REBOOT INFO GAMER NASTAVLJA RASTI

Hrvatska industrija video igara traga za saveznicima koji će joj pomoći pri realizaciji punog gospodarskog i kreativnog potencijala

 Bruno Konjevic / HANZA MEDIA
Hrvatska industrija video igara, osim problema s poslovanjem u Hrvatskoj te i nedostatnom edukacijom budućeg kadra, još uvijek vodi bitku s percepcijom. 'Ljudi misle da je rađenje video igara isto, odnosno jednako kao i igranje video igara. Proizvodnja video igara jeste kreativan posao i mnogi od nas se zabavljaju radeći ga, ali on nije ništa manje ozbiljan od bilo kojeg drugog posla.'

Ovogodišnje izdanje Reboot Info Gamera, jednog od najvećih europskih sajmova posvećenih video igrama po svemu sudeći bilo je najuspješnije do sada. Više od 65 tisuća ljudi prodefiliralo je Zagrebačkim velesajmom tijekom šest dana održavanja Info Gamera. Više od 100 izlagača na sajmu je na 16 tisuća kvadratnih metara pokazalo nove igre i projekte na kojima rade, a štandovi na kojima se mogla iskusiti virtualna stvarnost konstantno su bili puni. Na nekima se u redu čekalo i po sat vremena.

'Više od jedne trećine svih posjetitelja došlo je izvan Hrvatske, a više od polovice izlagača također je iz inozemstva', kaže Damir Đurović organizator i voditelj Reboot Info Gamera. 'Brojke koje smo ostvarili ove godine su rekordne i želimo taj rast nastaviti i sljedeće godine.'

Sada već tradicionalno, subota je bio dan kada je bilo gotovo nemoguće slobodno se kretati sajmišnim prostorom. Izlagači su bili pod konstantnom opsadom ljubitelja video igara svih dobnih skupina – od onih najmlađih do vršnjaka njihovih roditelja. Također tradicionalno, velik dio sajma posvećen je domaćim studijima za razvoj video igara. Njihov je napredak vidljiv i očit. Štandovi na kojima pokazuju svoje igre i interes za njih stabilno raste. Prostor posvećen nezavisnim studijima povećao se u odnosu na prošlu godinu što znači da se sve više novih kreativaca odlučuje napraviti karijeru u ovom sektoru domaćeg gospodarstva.

Hrvatska industrija video igara stabilno raste iz godine u godine već neko vrijeme. Povećava se broj tvrtki, one povećavaju broj zaposlenih, a prihodi na nivou cijele industrije također rastu. I dođete li na Info Gamer ne biste nikada rekli da išta može ugroziti napredak ove kreativne industrije.

Međutim, tu biste bili u krivu.

Tri ključna čimbenika ne dozvoljavaju hrvatskoj industriji video igara da pokaže svoj puni potencijal. 'Najteže se nosimo s davanjima', započinje Bernard Bachrach iz domaćeg studija za razvoj video igara Binx Interactive. 'Kada hrvatski studiji prodaju svoje igre u Sjedinjenim Američkim Državama putem Steama (svjetska digitalna platforma za prodaju i igranje video igara, op.a.) onda nažalost plaćamo dvostruki porez jer Hrvatska i SAD nemaju potpisan ugovor o reciprocitetu.'

Hrvatski studij za razvoj video igara tako dva puta plaća porez i veći dio zarade od jedne igre otpadne na tu vrstu davanja. Bachrach kaže da će nadolazeća porezna reforma ponešto olakšati poslovanje zbog toga što studiji za video igre većinom ulaze u kategoriju malih poduzetnika te će im porez koji plaćaju na dohodak biti manji. Osim toga, stopa neoporezivog dijela plaće raste pa u financijskom smislu postoji razloga za optimizam. 'Binx (Interactive), kako bi ostao u poslu mora nuditi svoje usluge drugim studijima. Primjerice, radili smo kontrolu kvalitete za slovensku tvrtku Amo2, odnosno za njihovu igru Swamp Attack', objašnjava Bachrach.

No, Andrej Kovačević iz Exordium Gamesa, također domaćeg studija za razvoj video igara, navodi primjer koji bi Hrvatskoj mogao poslužiti kao primjer pristupa industriji video igara, ali i informacijskoj tehnologiji u cjelini. 'Rumunjska je recimo eliminirala davanja u IT sektoru i mnogi svjetski studiji (za izradu video igara) tamo su otvorili svoje poslovnice. Francuska i nordijske zemlje putem nepovratnih sredstava iz državnog proračuna', kaže Kovačević.

Kovačević ističe da je nedostatak sveobuhvatne strategije za razvoj IT sektora u koji potpadaju i video igre najštetniji za industriju. 'Hrvatski audiovizualni centar ima razumijevanja za nas, toliko je jasno iz kontakata koje smo imali s njima, ali oni neće riješiti naše probleme. Za to vrijeme Ubisoft otvara poslovnicu u Srbiju', dodaje Kovačević.

Bachrach ističe i da je stabilan priliv novog kadra još jedan od problema s kojima se industrija video igara u Hrvatskoj muči. 'Velika većina ljudi koji danas rade u domaćim studijima su samouki jer specijaliziranih obrazovnih programa za poslove u video igrama nema', objašnjava Bachrach. Tako Binx Interactive, kada želi zaposliti novog djelatnika, mora prvo tog djelatnika educirati kako bi on mogao početi doprinositi u kreativnom i operativnom smislu. 'Video igre su kompleksan proizvod i potrebno je puno raznolikog znanja da se oni naprave', dodaje.

Kovačević kaže da u tom smislu sajmovi i konferencije kao što su Reboot Info Gamer i Reboot Develop koji se održavaju u Hrvatskoj pomažu pri pronalasku novih zaposlenika. Bachrach potvrđuje. Ante Vrdelja, glavni tajnik hrvatskog udruženja studija za razvoj video igara (CGDA) najavljuje da će se udruga u narednom periodu usredotočiti na obrazovanje s ciljem stvaranja uvjeta za postepenu eliminaciju problema nedostatka obrazovanog kadra koji bi jamčio da će industrija biti dugoročno održiva.

Hrvatska industrija video igara, osim problema s poslovanjem u Hrvatskoj te i nedostatnom edukacijom budućeg kadra, još uvijek vodi bitku s percepcijom. 'Ljudi misle da je rađenje video igara isto, odnosno jednako kao i igranje video igara. Proizvodnja video igara jeste kreativan posao i mnogi od nas se zabavljaju radeći ga, ali on nije ništa manje ozbiljan od bilo kojeg drugog posla', objašnjava Bachrach.

'Zamislite si šank jednog kafića i dvije osobe sa svake strane šanka. Jedna osoba nabavlja proizvode i sastojke koji su potrebni za pripremu pića, pravi narudžbe, naplaćuje kupcima te narudžbe i vodi poslovanje kafića u kojem se taj šank nalazi, dok druga osoba samo pije pića i naravno plaća za njih. Isto je i s video igrama, samo što su u našem slučaju video igre šank', slikovito opisuje Bachrach. 'Nisu svi oni koji se asociraju s video igrama sa 'zabavne' strane šanka, tamo gdje su igrači. Netko mora ta pića, odnosno igre napraviti.'

Hrvatski studiji za razvoj video igara su se i zbog tog problema udružili jer njihov zajednički nastup prema svi javnostima s kojima se susreći mora biti jedinstven i odlučan. 'Željeli smo legitimizirati sve naše napore i nastojanja da se izborimo za bolju poziciju video igara kao čimbenika (hrvatskog) gospodarstva', kaže Bachrach.

Ostatak naše regije je to shvatio i tamo industrija video igara radi velike pomake. Srpska tvrtka Nordeus proizvodi planetarno popularnu sportsku igru Top Eleven Football Manager dok je Eipix, također iz Srbije, prošle godine izdao 24 igre, a Mad Head Games je u odnosu na prošlu godinu više nego udvostručio broj zaposlenih. Vlasnici tvrtke Outfit7, autora poznate igre Talking Tom, među najbogatijim su Slovencima.

'Staromodno okruženje u kojem djelujemo nije stimulativno, a pasivni nas otpor naše sredine umara te usporava naš razvoj. Trenutno nam dobro ide, ali budućnost nije izvjesna. Uzimajući u obzir uspjeh koji postižemo, smatramo da bi ulaganja u hrvatsku industriju video igara trebala biti proporcionalna našem uspjehu. Ovo je industrija budućnosti, a nema smisla ne prilagodit se budućnosti', zaključuje Bachrach.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:14