Sami možemo učiniti više od najboljih liječnika

I u zdravstvenim sustavima u kojima je gotovo sve besplatno i sve funkcionira kao po “špagi” ipak nije sve prepušteno samo moćima medicine. Tako primjerice Šveđani, Finci i Norvežani i sami moraju nešto učiniti za svoje zdravlje ako žele korisiti sve blagodati državne zdravstvene blagajne. U suprotnom, ne poslušaju li savjete liječnika ili nutricionista kako bi doveli u red, primjerice, svoje kilograme, moraju zavući ruku u vlastiti džep. Riječju, traži se odgovornost za vlastito zdravlje, a u suprotnom slijedi kazna - veće participacije kako za preglede tako i za lijekove. Skandinavci smatraju da postoji odgovornost prema samom sebi i nitko ne može biti izuzet.

Pad kvalitete života

Tko previše jede bit će debeo, što će mu na leđa natovariti brojne kronične bolesti. Onaj tko puši u najboljem slučaju imat će problema s disanjem, srcem i krvnim žilama. Sjedenje na poslu, a potom grijanje fotelje ispred televizora umjesto barem šetnje zakočit će sve kosti... Sve u svemu, osnovni postulat moderne medicine posljednjih godina je - učiniti nešto za sebe da liječnici što manje liječe, a što više savjetuju. Dakako, mnogo je jednostavnije popiti tabletu da nas ne boli “kičma” ili koljeno nego razmišljati o tome jesmo li danas propješačili kilometar, dva ili tri. No, s povećanjem broja lijekova u našoj kućnoj ljekarni pada kvaliteta života. To je teško shvatiti sve dok se zdravstveni problemi ne nagomilaju, a lijekovi prestanu biti učinkoviti.

Višestruko isplativ trud

Zbog toga, kaže internist prof. dr. Izet Aganović,s interne klinike KBC-a Zagreb, nužno je pogledati se u ogledalo i sam sebi primjerice priznati - imam pet kilograma viška, nisam u kondiciji za uspon na Sljeme, ali ako od danas krenem u akciju mogu se “dovesti u red”. To drugim riječima znači svakog tjedna gubiti oko pola kilograma što je uz proljetno i ljetno bogatstvo voća i povrća ipak znatno lakše nego zimi kad nerijetko jedemo kaloričniju hranu. S padom kilograma polako se može “nabijati” i kondicija i to tako da umjesto s automobilom na posao i s posla (ovisno o udaljenosti) uposlimo vlastite mišiće. Već za desetak dana osjetit će se razlika, tvrdi prof. dr. Aganović.

Njegova je preporuka da se zabrana pušenja u kafićima i restoranima iskoristi za odvikavanje od te nerijetko pogibeljne navike. Bit će to put ka čistim plućima, melem za srce i krvne žile.

Sve to govori da za vlastito zdravlje možemo učiniti mnogo više nego najbolji liječnici i vrhunska medicina. Svaki trud višestruko je isplativ jer samo tako možemo biti sigurni u maksimalnu kvalitetu života.