društvu

Kad je Augusta Buček u listopadu 1896. godine počela pohađati predavanja iz anorganske kemije, našla se u društvu 31 kolege. Augusta, ipak, nije bila prva žena na Mudroslovnom fakultetu jer je godinu dana prije nje čak 10 izvanrednih studentica počelo pohađati nastavu iz različitih društveno-humanističkih kolegija. „ Promatrajući konkretne pomake na polju ženskoga obrazovanja u nas, može se primjetiti da hrvatske djevojke nisu dugo bile zakinute za visoko obrazovanje u odnosu na kolegice u drugim europskim zemljama. Uz iznimku skandinavskih zemalja i Švicarske, koje su počele primati djevojke na svoja sveučilišta nekoliko desetljeća ranije, ostale europske zemlje su se na taj korak odlučile tek nekoliko godina prije nas... Možemo zaključiti da je Hrvatska na polju visokoškolskog obrazovanja žena, kao gotovo ni u čemu drugom, išla s minimalnim razlikama u korak sa zemljama u okviru Monarhije”, navode autori.

Prve redovite studentice koje su se upisale na Mudroslovni fakultet upisale su se 1901. godine: Milica pl. Bogdanović, Milka Maravić i Vjera Tkalčić. Kćer austro-ugarskog časnika, Milica pl. Bogdanović (1892.-1973.) završila je studij povijesti i zemljopisa: bila je prva žena koja je stekla formalnu osposobljenost za srednjoškolsku profesoricu i prva žena koja je doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon toga, započela je svoju karijeru predavanjem u ženskoj gimnaziji i kasnije predavala na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Uz predavanja, bavila se i znanstvenim radom te je objavila niz radova iz područja pedagogije, književnosti i povijesti.

Milka Maravić (1880.- 1968.), kći imućnog srpskog izdavača i tiskara, postala je u ljeto 1904. godine prva žena koja je na SuZG apsolvirala prirodopis, a time i prva žena u hrvatskoj akademskoj prirodoslovno-matematičkoj zajednici. No, prva žena u Hrvatskoj koja je položila ispit za srednjoškolsko učiteljstvo iz prirodoslovno-matematičkih predmeta bila je 1911. godine Cvijeta Cihlar (1886.-1970.), kći učitelja u Senju. Nakon završetka studija neko se vrijeme bavila znanstvenim istraživanjima u Botaničko-fiziologičkom zavodu Mudroslovnoga fakulteta u Zagrebu, surađujući s profesorima Antunom Heinzom i Valentinom Voukom te pristavom i privatnim docentom Aurelom Forenbacherom, a koja su rezultirala s dva objavljena rada.

Prva asistentica

Prva asistentica na Sveučilištu u Zagrebu, i to na Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakuleteta, bila je Marija Lukšić (1894.-1979.), kći činovnika u Otočcu. Njezinom imenovanju svakako je kumovao Prvi svjetski rat jer je u proljeće 1915. godine Vladimir Varićak, profesor matematike na Mudroslovnom fakultetu, ostao bez asistenta koji je mobiliziran. „Stoga je profesor Varićak na 7. redovitoj sjednici Profesorskog zbora Mudoslovnoga fakulteta, održanoj 10. srpnja 1915. predložio ‘da se slušačica Marija Lukšić, koja je ljetos apsolvirala 6. semestar, imenuje pristavom matematičke stolice, sa 1000 kruna godišnje nagrade‘. Obrazlažući svoj prijedlog profesor Varićak naglasio je da je Marija Lukšić ‘po semestrima najstariji slušač matematike, a po naucima najbolji‘...”, pišu autori. Varićakov je prijedlog jednoglasno prihvaćen pa je Marija Lukšić 1. listopada 1915. godine postala asistentica profesora matematike, na Mudroslovnom fakultetu, u Zbirci matematičkih učila. Ispit iz matematike položila je u travnju 1917., a ispit iz fizike u listopadu iste godine te joj je zatim izdana diploma kojom joj se priznaje sposobnost da u svim razredima srednjih škola predaje matematiku i fiziku. Tako je postala prva žena u Hrvatskoj kojoj je formalno priznata ta sposobnost. Marija Lukšić predavala je u nekoliko gimnazija, a u IV. muškoj gimnaziji 1948./1949. bila je ravnateljica da bi 1950. godine otišla u mirovinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:24