BRZI TESTOVI

Dr. Trobonjača: ‘Ubrzat će proces, iako su mogući ‘lažni negativni‘ rezultati‘

 Jakov Prkić/Cropix
Brzi testovi mogli bi biti rješenje jer bi se njihovim uvođenjem proces mogao ubrzati za 25 do 30 posto

Dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravlje "Dr. Andrija Štampar", jučer je najavio da će korištenje antigenskih testova za detekciju koronavirusa, tzv. brzih testova, početi krajem tjedna.

- Što se tiče antigenskih testova, mi prije kraja ovog tjedna nismo u mogućnosti početi s njima. Od subote ih validiramo i to će biti gotovo vjerojatno sutra. Rezultati su zasad izvanredni, no tako moramo obraditi 100 pacijenata pa ćemo vidjeti koliko će to trajati. U ovom trenu ne postoji antigenski test koji je 100 posto siguran - rekao je Šostar te dodao kako im je prihvatljiv rizik do pet posto lažno negativnih. Naglasio je kako će se antigenski testovi primarno raditi u covid-ambulantama.

Gotov nalaz na licu mjesta

Interes za antigenske testove u javnosti je velik jer smo u korištenju molekulskih ili PCR testova došli do "plafona" te ne možemo pojačati, niti ubrzati taj vid testiranja. Podaci pokazuju da je Hrvatska među europskim državama s najmanjim brojem testiranih osoba na milijun stanovnika, a da je udio pozitivnih na virus među testiranima posljednjih tjedan dana visokih 28 posto.

Europski centar za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC), na čijim se podacima temelje strategije Europske unije, smatra da je zaraza potpuno izmakla kontroli u državama u kojima je udio pozitivnih među testiranima veći od četiri posto.

Brzi testovi mogli bi biti rješenje jer bi se njihovim uvođenjem proces testiranja mogao ubrzati za 25 do 30 posto.

- Brzi antigenski testovi razvijaju se radi potrebe da se neposredno, na mjestu uzimanja uzorka (point-of-care), u kratkom vremenu, unutar pola sata ili kraće, provjeri je li netko inficiran virusom SARS-CoV-2 ili ne. Detektira se prisutnost antigena pomoću specifičnih protutijela, i to najčešće virusnog nukleokapsidnog (N) proteina u brisu nazofarinksa. Radi se o kromatografskom imunoeseju, što znači da se test temelji na promjeni boje reaktanata ako je antigen u brisu prisutan, dok promjena boje izostaje ako ga nema - pojasnio je imunolog dr. Zlatko Trobonjača, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

- U ovim testovima bitna je doza antigena jer ako je premala, protutijela neće pokrenuti reakciju, pa se ovi testovi uglavnom mogu koristiti kad je količina virusa u nosnoj šupljini velika, što znači tijekom oko sedam dana od početka bolesti. PCR testiranje traje dulje, četiri do šest sati, i ne može se provesti na mjestu uzimanja uzorka, nego u specijaliziranim laboratorijima. PCR-om se određuje prisutnost virusnog genoma u obrisku nazofarinksa, i to tako da se virusni RNK pretvori u komplementarni DNK i umnožava kroz više ciklusa do detektabilne količine. Dakle, antigenski testovi određuju virusne proteine, a PCR virusne gene - dodao je.

Naš sugovornik usporedio je anetigenske i PCR testove.

- Kada govorimo o testovima za detekciju virusa, uvijek pratimo dva parametra: osjetljivost i specifičnost. Osjetljivost se odnosi na najmanju količinu virusnog materijala koja je potrebna u uzorku da test bude pozitivan. Testovi koji mogu detektirati manju količinu su osjetljiviji nego oni u kojima je potrebna veća količina virusa. Prema toj logici, PCR testovi su osjetljiviji nego antigenski, pa je to njihova najveća prednost.

Parametar specifičnost odnosi se na detekciju isključivo ovog virusa bez mogućnosti zamjene s nekim drugim patogenom. Specifičnost je u obje vrste testova izuzetno velika, gotovo 100 posto, što znači da pozitivan rezultat sigurno označava infekciju - rekao je.

Dodatna provjera

Naglasio je da je mana PCR testova to što su sporiji i rezultati se ne mogu dobiti na mjestu uzorkovanja.

- Nadalje, PCR testovi daju pozitivan rezultat detekcijom virusa koji možda i nije infektivan jer je, primjerice, obložen neutralizirajućim protutijelima ili se radi o detekciji samo dijelova virusa. Prema toj logici, PCR testovi mogu biti, na neki način, "lažno pozitivni", naročito nakon 10-12 dana od početka bolesti.

S druge strane, mogućnost zaraze osoblja manipulacijom s potencijalno infektivnim materijalom puno je veća u "point-of-care" nego u PCR testovima. Antigenski testovi zbog manje osjetljivosti mogu davati "lažno negativne" rezultate, odnosno u četiri do pet posto slučajeva se provuče ispod detektabilne razine zbog premale količine virusnih antigena. Prema tome, ako je antigenski test pozitivan, ispitanik sigurno ima virus SARS-CoV-2, a ako je negativan, a ispitanik ima simptome, mora se dodatno napraviti PCR test - zaključio je Zlatko Trobonjača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 08:33