ČUDO IZ SPLITA

'GLUHI LJUDI OPET ĆE MOĆI ČUTI' Hrvatski znanstvenik razvio čip koji se veže na slušni živac

 Ante Cizmic / CROPIX
Činjenica da sam osoba oštećena sluha i korisnik umjetne pužnice svakako je pridonijela mojoj motivaciji da se bavim ovim znanstvenim područjem - rekao je Kovačić.

Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Damira Kovačića s Medicinskog fakulteta (MF) u Splitu objavila je zapažen rad u Journal of Neural Engineering, jednom od najznačajnijih znanstvenih časopisa specijaliziranih za medicinsku bioniku.

Riječ je o novom području tehnologije koje povezuje elektroniku i živčano tkivo s ciljem vraćanja osjeta ljudima oštećenih osjetila, primjerice sluha i vida.

Prva rješenja

- U radu smo proveli preliminarna istraživanja novog koncepta za izravnu električnu stimulaciju auditornog živca na staničnoj razini. Naime, naša istraživanja spadaju u medicinsku bioniku, odnosno neuroelektroniku, koja može učinkovito povezivati elektroničke sustave poput računalnog čipa sa živčanim sustavima - pojasnio je dr. Damir Kovačić, voditelj Laboratorija za istraživanje slušanja i govora Medicinskog fakulteta u Splitu.

- Najuspješniji primjer takvog sučelja je umjetna pužnica, odnosno kohlearni implantat, koja izravnom električnom stimulacijom auditornog perifernog živčanog sustava omogućuje djelomičnu čujnost u potpuno gluhih osoba. Unatoč tome, današnja fundamentalna ograničenja dovode do velikih razlika u uspješnosti korištenja umjetnih pužnica koja još uvijek šalju vrlo siromašan zvuk - dodao je Kovačić.

Istaknuo je kako je njegova skupina primijenila novi pristup u istraživanjima.

- Ovo temeljno ograničenje smo ‘napali’ uz pomoć novog auditornog neuroelektroničkog sučelja temeljenog na uzgoju auditornih neurona na poluvodičkim čipovima. Takvi sustavi mogu predstavljati naša prva tehnološka rješenja za povrat oštećenih osjetilnih, motoričkih i kognitivnih funkcija na staničnoj razini jer omogućuje izravnu stimulaciju pojedinačne živčane stanice - rekao je Kovačić.

Naš sugovornik istaknuo je i osobnu motivaciju koja ga potiče u istraživanjima.

- Činjenica da sam osoba oštećena sluha i korisnik umjetne pužnice svakako je pridonijela mojoj motivaciji da se bavim ovim znanstvenim područjem - rekao je Kovačić.

- Vrlo sam dobro upoznat s mogućnostima, ali i nedostacima današnjih uređaja za slušanje poput slušnih pomagala te umjetnih pužnica. Kroz temeljna i primijenjena znanstvena istraživanja želim pridonijeti, i kao fizičar i kao osoba oštećena sluha, da se današnja tehnologija i znanstvene spoznaje što bolje iskoriste za gluhe osobe - dodao je Kovačić. Naglasio je da se njegov projekt sufinancira iz europskog strukturnog fonda za znanost i inovacije, zatim FP7 projekta te fonda za inovativne koncepte HAMAG-BICRO.

- Također, vrlo nam je važna suradnja s našim belgijskim znanstvenicima iz IMEC-a, najvećeg europskog istraživačkog centra za bioelektroniku i nanoelektroniku te tvrtkom Mikroprojekt iz Zagreba - rekao je Kovačić.

Poboljšanja pužnice

Rođen i odrastao u Zagrebu, gdje je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Damir Kovačić niz godina se usavršavao u Italiji i Belgiji. Sada je docent medicinske fizike i biofizike na Medicinskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.

- U Laboratoriju za istraživanje slušanja i govora, koji vodim, radi se na više projekata financiranih iz europskih fondova, poput FP7 i IPA IIIC te strukturnog fonda. Uz ova istraživanja u medicinskoj neuroelektronici, Laboratorij također radi na poboljšanju slušanja putem umjetne pužnice i proučava nekoliko kliničkih patologija vezanih uz sluh, poput tinitusa - naglasio je Kovačić.

‘Split je moja oaza za rad i istraživanja’

- Iako sam najveći dio života proveo u Zagrebu, u Split sam se preselio zbog mogućnosti pokretanja novog i neovisnog znanstvenog programa iz područja istraživanja slušanja i govora, posebno medicinske neuroelektronike. To je bilo moguće uz veliku podršku Medicinskog fakulteta koji predstavlja malu, ali jaku znanstvenu oazu za rad i istraživanja. A uz to, mojoj obitelji i meni kao novopečenom ‘Kajmatincu’ uvjeti života, izvrsna klima, vrhunska hrana te srdačnost ljudi pružaju kvalitetan život - rekao je Kovačić. Naš sugovornik tvrdi da je, gledano prema broju objavljenih znanstvenih radova u bazi Web of Science po glavi zaposlenika u punom radnom odnosu, Medicinski fakultet u Splitu najproduktivnija znanstvena ustanova u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:42