NAJVEĆI ZAVODNIK NAŠIH NARODA I NARODNOSTI

Sve Titove ljubavi: Od svjetske rekorderke u bacanju diska do najljepše glumice i Zinke Kunc!

Prvih godina Titove vladavine bio je tabu pisati o njegovim ženama

Ni o jednoj povijesnoj ličnosti koja je ostavila neizbrisivi trag u sadašnjim državama što su činile Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju ni približno nije napisano toliko knjiga i novinskih članaka, studija i feljtona kao o njezinu jedinome doživotnom predsjedniku Josipu Brozu Titu. I štogod vrijeme više teče - a 4. svibnja obilježili smo tri desetljeća od Titove smrti - o “najvećem i najmilijem sinu svih naših naroda i narodnosti” sve snažnije buja zanimanje o njegovu liku i djelu.

O njemu je za života snimljeno sijaset cjelovečernjih dokumentarnih i igranih filmova, a dok Lordan Zafranović još nije ni skončao svoju seriju, već sada plijeni golemu znatiželju, nadasve što će u nju biti ubaciti opširni razgovor s nedavno preminulom Hertom Haas, jednom od dama koje su obilježile Titov osobni životopis. Prvih godina Titove autoritarne vladavine i sve do prve polovuce pedesetih, strogo kažnjivi tabu bio je govoriti, a gdje li bilo što napisati o njegovim vjenčanim i nevjenčanim ženama, ljubavnicama i platonskim simpatijama.

Prva žena Josipa Broza je bila prelijepa Ruskinja Pelagija Bjelousova s kojom se vjenčao u Sibiru 1921. i s njome se potom vratio u Hrvatsku, u Veliko Trojstvo kod Bjelovara gdje je radio u mlinu. Njihova prvorođena djeca, kćerka Zlatica i sin Hinko, nisu nadživjela djetinjstvo, i danas su pokopana na seoskome groblju. Kasnije su dobili sina Žarka koji je odrastao u Moskvi i nakon burne mladosti, kad je lelujao na rubu zakona, boraveći u popravnim domovima za posrnulu mladež, postao časnik Crvene armije.

Živio je nestašno

U Domovinskome ratu protiv Nijemaca izgubio je ruku. Tito ga je vratio koncem 1945. i sin mu se, vrlo nestašno živeći u Beogradu, triput ženio. Sa svakom od svojih izabranica dobio je potomke: s prvom, Ruskinjom Tamarom Veger, ima sina Josipa - Joška, današnjega beogradskog ugostitelja i predvodnika majušne stranke srpskih komunista (hrvatska vlast mu, unatoč višekratnome traženju, začudno nije odobrila putovnicu na koju po svim zakonskim odredbama ima pravo, op.p), i kćerku Zlaticu koja je u Beogradu. S najatraktivnijom Subotičankom onih vremena Terezom Kujundžić ima sina Edvarda (trenutno u Hrvatskoj). I s trećom, tuzlanskom liječnicom Zlatom Jelinek kćerku Svetlanu koja je krenula majčinim medicinskim stopama (živi u Sarajevu).

Preudala se za Rusa

Pelagija Bjelousova se nakon razvoda braka s Josipom Brozom preudala za Rusa, s njime dobila dvoje djece. Nakon što je došlo do raskola Staljina i Tita 1948. bila je, kao bivša žena “omraženoga odmetnika iz komunistike obitelji” potjerana na prisilni rad (ssilka, na ruskome) u sibirske gulage, odakle se vratila desetljeće potom, a na temelju pomilovanja Nikite Hruščova.

Tek prije četiri ljeta na izložbi u Beogradu privlačnoga naziva “Josif Staljin, Josip Tito”, iz priloženih ruskih pismohrana saznali smo da se Josip Broz i drugi put, 13. listopada 1936. oženio na tlu Sovjetskoga Saveza, ovaj put s njemačkom komunisticom Lucijom Bauer, zvanom Lusi, kojoj je to također bio drugi brak. Njen prvi suprug bio je Ernst Babr, budući ministar državne kontrole vlade DDR-a. No ta je veza bila je veoma kratka vijeka, nije potrajala ni godinu dana, budući da su Lusi, 22 godine mlađu od Broza, onda s partijskim nadimkom Valter, u listopadu 1936. uhitili pod optužbom da je špijunka u službi kapitalista i prosinca 1937. je strijeljali u zloglasnome moskovskom zatvoru Lubjanka.

Po povratku u Zagreb, gdje je preuzeo vodstvo zagrebačkoga komunističkog ogranka, Josip Broz se oženio s imućnom slovenskom Židovkom Hertom Haas, s kojom se upoznao u Parizu, i s njome 1941. dobio sina Aleksandra - Mišu (donedavnoga hrvatskog veleposlanika). Posebno poglavlje je da je po ustašama uhićena Herta Haas bila zamijenjena za visokoga vojnog dužnosnika NDH zarobljenog od partizana, a da je Miša sve do pada Pavelićeva režima bio pomno skrivan po zagrebačkim obiteljima, kad ga je njegov otac prvi put vidio 1946. u Beogradu.

Prekid maršala Josipa Broza Tita i Herte Haas uzrokovala je njegova veza s osobnom tajnicom, Srpkinjom Davorjankom Paunović, ilegalnoga imena Zdenka. Nadaleko je poznata snimka iz 1944., dok joj Tito u pećini iznad Drvara diktira, a Zdenka u partizanskoj uniformi na koljenima zapisuje njegove riječi. Plućna bolest prekunula je razbuktalu idilu, kad je netom po Titovu ustoličenju u Beogradu Davorjanka Paunović, unatoč trudu najboljih liječnika u sanatorijumu na Golniku, u Sloveniji, podlegla. Koliko je njen nesuđeni muž patio zbog gubitka, kazuje da su je pokopali u vrtu Bijeloga dvora.

Noć nad Beogradom

Slijedi nekoliko avantura s poznatim ženama, najprije s najpopularnijom ruskom filmskom glumicom Tatjanom Okunjevskoms kojom se upoznao u Moskvi kad mu je bio prikazan cjelovečernjak “Noć nad Beogradom” s njome kao glavnom zvijezdom.Smjesta je osvojila maršala Jugoslavije koji joj je nudio da se rastane od pisca Borisa Gorbatova, o kome je rekla da joj život s njime nije bio sretan, okrivljujući da je homoseksualac.

Nudeći joj brak i govoreći joj kako je izgubio glavu i ne može živjeti bez nje, Tito joj je mjesecima slao crne ruže. No Tatjana, o kojoj se po kremaljskim kuloarima govorkalo da je bila ljubavnica svemoćnoga šefa sovjetske službe sigurnosti KGB-a Lavrentija Berije, sve je izrazitije je otklanjala Titove vapaje jer je stupila u tajnu vezu s jugoslavenskim ambasadorom u Moskvi, crnogorskim Zagrepčaninom Vladom Popovićem. Kasnije je Tatjana izjavila da Tito nikada nije saznao o toj njenoj avanturi. Kad su se zakrvili odnosi SSSR-a i Jugoslavije, osvetoljubivi Berija strpao ju je u gulag nazivajući je izdajničkom kujom. Iz Sibira se vratila zaboravljena, a kad je 1996. umrla u Moskvi doživjela je, baš kao i Tito, 88. godinu.

Titova kratka ljubavna afera bila je i s gruzijskom atletičarkom, svjetskom rekorderkom u bacanju diska Ninom Dumbadze, kojoj sovjetske sportske vlasti nisu dopustile seobu u Beograd, da se zatim zanese za prvakinju newyorške Metropolitan opere Zagrepčankom Zinkom Kunc Milanov. Od toga je ona za hrvatsku kulturu učinila krupnu stvar tako što je na njenu molbu bio pošteđen izlaska pred streljački stroj kasnije čuveni dirigent Lovro Matačić.

Maserka Darjana Grbić

A to što je izostao pir s njome skrivila je četvrta po redu zakonita drugarica Broz Jovanka Budisavljević. Govorilo se da ju je s Titom zbližio čovjek od njegova najvećeg povjerenja Ivan Krajačić - Stevo, iako se sada sve češće oglašava 91-godišnji general, policajac i diplomat, Crnogorac Jovo Kapičić koji se hvasta da je prethodno on malko šurovao s Jovankom kada je ona kao provjerena majorica bila imenovana za šeficu posluge u Bijelome dvoru. Znano je kako se Tito četiri godine prije odlaska u vječna lovišta rastao od stola i postelje s Jovankom, a da su mu u međuvremenu bile prišivane naklonosti prema opernoj divi, Splićanki Gertrudi Munitić (a što je ona odlučno opovrgavala) i s maserkom Darjanom Grbić.

I to bi bilo sve što se zna. Do neke sljedeće spoznaje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:02