SENZACIONALNI OTOCI

NACIONALNI PARK BRIJUNI Ovo slavno otočje ima bogatu povijest, predivne plaže, ali i slona, zebre, paunove...

 iStock
 

Da dođete u Istru i ne posjetite jedini istarski nacionalni park, Brijune, to bi uistinu bila velika šteta. Jer je to slavno otočje uistinu nešto posebno. Ne samo da ima veliku povijesnu priču, nego će vas zasigurno oduševiti priroda, mir, opuštenost, plaže, divlje i domaće životinje koje tamo obitavaju, ali i bogata arhitektonska i kulturna baština. Brijuni su predivni jer su izdvojeni, a tako blizu. Jednostavno ste tamo s druge strane i gledate istarsko kopno, točnije Fažanu, Barbarigu, Vodnjan, Peroj, Pulu. Ali tamo ste i s druge strane svega. Tamo na trenutak zaboravite na sve obveze, žurbu, posao...

Brijuni čine najveću otočnu skupinu na zapadnoj obali Istre, a Nacionalni park pokriva 14 otočića i hridi, od kojih su najveći Veliki i Mali Brijun. Prometa, logično, nema, a park možete obilaziti električnim vozilom, turističkim vlakićem, biciklom ili pješice. Koje god prijevozno sredstvo odaberete, nećete zažaliti. Svako od njih ima svoj čar jer nijedno ne proizvodi buku. Ovdje automobili ne vladaju, osim Titova Cadillaca, zaštitnog znaka otočja uz još nekoliko simbola - pričljivog kakadua Kokija, slonicu Lanku, hotel Neptun, čamčarnicu te poznati safari park koji je Tito osnovao 1978. godine.

Znane i neznane osobe

Ne čudi da čim stanete na kopno, uđete u neku drugu dimenziju i drugačije raspoloženje. Mir vas odmah obuzima, pa čak i ako dolazite u većoj skupini posjetitelja. Odmah vas preuzme miris mora, borova, cvrčci cvrče na sve strane, a u hladu stabala možete potražiti odmor na nekoj od klupica. I odmorom započeti svoj obilazak. Jednostavno stati i s male rive okom “obići” ulaz u nacionalni park. Mjesto je to gdje su dolazile razne znane i neznane osobe, a kada bi to kamenje moglo pričati, svašta bi nam moglo reći.

iStock

Naime, Brijuni su još od neolitika bili naseljeni, a Rimljani su među prvima otkrili blagodati ladanjskog života. Ovdje su sagradili svoje vile čiji se ostaci i danas naziru u poznatoj uvali Verige. Koristila se čak 700 godina, a sagrađena je u prvom stoljeću prije Krista. Bila je pravo luksuzno zdanje s dva peristila, a tu su bili i hramovi boga mora Neptuna, kapitolijske trijade te božice ljubavi i ljepote Venere. Mozaici, freske, štukature i mramor krasili su ovu luksuznu vilu oko koje su bile isprepletene šetnice. U moru su, pak, bili kameni blokovi, a pristup uvali regulirao je lanac, odnosno veriga, po čemu je uvala i dobila ime.

Rimljanima svakako treba odati počast jer su izabrali jednu od najljepših uvala za svoj odmor. Rimske vile za odmor smještene su bile i na brdu Kolci, u uvali Dobrika, u današnjoj luci, na području povrtnjaka na Velikom Brijunu, u Uvali sv. Mikule na Malom Brijunu, a zabilježene su i strukture u podmorju otoka Vange. Koliki je potencijal Brijuna, znao je i vizionar Paul Kupelwieser, koji je zaslužan za današnji izgled otočja. Kako i priliči Austrijancima, koji su tada vladali ovim područjem, razvio je otočje u pravu turističku meku.

On postaje vlasnik Brijuna 1893., a kako bi suzbio malariju, poziva slavnog bakteriologa Roberta Kocha. On je i uspio iskorijeniti malariju na otočju koje se tada rapidno počinje razvijati te postaje austrijsko mondeno klimatsko lječilište i turističko odredište. Sagrađeni su hoteli, vile, zimski bazen s grijanom morskom vodom, kuća za brodice s ordinacijom i stanom otočnog liječnika, gospodarski kompleks sa štalama, spremištima, vinski podrum, sakristija uz gotičku crkvu sv. Germana. Zapušteni kamenolomi uređeni su u šetnice, a otpadnim materijalom sagrađeno je čak 50 kilometara cesta, staza i putova.

Titova rezidencija

Tada je uređena i današnja luka, koja je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila sidrište podmornica, a grade se i tri vidikovca. Ali, to je bilo i važno obrambeno područje čitavog pulskog prstena s obzirom na to da je Pula bila glavna austrougarska vojna luka. Na Velikom Brijunu na brdu Straža grade se for Brioni, kasnije nazvan Tegetthoff, te for Peneda, a na Malom for Brioni Minor, najveća utvrda obrambenog sustava pulske luke koji je danas savršena kulisa kazališnim predstavama u režiji Šerbedžijina Kazališta Ulysses, a prostori između forova brane se brojnim baterijama topova i mužara.

iStock

I nakon što je krajem Prvog svjetskog rata propala Austro-Ugarska, to ne znači da su i Brijuni pali u zaborav. Za talijanske vladavine postaju ekskluzivno ljetovalište, orijentirano na sport i zabavu, pa se 1922. gradi jedno od najvećih golf-igrališta u Europi, uređuju se nova teniska igrališta, osniva se i polo klub. Nakon što je industrijalac Kupelwieser počinio samoubojstvo, Brijuni prelaze u državno vlasništvo Kraljevine Italije. Burna ratna povijest Drugog svjetskog rata nije ih mimoišla. Tu je boravila vojska, talijanska pa nacistička. A saveznici bombardiraju otok 1945. godine. Četiri godine kasnije, kada su se već počele polako zaboravljati ratne strahote, Tito je odlučio od Brijuna stvoriti svoju rezidenciju.

Tada se grade službene predsjedničke rezidencije Bijela vila, vila Brionka te kuća za odmor na otoku Vangi. Tito je obožavao to otočje, posebno otočić Vangu, na koje je dovodio mnoge poznate osobe poput tada planetarno popularnih glumica Sophie Loren ili Elizabeth Taylor, glumce Richarda Burtona i Kirka Douglasa. U tih trideset godina koliko su Brijuni bili njegova rezidencija, Tito je ovdje doveo oko devedeset predsjednika država, jednako toliko premijera i brojnih drugih političara i predsjednika bratskih komunističkih partija iz cijelog svijeta. Bila su to nova zlatna vremena za otočje. Nacionalnim parkom Brijuni su postali 1983., a od 1984. počeli su dolaziti izletnici. Samo prije nešto više od stotinu godina Brijuni su bili nastanjeni. Živjelo je tu oko 700 ljudi, pa čak je i postojala škola. Posljednji stanovnici, i to tročlana obitelj svjetioničara, otišli su iste godine kada su na Brijune počeli dolaziti izletnici.

Safari park

Ono po čemu su Brijuni u odnosu na druge hrvatske nacionalne parkove specifični su egzotične životinje iz drugih krajeva svijeta. Ovdje možete vidjeti slona, zebre, paunove, kakadua… Nekada ih je bilo više, ali su s vremenom uginule od starosti. Naime, Tito ih je dobio na dar od drugih državnika koji su ovamo dolazili. Najegzotičniji je svakako bio Sony, najveći indijski slon u Europi, koji je težio i do pet tona. Na Brijune je došao 1970. godine kao dvogodišnja beba i bio je poklon Titu od Indire Gandhi. Sa svojom družicom Lankom, indijskom slonicom, živio je 40-ak godina. Danas je živa samo Lanka, koja će vas, ovisno o tome kako je raspoložena, ili pozdraviti ili će vam okrenuti leđa.

CROPIX

Ali bez riječi neće zasigurno ostati pričljivi kakadu Koki odmah na ulazu u park kod crkvice svetog Germana. Svakako nemojte propustiti seansu s tom šarmantnom pričalicom koja će “poput papagaja” sve ponavljati za vama. Naravno, ako je i njemu taj dan dobar. A većinom je dobro raspoložen i spreman za kratke ćakule sa svojim gostima.

Sada se u safari parku mogu vidjeti preživjeli potomci zebri i indijskih goveda, kao i jedna ljama, kamerunske koze te nojevi.

I prije Tita ovdje su povremeno obitavale egzotične vrste, od kojih su neke živjele u kavezima ili ograđenim prostorima, a neke na slobodi, uglavnom na Velikom Brijunu. Dovodio ih je od 1912. godine vlasnik tada poznatog zoološkog vrta pokraj Hamburga Carl Hagenbeck. On je ovdje osnovao i stanicu za prilagođavanje životinja prije otpremanja u zoološke vrtove Europe. Brijuni su bili egzotični još u davnoj prošlosti. Na sreću, te životinje više ne možemo vidjeti u stvarnom životu. Ali tragovi u stijenama nam kažu da su ovdje bili. Na četiri lokaliteta Velikog Brijuna - rtovima Pogledalo/Vrbanj/Barban, Ploče, Kamik/Plješivac i Trstike/Debela Glava - zabilježeno je dvjestotinjak otisaka stopala teropodnih i sauropodnih dinosaura iz razdoblja donje krede, što bi značilo otprije 130 do 100 milijuna godina. Slični se ostaci mogu vidjeti na otocima Vanga, Galija i Vrsar. Zastrašujuće je usporediti svoje stopalo s njihovim otiscima.

Na istočnoj strani Velog Brijuna nalaze se u podmorju uvale Verige ostaci autentične rimske vile. Plivajući i roneći uz masku, disalicu i peraje (snorkeling), na stazi dužine 500m, zajedno s iskusnim stručnim pratiteljem, može se doživjeti nezaboravni podvodni svijet Brijuna.

Brijuni, 270813.
Reportaza sa Brijuna.
Na fotografiji: rusevine rimskih vila u uvali Verige.
Foto: Davor Zunic / CROPIX
Davor Zunic / CROPIX

Osim po egzotičnim životinjama, Brijuni su u novije doba poznati i po domaćim životinjama, prije svega autohtonim vrstama koje obitavaju u Istri, ali i ostalim hrvatskim regijama. Zato, dok se vozite safari parkom, možete vidjeti ogromne boškarine koji ponosno pokazuju svoje velike rogove. Društvo će vam cijelim putem praviti i koze, ali i jarac koji neće zaobići priliku da se popne i na vaše električno vozilo i vidi u čemu je stvar. Tu se mogu hraniti i istarske ovce pramenke, istarski i dalmatinski magarci, ali i zagorski purani. Naravno, svi oni žive u slozi s egzotičnim vrstama kao da su oduvijek zajedno. Takva je simbioza moguća samo na ovom rajskom otočju.

Egzotične biljke

Ne očarava samo životinjski svijet. Brijuni su nepresušno vrelo inspiracije za botanička istraživanja. Najimpresivnija je stara maslina koja ima čak 1600 godina. To se uspjelo dokazati metodom karbonske analize. Ovo impresivno stablo visoko je šest metara, a i dandanas daje izvrsne plodove koji na kraju završe u ekstra djevičanskom maslinovu ulju s Brijuna.

CROPIX

Ne smijete izostaviti ni obilazak Mediteranskog vrta, koji je formiran 2007. godine na području bivšega šumskoga rasadnika, na površini od 17.000 četvornih metara. Ovdje možete vidjeti čak 169 vrsta autohtonih biljaka i egzota uz koje se nalaze pločice s QR kodovima, na kojima možete nešto više saznati o svakoj pojedinoj biljnoj vrsti. No, povijest krajobraznog uređenja otočja ne potječe od prije nekoliko godina. Još su Kupelwieser i Aloisije Zuffar (Alojz Čufar) oblikovali prvi stilski oblikovan mediteranski perivoj u tadašnjoj Europi te su u njemu uklopili autohtone i egzotične biljke. Stvorili su pravi raj, čiji izgled dandanas plijeni pozornost svakog namjernika. Zato su Brijuni pravi odmor za dušu i tijelo.

Plovidbeni red

Brodovi voze svaki dan, a vožnja traje 15 minuta. Za polazak brodom potrebno je kupiti ulaznicu za Park u poslovnici NP-a Brijuni u Fažani ili na web stranicama. Najave i rezervacija izleta su na tel. +385 (0) 52 525 883 i 525 882 ili na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Od lipnja pa sve do kraja rujna brodovi voze iz Fažane za Brijune u 9, 10, 11.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16.45, 18, 19, 20, 22.15 sati, u travnju, svibnju i listopadu u 9, 10, 11.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16.45, 18, 19, 22.15, a preostale mjesece u 9, 11.30 i 14.30 sati.

Cijena izleta po Brijunima koji traje četiri sata varira o sezoni i uzrastu te činjenici jeste li gost nekog od tamošnjih hotela. Cijene se kreću od 75 do 220 kuna.

Titov Cadillac

Jedna od najzanimljivijih atrakcija na otočju je i Titov Cadillac, smješten ispred zgrade sa stalnim postavima izložbi. Pod zaštićenom je kupolom, a u izvrsnom je stanju te se njime možete provozati brijunskim cesticama. Tamnozelene je boje te ima izvorno očuvane dijelove. Ovaj luksuzni oldtimer svojedobno je prešao 18.000 milja. Tito se u njemu vozio otočjem od 1953. do 1979. godine, a s njime i njegovi gosti poput egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nassera, indijskog političara Jawaharlala Nehrua, indijske premijerke Indire Gandhi, princa Kambodže Sihanouka, nizozemske kraljice Julijane, kozmonautkinje Valentine Terješkove, glumice Sophie Loren i njezina supruga Carla Pontija, slavne Elizabeth Taylor i Richarda Burtona, pjevačice, plesačice i glumice Josephine Baker, ali i našeg književnika Miroslava Krleže.

Izložbe o povijesti otočja

Na otočju se nalaze i centri koji pričaju priču o povijesti otočja i znamenitim osobama koje su ga stvorile i oblikovale. U Kući za brodice koja plijeni pozornost na rivi pokraj samih hotela danas je interpretacijsko-edukacijski centar Nacionalnog parka Brijuni. U edukacijsko-interpretacijskom centru postavljena je interaktivna stalna izložba podijeljena na šest tematskih cjelina: “Brijunski vremeplov”, “Brijunski arhipelag”, “Kopneni svijet”, “Podmorje”, “Ugroze” i “Svijest”.

Takozvana čamčarnica sagrađena je 1902. godine, a zvala se Doktorova kuća jer je u njoj 30 godina stanovao otočni liječnik Otto Lenz. Njega ćete upoznati i na samom ulazu u kuću koja je sagrađena u secesijskom stilu.

U zgradi nekadašnje parne kupelji mogu se vidjeti stalni postavi o Kupelwieseru, Titu i egzotičnim životinjama koje su nekad obitavale ne otoku. Vrlo je zanimljiva onima koji žele znati kako su Brijuni poprimili današnji izgled te nešto više o samoj djelatnosti Tita na otočju koje tada postaje predsjednička rezidencija. Djeci će zasigurno biti najzanimljivija izložba o egzotičnim prepariranim životinjama koje je Tito dobivao na poklon.

INFO

Što treba posjetiti i istražiti

1. Bizantski kastrum

2. Bazilika svete Marije

3. Mediteranski vrt

4. Stara maslina

5. Uvala Verige

6. Fazanerija

7. Stope dinosaura

8. Safari park

9. Poučna staza

Zelenikovac

10. Staza dobrih vibracija

11. Podvodna staza Verige

12. Staza vidikovaca

13. Kuća za brodice

14. Kula donžon

15. Crkva svetog Germana

16. Mletački kaštel

17. Crkva svetog Roka

18. Crkva svetog Antuna

19. Vila Pava

20. Kupelwieserov mir

21. Fortifikacijski objekti

22. Vidikovci

Gdje pojesti i popiti

1. Restoran Neptun

2. Restoran Galija

3. Kavana Neptun

4. Caffe bar Školjka

5. Caffe bar Brioni

6. Restoran Saluga

7. Caffe bar Sony i Lanka

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Linker
26. studeni 2024 16:05