Sve više Hrvata traži pomoć zbog post COVID-a: ‘Gube dah, stalno su umorni, opada im kosa...‘

Sve više osoba koje su preboljele COVID-19 traži liječničku pomoć zbog pojave post-COVID sindroma.

Simptomi vezani uz ovaj sindrom uznemiruju ih, onemogućuju normalno funkcioniranje i traju tjednima, a nekad i mjesecima. Neobično je i što se post-COVID problemi ne događaju samo osobama koje su preboljele teži oblik korone, nego i pacijentima koji su imali blagi oblik bolesti, piše Slobodna Dalmacija.

– Kad smo otvorili post-COVID ambulantu u bolnici Dubrava, imali smo desetak pacijenata dnevno, a sad ih je tridesetak. Do danas je obavljeno 530 pregleda, a riječ je o pacijentima koji su nam se obratili za pomoć nakon što su preboljeli COVID, ali i dalje osjećaju tegobe – kaže nam dr. Nevenka Piskač Živković, voditeljica Respiracijskog centra glavne COVID bolnice Dubrava.

U posljednje vrijeme, objašnjava, dolazi sve više pacijenata koji se žale na razne neurološke smetnje.

– Prije su se uglavnom javljale osobe koje su imale respiratorne tegobe, a sad, vjerojatno potaknuti brojnim informacijama i novim spoznajama o bolesti, dolaze i ljudi koji se žale na konstantan umor, pojačanu glavobolju, smetnje pamćenja i dugotrajnu nesanicu – napominje liječnica.

Podsjeća kako se u prvih mjesec dana nakon rekonvalescencije takvi problemi toleriraju, no ako ne prolaze ni nakon dva ili tri mjeseca, onda im se pacijenti javljaju za pomoć.

Najčešći simptomi koji se pojavljuju kod pacijenata nakon preboljele akutne faze COVID-19 uključuju dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima, mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, kožni osip, kao i gubitak kose.

Virus SARS-CoV-2 ne utječe samo na dišni sustav, nego djeluje i na male krvne žile te na zgrušavanje krvi, pa je povećana mogućnost stvaranja ugrušaka čak i mjesecima nakon preboljele bolesti.

– U post-COVID dnevnoj bolnici dodatno proučavamo cirkulaciju, među ostalim, pacijentima radimo i perfuzijsku scintigrafiju pluća. Riječ je o dijagnostičkom postupku kojim se slikovno prikazuje prokrvljenost plućnog parenhima. Tu se daje kontrast i prati prokrvljenost, odnosno gleda jesu li dijelovi pluća zadovoljavajuće prokrvljeni. Kod određenog broja pacijenata uočili smo da pojedine male krvne žile nisu zadovoljavajuće prokrvljene, odnosno da nemaju dobar protok krvi – navodi liječnica, a poremećaji u mikrocirkulaciji također mogu uzrokovati probleme koncentracije.

Doc. dr. Ivan Gudelj, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Split, potvrđuje nam kako i u splitsku bolnicu dolaze pacijenti koji se mjesecima nakon što su preboljeli koronu ne mogu osloboditi kašlja i gušenja.

Neki su imali plućne infiltrate, no isto tako, kaže, bilo je i onih koji su se žalili na smetenost, glavobolju i otežanu koncentraciju.

– Upravo su jutros tražili podatke iz Ministarstva zdravstva o post-COVID pacijentima, pa imamo i preciznu brojku. Kod nas je od 15. prosinca do 1. veljače, 240 pacijenata koji su preboljeli koronavirus radilo dodatne pretrage zbog post-COVID problema – navodi splitski pulmolog.

Usprkos svim nastojanjima, mehanizam nastanka dugotrajnih posljedica izazvanih virusom SARS-CoV-2 na ljudsko zdravlje i dalje ostaje nepoznanica. Kaže nam to prof. dr. Dragan Primorac, napominjući kako su logična razmišljanja vodećih virologa da je glavni razlog dugotrajnog trajanja simptoma povezanih s post-COVID sindromom zapravo prikrivena infekcija u organizmu koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora tijela.

– Rezultati studije iz Italije, objavljeni u The Journal of Medical Association, upozoravaju da je dva mjeseca nakon prvih simptoma COVID-19, svega 12,6 posto osoba bilo bez ikakvih simptoma, 32 posto ispitanika imalo je jedan do dva simptoma, dok je njih 55 posto bilo s tri i više simptoma – ističe Primorac.

Autori te studije kao najčešće simptome navode opću slabost, koja postoji u 53,1 posto ispitanika, subjektivni osjećaj nedostatka zraka u 43,4 posto ispitanika, bol u zglobovima u 27,3 posto, dok bol u prsima postoji u 21,7 posto ispitanika.

S druge strane, neurološki simptomi (nesanica, znojenje, deficit kranijskih živaca, konvulzije, paraliza itd.) imaju veliku učestalost i predstavljaju značajan problem u osoba koje su preboljele COVID-19.

– Posljednjih tjedana u post-COVID-19 ambulantu Specijalne bolnice Sv. Katarina najviše dolaze pacijenti s neurološkim simptomima, nesanicom, gubitkom memorije, kroničnim umorom, malaksalošću, poremećajem pamćenja i koncentracije – naglašava Primorac.

Podsjeća kako, prema mnogim znanstvenicima, poremećaj mikrocirkulacije, ili, preciznije, oštećenje endotelnih stanica krvnih žila, inicira procese koji dovode do narušavanja integriteta krvnih žila, stimulacije agregacije trombocita, ali i leukocitne infiltracije, te predstavlja osnovu u razumijevanju oštećenja organskih sustava.

Rezultati upravo objavljeni u časopisu JAMA ističu da je preduvjet započinjanja upalnog procesa i formiranja tromba u krvnim žilama zapravo izvanstanično formiranje neutrofila i njihovih proizvoda (proteini s mikrobicidnim učinkom te brojnih enzima) koje čine brojne mrežne strukture.

– Može se zaključiti da je obujam oštećenja organa zbog stvaranja tromba i upalnih procesa razmjeran simptomima koji se poslije viđaju u oboljelih od post-COVID-19 sindroma – ističe Primorac.

Podsjeća i na nedavno objavljen rad u Brain Communicationsu, koji je analizirao mlađu populaciju preboljelih od COVID-19 i utvrdio da je među njima 78 posto pacijenata čak tri mjeseca nakon što su izišli iz akutne faze bolesti imalo blage kognitivne poteškoće, uključujući deficite pamćenja, pažnje, percepcije. Osim toga, pokazano je da i u mladih osoba COVID-19 može dovesti do začepljenja krvnih žila mozga, konvulzija, ali i sindroma (Guillain-Barréov sindrom) koji dovode do prolazne paralize, piše Slobodna Dalmacija.