SVIJET GEJMERA

Prihodi industrije videoigara rastu, ali svejedno otpuštaju radnike

Vidjevši da je “pet do 12”, a da se zahtjevi investitora i menadžmenta ne mijenjaju, djelatnici u industriji videoigara počeli su osnivati sindikate kako bi se suprotstavili dioničarima

 Emmanuel Dunand/AFP
Nemali broj promatrača drži da su otkazi i rezultat bjesomučnog ganjanja kratkoročnog rasta i dodvoravanja investitorima

Iako je industrija videoigara robusnija nego ikad – procjenjuje se da je 2022. ostvarila prihod veći od 210 milijardi dolara, a 2,73 milijarde ljudi diljem svijeta za sebe je reklo da su gejmeri – više od 40 studija za razvoj videoigara i tvrtki iz industrije svih veličina u siječnju je i veljači reklo da će najmanje 8177 njihovih djelatnika ove godine ili ostati bez posla ili da su bez njega već ostali. Nastavak je to trenda koji je započeo 2023. godine, kada je možda čak i 10.500 gejming profesionalaca ostalo bez posla.

Keith Stuart napisao je u The Guardianu da su otkazi reakcija na smanjivanje interesa za videoigre koji je eksplodirao tijekom pandemije koronavirusa SARS-CoV-2. Poneseni tim interesom, a još važnije, prihodima koji su tijekom pandemije također eksplodirali, izdavači i studiji najavili su nove, nerijetko ambiciozne projekte i zaposlili nove ljude kako bi ih realizirali. Kad je pandemija završila, ljudi su se vratili svojim uobičajenim životima, a prihodi su pali. Najavljeni su projekti otkazani, a zaposleni otpušteni.

Premda su za pomor kadrova djelomično krive i visoke kamatne stope, visoka inflacija te tobožnja optimizacija radne snage koja nastupi kad velike tvrtke preuzmu male, nemali broj promatrača drži da su otkazi i rezultat bjesomučnog ganjanja kratkoročnog rasta i dodvoravanja investitorima koji u igrama žele vidjeti posljednje krikove tehnologije kao što su umjetna inteligencija i blockchain. Uz to, Polygon navodi da su tvrtke vjerovale da dobici koje je gejming ostvario tijekom pandemije nisu anomalija, nego da su novi standard. Ispostavilo se da su bili anomalija, a cijenu za tu krivu procjenu platili su radnici, a ne oni koji su donosili sve te dvojbene odluke. Ne treba zanemariti ni činjenicu da su porasli troškovi proizvodnje najskupljih i najatraktivnijih naslova, što studije koji ih prave tjera da prilikom rada na njima donose financijske, a ne umjetničke odluke.

Vidjevši da je “pet do 12”, a da se zahtjevi investitora i menadžmenta ne mijenjaju, djelatnici u industriji videoigara počeli su osnivati sindikate kako bi se suprotstavili dioničarima. Stvorili su i specijalizirane oglasne ploče kako bi otpuštenima pomogli da se ponovno zaposle. O tome koliko je situacija u industriji dugoročno opasna svjedoči i činjenica da je 2023. bila jedna od artistički najboljih godina u novijoj povijesti. Što bi se tek dogodilo da nije?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 00:10