BAŠTINA

Tko je kriv za propadanje jedne od najljepših zagrebačkih palača

Većinski vlasnik Bernard Rošić smatra da teret spašavanja impozantnog zdanja koje je proglašeno kulturnim dobrom ne mogu snositi suvlasnici sami bez pomoći države ili Grada
Na fotografiji: Bernard Rošić
 Tomislav Krišto / CROPIX

Propada jedna od najljepših zagrebačkih palača, Palača Medaković, spomeničko kulturno dobro na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 15, koji je i sam dio zaštićene arhitektonske i parkovne cjeline Zelena potkova. U najgorem su stanju njezin impozantni balkon - lođa koji se ističe na pročelju i krov.

Otužno stanje zgrade ocrtava se na zidnoj slici stropa nekoć raskošnog balkona prvog kata, koja se raspada. Sa stropne slike balkona godinama se pomalo odlamaju komadi kamenja, što je i dugogodišnja potencijalna opasnost za prolaznike. Za Jutarnji list snimili smo ostatak oslika na balkonu.

- Upravo je pao još veći dio oslikanog stropa, od kada ste nas posjetili - javio nam je Bernard Rošić, većinski vlasnik Palače Medaković, dan nakon snimanja.

Predmet povrata

I tako je već godinama, od 2004. godine zidni oslik polako se raspada, dijelovi padaju, srećom, uglavnom na balkon. Te je godine tek bio načet, a sad je propao. Čitava je priča oko obnove palače zapela na relaciji vlasnik Bernard Rošić - Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture. Rošić, koji je dio palače dobio u povratu imovine a dio otkupio, smatra da bi mu Grad trebao pomoći u obnovi i zaštiti kulturnog dobra, i to prvenstveno jer je nekoć sam Grad raspolagao dijelom zgrade. Šteta je na spomeniku, kako kaže Rošić, nastala dok je Grad bio većinski vlasnik.

- Kada je Grad vratio dijelove zgrade, palača je već bila uništena. To su Gradski zavod i Ministarstvo kulture znali jer sam im godinama pisao o stanju, još dok sam bio manjinski vlasnik upozoravao sam da se tad još neki manji problemi na zgradi trebaju sanirati. Grad je zgradu godinama koristio. No čim sam ja postao većinski vlasnik, od mene traže da sam, kako bih obnovio zgradu, financiram izradu projektne dokumentacije obnove i prijavim se za eventualnu subvenciju obnove od spomeničke rente, bez ikakve njihove pomoći - objašnjava Bernard Rošić.

Naime, Grad Zagreb koji je raspolagao imovinom mnogih zgrada koje su bile predmet povrata u njih tijekom dugogodišnjeg trajanja sudskih postupka povrata uglavnom nije ulagao. Često su vlasnici svoju nekadašnju imovinu dobili nazad u dosta lošem stanju. Slična je priča i s Palačom Medaković gdje se od novog-starog vlasnika sada očekuje potpuna briga o kulturnom dobru, a pritom mu se ne nudi primjerice ni pomoć stručnih službi Grada u izradi dokumentacije za obnovu.

Kavana Splendid

Palača Medaković je sagrađena 1885. godine, prema projektu graditelja Janka Jambrišaka. Investitor dvokatnice bio je dr. Bogdan Medaković. Prizemlje kuće adaptirano je 1936. godine za kavanu, kasnije je ovdje bila kavana Splendid pa kavana Lenuci. Milivoj Rošić, djed Bernarda Rošića, kupio je palaču 1936. godine. Njegov djed bio je liječnik i strastveni kolekcionar koji je sakupio i famoznu Zbirku Rošić, vjerojatno najvredniju zbirku umjetnina u Hrvatskoj. Obitelj Bernarda Rošića tijekom povrata oduzete imovine dobila je u povrat veći dio palače koja je nacionaliziranja njegovu djedu, a dijelove zgrade je i sam otkupio. Prije povrata većeg dijela te imovine Rošićima suvlasnici zgrade bili su većinski vlasnik Grad Zagreb te B. Rošić, Kušec i Lenuci d.o.o. Zadnjih godina većinski vlasnik je B. Rošić uz suvlasnika Kušec.

- Oslik na zidu ugrozila je još 2004. godine vjerojatno voda s balkona iznad, a moguće i još neki prijašnji razlozi. Prvo se pojavila mrlja na sredini kod glave anđela. GSKG kao upravitelj i Gradski zavod za zaštitu spomenika bili su informirani i izlazili su na očevid. Tad se još relativno lako mogao sačuvati oslik. Tek od trenutka kada Grad Zagreb više nije u zgradi Zavod je reagirao na moja pisma upozorenja da oslik propada. Naredili su nam da se mora postaviti skela na pročelje i sanirati balkon 2. kata. Balkon je saniran, no skela nije postavljena jer novcem kojim zgrada raspolaže iz pričuve saniramo propali krov - govori Bernard Rošić.

Zajednički plan

Također, on smatra da teret spašavanja zgrade koja je proglašena kulturnim dobrom ne mogu snositi suvlasnici sami bez pomoći države koja bi trebala podijeliti dio tereta zahtjevne i skupe obnove spomenika kulture. Nekoliko se puta, kaže dalje Rošić, da bi našao sredstva za obnovu oslika na zidu koji se raspada i za izradu projekta obnove zgrade, javio na natječaj pri Ministarstvu kulture. Ovih dana objavljeni su rezultati te ponovno nije dobio sredstva iz njihova Programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2017. godini.

U dopisu od ovog mjeseca Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, pak, vlasnika zgrade ponovno upozorava da je zakonska obveza vlasnika kulturnog dobra postupati s njim s dužnom pažnjom, a osobito ga čuvati i redovito održavati. “Troškove oko očuvanja i održavanja pa i izrade zakonom propisane tehničke dokumentacije za radove snosi vlasnik kulturnog dobra”, pišu. O tome su Rošića, kažu dalje, obavijestili i dopisom još 2013. godine.

- Jedino rješenje je da s Ministarstvom kulture i Zavodom napravimo plan kako će se restaurirati Palača, na koji način će se to sufinancirati od raznih fondova i javnim sredstvima. Smatram da bi to trebao biti minimum koji Grad može ponuditi nekadašnjim vlasnicima koji su oštećeni na više razina - tvrdi Rošić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:52