![Šolta nudi i svoje drugo, manje poznato lice, koje može otkriti gotovo pa samo onaj koji ima brodicu. To je njezina južna obala. Nenaseljena, divlja, okrunjena zastrašujućim, nazubljenim klifovima, ta obala krije krasne uvale i sidrišta](https://static.jutarnji.hr/images/slike/2022/07/25/k_25441743_640.jpg)
S više od 800 vezova Marina Kornati u Biogradu na Moru treća je najveća marina u Hrvatskoj. Tamo nas dočekuju dva Marka bez kojih ne bi bilo moguće organizirati ovaj golemi sustav, a da svi budu zadovoljni. Marko Žepina voditelj je luke, a Marko Vrankolj zamjenik direktora marine kojom upravlja dioničko društvo Ilirija. Uz kavu u luksuznom restoranu koji se nalazi uz recepciju doznajemo zanimljive pojedinosti o ovoj, jednoj od "udarnica" nautičkog turizma u Hrvatskoj.
- Hotelska luka izgrađena je 1974. Bila je to prva luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Imali smo prvu čarter flotu na Jadranu, a ovaj, najveći dio luke, građen je sredinom osamdesetih godina - ponosno nam kazuju Marko i Marko.
Špica je sezone, marina je prepuna, uvijek se traži koji vez više. Zadovoljni su. Kažu da je i u vrijeme pandemije i "lockdowna" brodova bilo izuzetno mnogo. Štoviše, reći će, možda je nautički turizam čak i "eksplodirao" u vrijeme koronavirusa jer su se vlasnici brodova i čarteraši "samoizolirali" na brodovima, s kojih bi izlazili smo u nabavu. No, Marina Kornati nudi i mnogo više od samog veza. Tako se brodovi na suhi vez odvlače s dvjema dizalicama, jednom od 50 tona, a drugom od deset, ovisno o veličini i potrebama broda. Uz partnerske tvrtke ovdje je moguće obaviti puni servis, od poliranja i bojanja do složenih problema brodskih motora.
Razgovaramo o problemu onečišćenja mora kruzerima koji prema nekim procjenama Hrvatskoj donose štetu od 350 milijuna eura godišnje, a zaradu od tek oko 50. Vrankolj se slaže i kaže kako su idealni oni brodovi do 12 ili 15 metara, iako se ovdje mogu vezati i oni od 45.
- To su idealni gosti. Oni svakog dana dođu na ručak u restoran ili odu u dućan, dobri su potrošači, mirni i pristojni. Iako imamo puno brodova, u luci nikad ne vlada nered. Pravila su jasna, noću nema glasne glazbe, nema vike i galame. Svi se toga drže, tako da nemamo problema - kaže, a mi primjećujemo kako unatoč velikom broju brodova nikad nema stiske. Gatovi su široki, brodovi nemaju problem ući, vidi se da se ovdje nije štedilo na prostoru, a gatovi su na idealnoj visini pa nam čak nije trebala ni pasarela, jer smo i bez daske komotno skoknuli na kopno s jedrilice.
Iako se ne mogu mjeriti sa Sukošanom i Marinom Punat, koje vežu i po 1300 brodova, natjecateljski duh naše treće najveće marine ne popustaju, pa je već u planu novo širenje. Trebali bi izgraditi stotinjak novih vezova, no detalje ovog višemilijunskog plana nam ne otkrivaju jer - kažu - sve je još u povojima i ne valja govoriti ako nešto nije sigurno. No, diskretno doznajemo da su županijske vlasti planove već uvrstile u svoje prostorne dokumente pa je ostvarenje ipak izgledno.
Ova moderna i funkcionalna marina uglavnom je orijentirana prema čarteru i godišnjacima, a tranzitnih brodova vrlo je malo. Oni najčešće nalaze svoje mjesto u marini kada nema čarteraša jer isplove. Svi koji dođu ovdje znaju da su njihovi brodovi sigurni, a prednost je i blizina samog središta Biograda, zbog obližnjih trgovina, kafića, kao i kulturnih znamenitosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....