KREATIVNA EUROPA 2014.-2020. Za kulturu EU daje 1.5 milijardi eura. Koliko će dobiti Hrvatska?

Europska Unija u idućih sedam godina za različite će kulturne programe izdvojiti 1,46 milijardi eura, nimalo zanemariv iznos u situaciji ekonomske krize i skresanih gradskih i državnih proračuna za kulturu u Hrvatskoj.

To pokazuje i veliki interes kulturnjaka koji su se okupili jučer u Muzeju Mimara na predstavljanju programa Kreativna Europa (2014. - 2020.) i zaključivanju programa EU Kultura 2007. - 2013., uz predstavljanje brošure Sedam godina europske kulture u Hrvatskoj.

Usvojeni proračun

Uvodna izlaganja imali su Tamara Perišić, pomoćnica ministrice kulture, Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, te predstavnik Europske komisije Marc-Hector Vanderhaegen koji je okupljene upitao i znaju li imena hrvatskih dobitnika EU nagrade za književnost.

Književna nagrada jedan je od brojnih programa koji su okupljeni u programu Kreativna Europa, koji u zajednički okvir okuplja dva do sada razdvojena programa za kulturni i audiovizualni sektor - Kulturu i MEDIA.

Europski je parlament proračun Kreativne Europe, u iznosu od 1,46 milijardi eura, usvojio u prosincu prošle godine, a već su raspisani i prvi natječaji. Navedeni iznos znači i povećanje od sedam posto, u odnosu na prethodni program.

Vanderhaegen je napomenuo kako se očekivalo više, oko 1,8 milijardi eura, što bi označilo povećanje od čak 37 posto, ali da su zadovoljni jer su zbog krize brojni programi daleko više srezani. U raspodjeli tog budžeta, 31 posto ili oko 450 milijuna eura odlazi na programe Kulture, 54 posto na audivizualni sektor, a ostatak na tzv. međusektorski programe.

Lakše do kredita

Planirano je da potpore dobije više od 250 tisuća umjetnika i kulturnih djelatnika, da bude potpomognut prijevod 4500 književnih djela i rad 2000 kina, pod uvjetom da prikazuje europske filmove. Potpore koje se mogu dobiti kreću se do 200 tisuća eura za manje projekte, odnosno dva milijuna eura, a u sklopu njega previđeni su i poticaji za razvoj publike, ali i programi europskih prijestolnica kulture što bi Hrvatska trebala dobiti 2020. godine.

Zanimljiva je i novina koja starta 2016. kad će u okviru Kreativne Europe biti dostupan financijski jamstveni instrument vrijedan 121 milijuna eura, a koji bi trebao olakšati pristup 750 milijuna eura bankovnih kredita malim kulturnim i kreativnim poduzećima, onima prema kojima banke obično imaju predrasude.

Udio kulturnih i kreativnih industrije u europskom BDP-u iznosi 4,5 posto i čini 3,8 posto zaposlenih na europskoj razini, uz rast zaposlenosti od 3,5 posto godišnje. Trenutno je u njemu zaposleno oko osam milijuna ljudi.

Što se tiče rezultata prethodnog programa Kultura koji se održavao od 2007. do 2013., ukupni proračun iznosio je oko 400 milijuna eura, a u njemu je sudjelovalo oko 5000 kulturnih organizacija. Programi iz Hrvatske povukli su 4,63 milijuna eura , što je, napomenula je Tamara Perišić, četiri puta više od uloženog iznosa koji je na godišnjoj razini iznosio 170 tisuće eura.

Pomoć za prijevode

Samo hrvatski nakladnici dobili su oko milijun eura bespovratnih potpora za prijevode zahvaljujući kojima je prevedeno 185 djela s europskih jezika na hrvatski. Potpore su dobili i prijevodi djela hrvatskih pisaca, njih ukupno 85. Ta djela najviše su se prevodila na slovenski, na koji je prevedeno 17 djela, a najmanje na danski, latvijski, nizozemski na koje je prevedeno po jedno djelo. Dodajmo i da je iz programa MEDIA od 2008. osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 3,3 milijuna eura za audiovizualne djelatnosti.