POBUNA RAVNATELJA 'Vargina top lista bolnica je banalna, ne može nas se sve trpati u isti koš'

Rang-lista hrvatskih bolnica, jučer predstavljena u HZZO-u, izazvala je veliku pozornost poglavito ravnatelja i zaposlenika bolnica koji nerijetko ne kriju iznenađenje rezultatom praćenja pet parametara učinkovitosti i kvalitete rada. Začudno, na prvom je mjestu kad se uzmu u obzir svi parametri OB Požega, a prvi KBC i to na petom mjestu je onaj splitski.

Ovo rangiranje nije samo borba za prestiž na listi nego bi u buduće to mogao biti ograničavajući faktor poslovanja bolnica ili pak donijeti u bolnički proračun više sredstava do čak 10 posto. Naime, i na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji direktorica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec najavila je da će već od početka iduće godine dio bolničkog proračuna ovisiti o rangiranju bolnica temeljem pet praćenih parametara.

Najgori KBC Osijek

Osim ukupne liste po svih pet pokazatelja učinkovitosti i kvalitete, a to znači stopa smrtnosti, broj pregleda po liječniku, broj pacijenata po krevetu, rad dnevne bolnice i operacija sive mrene u jednodnevnim operacijama u HZZO-u su sačinili i listu po sve četiri kategorije bolnica jer baš tako su podijeljene bolničke ustanove.

Tako je na prvom mjestu KBC-ova i KB-ov KBC Split, slijedi KBC Sestara milosrdnica, dok je na zadnjem mjestu KBC Osijek. Među bolnicama druge kategorije prvi je KB Sveti Duh, a na začelju je OB Pula. Ukupno, prva bolnica OB Požega prvo mjesto drži i među bolnicama treće kategorije, dok je na kraju liste OB Gospić. Od tri bolnice četvrte kategorije, najbolja je OB Našice, a najlošija OB Ogulin.

“Očekujemo da će 5 do 10 posto bolničkih proračuna biti utemeljeno upravo na ovim pokazateljima već od 2015. godine. Naravno, kako se budu uključivala dodatna praćenja kvalitete i učinkovitosti, tako će udio varijabilnog dijela limita bolnica biti sve veći. Uvjerena sam da će zahvaljujući činjenici da znaju kako se njihov rad prati bolnice više pažnje posvećivati organizacijskim poboljšanjima što znači smanjivati broj nezdravstvenog osoblja, povećavati rad dnevnih bolnica i jednodnevnih operacija”, rekla je Prenđa Trupec.

Jedva pokrivaju plaće

Na pitanje što će se događati s proračunima bolnica jer se pokazalo da u većini limiti jedva pokrivaju plaće zaposlenika, a u nekima niti to, najavila je da će oni u idućoj godini, nakon izlaska HZZO-a iz riznice, biti veći za oko 10 do 15 posto odnosno za oko milijardu kuna. Prenđa Trupec kaže kako će HZZO u idućoj godini imati na raspolaganju oko 20,6 milijarde kuna, a procjena je da se s tim novcem može ostvariti kvalitetnija zdravstvena zaštita. Valja podsjetiti da je za zdravstvenu zaštitu u ovoj godini bilo na raspolaganju oko 18 milijardi kuna. Inače, Prenđa Trupec je istaknula da su rezultati liječenja u hrvatskim bolnicama u europskom prosjeku, ali i da bitno zaostajemo u organizaciji zdravstvene zaštite, poglavito one u bolnicama.

Premda je dio ravnatelja nazadovoljan mjestom svojih ustanova na rang-listi, ipak svi se slažu da će praćenje uz neke izmjene u metodologiji sigurno potaknuti bolnice da se bolje organiziraju i da poboljšaju kvalitetu rada

“Nemam ništa protiv da se mjeri učinkovitost i kvaliteta bolnica. No, uvjerena sam da je ovih pet parametara temeljem kojih je napravljena ova prva lista premalo za stvarnu sliku o svakoj bolnici. Vjerojatno će sve biti puno realnije kad dođemo do ukupno 33 pokazatelja kvalitete i učinkovitosti”, smatra ravnateljica KBC-a Sestara milosrdnica prof. dr. Vesna Šerić čija je bolnica na ukupno 10. mjestu top liste, a druga među KBC-ima.

Realnija slika

Kaže da se sigurno u organizaciji posla može dodatno poboljšati puno toga ali ipak postoje i ograničenja od bolnice do bolnice. Šerić drži da se u ovom rangiranju ipak treba grupirati bolnice tako da se uspoređuju KBC-ovi s KBC-ovima, a opće bolnice s općim bolnicima, jer će s tako dobiti puno realnija lista. Ističe da se primjerice ne može svim pacijentima raditi operacija sive mrene u jednodnevnoj kirurgiji, a da neke druge jednodnevne operacije zahtijevaju logistiku izvan bolnice.

“Neugodno smo iznenađeni našim 25. mjestom na rang-listi bolnica. No, analizirat ćemo sve od načina kako se radio taj izračun do toga što bi mi sami treabali promijeniti da poboljšamo svoj status”, kaže Saša Lamza, ravnatelj KBC-a Osijek, najgore plasiranog KBC-a na listi HZZO-a. Dodaje kako je iznenađenje bilo veliko jer se na nedavnom sastanku u Ministarstvu pokazalo da je KBC Osijek odličan i u radiologiji i u kardiologiji jer u ugradnji stentova i kateterizaciji bolji od europskog prosjeka.

Presuđuju nijanse

Zagrebački KB Sveti Duh plasirala se po svim pokazateljima na drugo mjesto, premda ako bi se gledao samo njezin limit, teško bi bilo zaključiti da može pružiti kvalitetnu skrb. Naime, mjesečni je limit 16 milijuna, a za plaće je potrebno 17 milijuna.

No, ravnatelj prof.dr. Mladen Bušić kaže kako bolnica nastoji osigurati najvišu moguću kvalitetu liječenja svojim pacijentima. “Uvjeren sam da ukupno Hrvatska ima odličan zdravstveni sustav, a da u bilo kojem rangiranju presuđuju nijanse”, zaključuje prof.dr. Bušić.

Činjenica je da će se uz sve manjkavosti ovog rangiranja ipak nastaviti pratiti rad bolnica i sigurno je da će mnoge promijeniti odnos prema nekim, kako su vjerovali banalnostima, poput fakturiranja računa HZZO-u iz kojih se iščitavaju brojni podaci o radu bolničkih ustanova jer o tome će ovisiti količina kuna u njihovu novčaniku.

Dr. Željko Glavić: U 10 godina uložili smo 100 milijuna u opremu i kadar

Kontinuitet u upravljanju, ali i ulaganju u kadar, medicinsku opremu i tehnologiju rezultirao je prestižnom titulom najbolje hrvatske bolnice za Opću županijsku bolnicu u Požegi.

Dr. Željko Glavić, već je 25 godina na čelu bolnice. Prije kao ravnatelj, a danas kao sanacijski upravitelj, kojega niti jedna politika, a bilo ih je različitih, nije ni pomislila mijenjati. Dr. Glavić je ravnatelj s nadužim stažom u svim hrvatskim bolnicama.

- Osjećaj je vrlo ugodan. Lijepo je kada vas nekom usporednom analizom svrstaju među najbolje - rekao nam je dr. Glavić, koji smatra da je ključ svega u kontinuitetu i dobroj organizaciji.

Željko Glavić (Foto: Vlado Kos/Cropix)

- Ova bolnica se već niz godina razvija na način da se svake godine napravi našto novo, pa se i rezultati moraju vidjeti. Godinama smo ulagali u obrazovanje kadra, poboljšanje prostornih uvjeta, nabavku opreme - istaknuo je sanacijski upravitelj.

U desetak godina u bolnicu je investirano više od 100 milijuna kuna. Bili su prva OB u Hrvatskoj koja je prije 11 godina nabavila MR, imaju višeslojni CT uređaj te niz najsuvremenije opreme, kako u Požegi tako i u bolnici u Pakracu. Izgradili su Odjel za hitnu medicinu u Požegi i Pakracu s najsuvremenijom opremom, obavili rekonstrukciju hemodijalize na obje lokacije kao i rađaonica i rodilišta, gdje su stvoreni uvjete da očevi prisustvuju porodu te bezbolan porod.

- Tu je i adaptacija i nova, suvremena oprema u JIL-u, što je najskuplji dio bolnice. Izgradili smo i prije tri godine otvorili novu Internističku polikliniku - pobrojao je dr. Glavić. Požeška bolnica na dvije lokacije ima 815 zaposlenika. U Požegi je omjer medicinskog i nemedicinskog osoblja 73:27 posto, a u Pakracu 70:30 posto. Imaju ukupno 365 akutnih kreveta, 122 liječnika specijalista, 33 subspecijalista, a kao nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku imaju i 10 doktora znanosti. ( N. Patković)