STRUČNJACI ODGOVARAJU

PRAVA ISTINA O VOĆU: TREBAMO LI SE BOJATI Otkrivamo kako se zaštititi od pesticida i je li pranje vodom dovoljno

 Biljana Gaurina/CROPIX
Spriječiti izloženost kemikalijama u hrani danas više ne možemo, no nekim mjerama opreza možemo je smanjiti na minimum

Da je gotovo svo povrće i voće koje konzumiramo tretirano nekom vrstom pesticida odavno znamo. Ali to nekako zanemarujemo dok god nas u oči ne ubode jasan natpis s navedenim imenom „otrova“ koji je korišten na voćki koju smo naumili kupiti.

Problem je u tome što takva upozorenja nisu uvijek, kao što bi po zakonu trebalo biti, navedena na deklaraciji. Pa onda u onim rijetkim slučajevima kada je to uredno napisano nastaje panika, kao što se to nedavno dogodilo s limunima iz Turske i Španjolske u našim trgovinama.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

A te iste limune, kao uostalom i naranče, mandarine pa i jabuke, tretirane istim tim imazalilom jedemo već godinama. Čak i kad ih kupimo na tržnici i kad na njima stoji etiketa da je riječ o domaćem proizvodu. Da su gotovo svi agrumi koji se prodaju u Hrvatskoj tretirani imazalilom potvrđuje i mr.sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

- Prije svega treba znati da su imazalil, kao i često uz njega korišteni tiabendazol, dopušteni fungicidi za obradu kontaktne, vanjske površine agruma. Nanose se zajedno s adhezivnom voskastom podlogom koja čuva agrum od isušivanja. Najveća dopuštena količina (MDK) za oba fungicida je 5 mg po kilogramu proizvoda. No, imazalil se ne koristi samo za agrume nego i neke vrste jabuka i krušaka, kada je najveća dopuštena količina 2 mg po kilogramu, a koristi se i za drugo voće. Prihvatljiv dnevni unos za imazalil iznosi 0.03 mg po kilogramu tjelesne mase na dan.

Ako bi se kojim slučajem i unijela količina veća od prihvatljivog dnevnog unosa, to ne znači automatski i ugrozu zadravlja. Naime, imazalil se, za razliku od drugih pesticida koji se talože u masnom tkivu, izlučuje iz organizma za nekoliko dana. Smatra se da najveći rizik od imazalila imaju radnici koji rade na mjestima gdje se koristi ako nemaju adekvatnu i prilagođenu radnu opremu - objašnjava mr.sc Marijan Katalenić koji smatra da ljudi ne trebaju izbjegavati agrume tretirane imazalilom. Naravno, dodaje i da na svakom proizvodu ili na privremenoj ambalaži, ako se prodaje u rasutom stanju, mora stajati oznaka da je za vanjsku zaštitu agruma korišten imazalil te da kora nije za ljudsku uporabu. Na taj način ljudi bi bili upozoreni, što, nažalost, često izostaje.

Što je zapravo imazalil i kako djeluje na nas?

- Imzalil je fungicid koji se već niz godina koristi kao zaštita agruma od razvoja plijesni. Smatra se potencijalnim kancerogenom, a ispitivanjem na životinjama u 80 do 100 puta većim količinama od najviše dozvoljene količine (MDK- 5mg/kg agruma) pokazalo se da, nakon dužeg konzumiranja, izaziva lezije na jetrima, utječe na živčani sustav, uzrokuje probleme kooordinacije, snizuje krvni tlak te izaziva povraćanje i drhtanje. Inače, dopuštenost njegove upotrebe za zaštitu agruma od plijesni, ponovo je potvrđena od Europske komisije 2012., a prije mjesec dana su zemlje članice dostavile podatke o imazalilu u okolišu u svrhu razmatranja njegova utjecaj na okoliš - kaže mr.sc. Katalenić dodajući da se u HZJZ imazalil analizira već niz godina.

U uzorcima koje su analizirali uvijek su bile nađene male količine imazalila, a često i tiabendazola. U prosjeku, količine se kreću oko ili ispod 1 mg imazalila pa i tiabendazola po kilogramu agruma, što je daleko manje od najveće dopuštene količine. Treba dodati i da se u eurpskom RASFF-u, sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, može naći podatak da su od 100 uzoraka kod kojih se ispituju pesticidi, pa i fungicidi, samo 2 uzorka limuna imala količinu imazilila višu od 5 mg/kg.

Dragan Matić/CROPIX

FOTO: Dragan Matić/CROPIX

Koriste ga i domaći proizvođači

- Imazalil je dopušteno sredstvo u EU sa svrhom zaštite agruma od rasta plijesni te ga i neki naši proizvođači agruma koriste za impregnaciju kore. Kod toga je važno da to bude i naznačeno potrošaču s upozorenjem da koru ne smije koristiti za hranu.

Ako te oznake nema, možda se radi o netretiranom limunu, ali možda i o izostavljanju informacije - upozorava mr.sc. Katalenić dodajući da je jedina mjera opreza koju zapravo možemo poduzeti to da koru ne konzumiramo i ne koristimo za kolače. - Pranje ruku nakon diranja kore nije nužno jer su količine koje bi se na taj način možda mogle prenijeti u organizam stvarno male. No, samo guljenjem kore nećemo biti posve zaštićeni jer određeni dio fungicida ipak ulazi u plod. Prema postupku obrade uzoraka, na analizu se uzima cijeli plod. Ispitivanja koja smo radili na samoj kori i u pulpi nisu ponovljiva, ali pokazuju malu penetraciju imazalila u agrum. Otprilike oko 20-30 posto ulazi u pulpu, dok 70 -80 posto ostaje na kori - kaže mr.sc. Katalenić napominjući da nema hrane nultog rizika i nema hrane bez opasnosti. Bilo koja hrana može biti potencijalno opasna, a samo raznolikom prehranom ti rizici se smanjuju pa tako i kod ovoga slučaja.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Pranjem i kuhanjem se mogu ukloniti

Kakva je kontrola pesticida kod nas, koji pesticidi se najčešće pronalaze na voću te kako se mogu ukloniti prije konzumacije objašnjava dipl. ing. spec. ekoinženjerstva Gordana Jurak iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

- Koliko ima pesticida na uvoznom voću i povrću?

Gotovo u svakom voću i povrću mogu se naći ostaci pesticida, ali te su količine toliko niske da ne narušavaju zdravlje. Slučajevi u kojima količina pesticida prelazi dopuštene granice su rijetki i tu je riječ o zaista vrlo malom broju voća i povrća. Općenito, smatram da je kontrola voća i povrća koje uvozimo dosta dobra jer uvozimo preteæno iz europskih zemalja, najčešće Španjolske, Grčke i Italije, u kojima je sustav kontrole vrlo dobro organiziran i kvalitetan, tako da su vrlo mali izgledi da do nas uopće dođu pošiljke s nedopuštenom količinom pesticida. Također, na uvoznom voću i povrću čije uzorke dobivamo na analizu, ne nalazimo ni nedopuštene pesticide, kao što je DDT.

- Koje pesticide najčešće pronalazite?

Najčešće su to novije generacije pesticida, kao što su fungicidi i insekticidi iz skupine organofosfornih insekticida i piretroidi koji se danas najviše koriste. S tim da se insekticidi koriste tijekom obrade i proizvodnje voća i povrća, a fungicidi uglavnom nakon što se pokupi urod da bi se on što duže održao.

- Koliko su ti pesticidi koje nalazite opasni?

I jedni i drugi su opasni ako su prisutni u hrani u količini iznad dopuštene granice. Primjerice, za jabuku je za svaki pesticid određena granica, pa tako za krušku, breskvu... Te je granice odredila Europska komisija na temelju procjene rizika, a najniža granica koja postoji je 0,01 mg po kilogramu voća ili povrća.

- Što kad pronađete u nekom proizvodu nedopuštene količine pesticida?

Otkrijemo li u nekom proizvodu nedopuštenu količinu pesticida, to javljamo inspektoru koji potom zabranjuje uvoz, odnosno ulazak te pošiljke u zemlju. Ta se pošiljka ili vraća u zemlju iz koje je stigla ili se uništava.

- Kako se zaštititi od tragova pesticida? Je li pranje vodom dovoljno da se oni uklone?

Temeljito pranje je dovoljno. U laboratoriju smo ispitali koliko pranje vodom utječe na prisutnost pesticida. Uzorke koji su imali određenu količinu pesticida analizirali smo prije i poslije pranja u vodi i pokazalo se da se ostaci pesticida u velikoj mjeri mogu ukloniti vodom. Osim toga, što se tiče voća i povrća koje se guli, guljenjem se ostaci pesticida gotovo potpuno uklanjaju.

- Mogu li pesticidi doprijeti u voćku?

Naravno da mogu, ali ipak se najviše zadržavaju na kori. Što se tiče tragova pesticida u samom voću ili povrću, oni će se termičkom obradom vjerojatno razgraditi, jer su novije skupine pesticida vrlo termolabilne. U pravilu se novije generacije pesticida sve brže razgrađuju, pa tako ima nekih koji se razgrade već za jedan dan ili čak za nekoliko sati

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 23:33