
U susret Svjetskom danu rijetkih bolesti u Beogradu se održava edukativna tribina pod nazivom "Plućna hipertenzija – bolest koja oduzima dah", u organizaciji Udruženja za plućnu hipertenziju Srbije. Ova tribina ima za cilj podizanje svijesti o ozbiljnosti ovog oboljenja, njegovim simptomima i mogućnostima liječenja, piše Blic.
U Srbiji se od plućne arterijske hipertenzije trenutno liječi oko 250 osoba, dok je realan broj oboljelih gotovo duplo veći. Upravo zbog nespecifičnih simptoma i kasnog prepoznavanja, ova bolest predstavlja veliki izazov za pacijente i liječnike.
Predsjednik Udruženja za plućnu hipertenziju i kardiolog, prof. dr Arsen Ristić, gostovao je u emisiji "Uranak" na televiziji K1, gdje je objasnio kako dolazi do ove bolesti, koji su njeni simptomi i kako se tretira.
Što je plućna arterijska hipertenzija
Govoreći o plućnoj hipertenziji, prof. dr Ristić rekao je da je riječ o stanju povišenog tlaka u plućnoj cirkulaciji, iza kojeg može stajati čitav niz oboljenja.
PROČITAJTE VIŠE U Hrvatskoj je 219 oboljelih od rijetke i opasne bolesti plućne hipertenzije
- Konkretno, plućna arterijska hipertenzija nastaje kao posljedica oboljenja samih krvnih žila u plućima. Kada dođe do povišenog tlaka, zidovi krvnih žila zadebljaju, što povećava otpor protjecanja krvi. To dodatno opterećuje desnu polovicu srca, koja nije prilagođena visokom tlaku kao lijeva strana. Uslijed toga, dolazi do njenog širenja i razvija se posebna forma desnostrane srčane slabosti, koja, ako se ne liječi, može biti fatalna u prosjeku za oko 3,5 godine - objasnio je prof. dr Ristić.
Prema njegovim riječima, bolest je izuzetno teško dijagnosticirati jer se najčešće manifestira kod mladih ljudi kroz simptome koji ne ukazuju odmah na ozbiljan problem.
- Najčešći simptom je zamaranje pri naporu i osjećaj nedostatka zraka. Kada mlada osoba, recimo u dvadesetim godinama, kaže da osjeća kratak dah i da joj nedostaje zrak, često se to ne shvati ozbiljno, a iza toga može stajati upravo ova teška bolest - istaknuo je prof. dr Ristić.
Napredak u dijagnostici i terapiji
Danas postoje metode kojima se mogu razlikovati različite forme plućne hipertenzije i identificirati njen uzrok. Ultrazvučna dijagnostika je značajno napredovala, a još važniji pomak načinjen je u oblasti terapije.
- Trenutno u svijetu postoji 15 lijekova za liječenje plućne hipertenzije, koji djeluju kroz različite mehanizme i terapijske principe. Pokazalo se da kombinacija ovih lijekova, ako se primijeni na vrijeme i uz adekvatnu procjenu rizika, ne samo da poboljšava kvaliteta života pacijenata, već i značajno produžava njihov životni vijek - rekao je prof. dr Ristić.
PROČITAJTE VIŠE Šest simptoma bolesti pluća koje ponekad ignoriramo: Neki su posebno aktivni u ovo doba godine
Ovakve tribine i javne diskusije igraju ključnu ulogu u podizanju svijesti o plućnoj hipertenziji, jer omogućavaju brže prepoznavanje simptoma, pravovremenu dijagnostiku i primjenu odgovarajuće terapije, što može spasiti mnoge živote.
Doktor Ristić ističe da je situacija u Srbiji, kada je riječ o terapiji, znatno poboljšana.
- Otkako je prije nekoliko godina liječenje ovih pacijenata pokriveno sredstvima Fonda za rijetke bolesti Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja, formirana je komisija u kojoj referentni centri u Srbiji određuju terapiju za svakog pacijenta pojedinačno. Kliničari procjenjuju koji su lijekovi u tom trenutku najadekvatniji, nakon čega se oni osiguravaju i distribuiraju pacijentima kroz zdravstvene ustanove.
Dva lijeka su brzo dostupna i mogu se dobiti na recept u roku od jednog dana. Otkako je ovaj mehanizam uveden, liječenje pacijenata je značajno unaprijeđeno, dok ranije nismo imali mogućnost adekvatne terapije - zaključio je prof. dr Ristić, piše Blic.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....