Dan 22. travnja obilježava se diljem svijeta kao Dan planeta Zemlje, kada posebnu pažnju posvećujemo očuvanju okoliša i prirodnih bogatstava našeg planeta. Kroz čitav mjesec travanj, ali i svibanj održavaju se brojne ekološke akcije, među kojima i one ronilačke kako bi se uklonio barem onaj vidljivi dio otpada iz našeg podmorja, ali i podigla svijest o potrebi održavanja njegove čistoće.
Proljetno ronjenje smo i mi započeli čišćenjem obale i podmorja na Malom Lošinju, već tijekom prvog vikenda u travnju, pridruživši se akciji „More zna, otok pamti“, na poziv nositelja akcije ronilačkog centra SubSeaSon i Instituta Plavi svijet. Na ovu, sada već sedmu po redu akciju, odazvali smo se s veseljem, već naviknuti da je ovdje organizacija odlična, a odaziv standardno velik; 224 volontera, na kopnu i u moru, spremno je prionulo na zahtjevan posao čišćenja čime su i za ovu turističku sezonu Mali Lošinj napravili još boljim i ljepšim mjestom.
Nimalo obeshrabreni još uvijek hladnim morem, obukli smo ronilačka odijela kako bi zabilježili podvodne trenutke, a usput pripomogli s kojom napunjenom vrećom otpada.
U akciji se 05. travnja čistio okoliš i podmorje luke u Malom Lošinju i lučicama Biskupija i Ufratar u Nerezinama, dok su istog dana podvodni ribolovci i drugi ronioci na dah čistili podmorje u luci Susak.
Idući dan se, unatoč buri i nešto hladnijem vremenu, još jednom ušlo u more i uklonilo otpad s morskog dna Srebrne uvale u predjelu Čikat. Preko stotinu ronioca iz 15 klubova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Njemačke dalo je svoj doprinos kako bi se s morskog dna uklonile brojne staklene boce, velika količina različitog plastičnog otpada, automobilske gume, odjeća, obuća ali i jedan poveći kontejner koji je za burnog vremena završio u moru. Nakon vaganja uklonjenog otpada ustanovljeno je da je izvađeno 3260 kg otpada, što je znatno manje nego proteklih godina i to daje nadu da se svijest u čistom okolišu ipak s vremenom povećava.
Volonteri na kopnu su također imali pune ruke posla i prihvaćali otpad koji su ronioci donosili do obale, a ove su se godine akciji pridružili i partneri na projektu Instituta Plavi svijet „Možemo i bez plastike“, iz udruge Tatavaka sa Zlarina. Volonteri su u sklopu Europskog programa građanske znanosti prikupljali podatke o otpadu, a zatim ih unijeli u globalnu bazu podataka Clean Swell čime su prepoznati i od strane Europske komisije koja je ovu akciju uvrstila u međunarodnu kampanju European Maritime Day in My Country.
„Kao nositeljima ove velike akcije, u Institutu Plavi svijet jako smo sretni i ponosni kada vidimo da ova inicijativa svake godine raste i širi se na okolna mjesta u našem arhipelagu. Pridružuje se sve veći broj ronioca i volontera na kopnu, ali i pravnih subjekata uključenih u organizaciju i provedbu. Ovo je izvrstan primjer suradnje u lokalnoj zajednici koja pokazuje veliku svijest o potrebi zajedničke brige za morski okoliš te vjerujemo kako će i drugi slijediti naš primjer diljem Jadrana.“ – izjavila je Jelena Basta predsjednica instituta Plavi svijet.
Inače, aktivnosti Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora provode se kroz tri glavna programa, istraživačkog, usmjerenog na praćenje velikih kraljkežnjaka u Jadranskom moru kako bi doprinjeli njihovom očuvanju, zatim obrazovnog i programa zaštite mora te surađuje s mnogim drugim institucijama, nevladinim udrugama i državnim tijelima u razvoju politika zaštite Jadrana.
Kako bi organizacijski proteklo sve u najboljem redu i kako bi ronioci – volonteri sigurno odradili svoj zadatak pobrinuo se Neno Starčić iz ronilačkog centra SubSeaSon.
„Nadam se da smo bili dobri domaćini i VELIKO HVALA svim klubovima koji su se odazvali našem pozivu. Naravno da sve ovo ne bi bilo moguće bez podrške Grada Mali Lošinj, Turističke zajednice grada Mali Lošinj, Campinga Čikat, Županijske lučke uprave, Lošinj Hotels & Villas, Jadranka trgovine d.o.o, Komunalnih usluga Cres – Lošinj, Lošinjskog muzeja, Rezolucije Zemlja, srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj, Centra za pružanje usluga u zajednici Mali Lošinj, kao i svim udrugama i pojedincima koji su nam se pridružili.“ – skromno se zahvalio Neno svim akterima ove nesebične akcije.
Kao nagradu za sudjelovanje u akciji svi su se volonteri mogli ukrcati na izletnički brod za ovaj neobičan pjeskoviti otok i zaroniti u podmorje Suska na lokaciji Sika Margarina. Uz zvukove harmonike i nakon odličnog ručka na brodu, vrlo se brzo zaboravilo na hladnoću prvog radnog urona i ronioci su imali priliku vidjeti kako izgleda jedno od podvodnih arheoloških nalazišta antičkog doba oko otoka Suska.
Na Margarini su zabilježena dva brodoloma. Jedan brod je prevozio građevinski materijal sastavljen od napola obrađenih kamenih blokova i oko dvadesetak okruglih kamenih stupova. Drugi, čiji se ostaci sad nalaze u usjeku stijene, na dubini od 6 do 18 metara, nosio je teret tegula i imbreksa. Ulomci i čitavi primjerci ovih davno izrađenih pločica i crijepova ležali su razasuti po pješčanom dnu. Nažalost, podrobniji detalji ovih brodoloma nisu poznati, procijenjena je samo približna starost.
Uz ove povijesne artefakte, na podvodnom zidu koji pada do 45 metara buja bogat život; žute spužve sumporače, uz dodatak onih lijepih crvenih koje ponosno strše sa zida i tvore lijep kontrast plavetnilu mora. U pukotinama zida skrivaju se tabinje i manje škarpine, dok veća jata salpi i crneja prate ronioce na putu, sve do povratka natrag. Sam kraj urona je naročito lijep i zapravo bi mogao biti i zaron za sebe, brojni otvori i usjeci u zidu, obrasli raznobojnim spužvama i plaštenjacima, tvore pravi mali poligon i odličnu kulisu za podvodnu fotografiju.
Ronilački je trud čišćenja ovom uronom itekako dobro nagrađen, iako bi svaki od ovih volontera već bio zadovoljan i samim pogledom na čistu lošinjsku uvalu. Oni koji nisu imali hrabrosti još jednom u hladno more, također nisu ostali zakinuti jer su dobili prekrasnu šetnju po pijesku Suska upotpunjenu sunčevim travanjskim zrakama.
Komentari
0