BUZZ ALDRIN

USPON I PAD 'DRUGOG ČOVJEKA' Njegov povratak na zemlju bio je obilježen depresijom, alkoholizmom, brojnim preljubima i bankrotom

 Reuters
 

Već pola stoljeća nazivaju ga "drugi čovjek". Edwin Buzz Aldrin (89) ušao je u povijest kao drugi čovjek koji je, nakon Neila Armstronga, hodao na površini Mjeseca.

Danas je Buzz Aldrin jedna od najvećih živućih američkih legendi, nepopravljivi avanturist i neumorni svemirski vizionar koji i dalje sanja o povratku ljudi na Mjesec te osvajanju Marsa.

- Vrijeme je da se fokusiramo na veliku migraciju ljudske vrste na Mars. To crveno svemirsko tijelo samo čeka da ga istražimo - poručio je nedavno Aldrin koji je ove godine u središtu medijske pozornosti zbog 50. obljetnice čovjekova spuštanja na Mjesec.

Taj veliki jubilej zadnjih se tjedana obilježava diljem svijeta, a s obzirom da je Neil Armstrong preminuo 2012. godine, u ulozi "prvog čovjeka" našao se Buzz Aldrin. No, za razliku od Armstronga i samozatajnog Michaela Collinsa (trećeg člana misije Apollo 11), koji su bježali od svjetala reflektora, Buzz Aldrin oduvijek je uživao u medijskoj slavi.

This NASA studio file image, dated May 1, 1969, shows the Apollo 11 crew of U.S. astronauts Neil Armstrong, (L) who was the Mission Commander and the first man to step on the moon, Edwin
Reuters

Edwin Buzz Aldrin rođen je 20. siječnja 1930. godine u gradiću Montclairu u američkoj državi New Jerseyju. Njegova majka, Marion Moon, bila je kći vojnog kapelana, a otac Edwin Eugene Aldrin časnik u američkom zrakoplovstvu koji je kasnije postao zapovjednik zračne luke Newark u New Jerseyu. Aldrin stariji bio je jedan od pionira zrakoplovstva koji se družio s Orvilleom Wrightom i Charlesom Lindbergom. Edwina su u ranom djetinjstvu prozvali Buzz, a za to ime zaslužna je njegova sestra Fay Ann koja je riječ brother, tj. brat, izgovarala kao buzzer. U svojim memoarima Buzz Aldrin opisao je oca kao teškog i strogog čovjeka, a majku kao distanciranu i nesretnu ženu koja je život okončala predoziravši se lijekovima 1968. godine. I Buzzov djed po majčinoj strani život je okončao suicidom.

Buzz je bio odličan učenik u školi, a sa 17 godina upisao se na vojnu akademiju West Point. Nakon što je postao prvostupnik strojarstva pridružio se ratnom zrakoplovstvu i sudjelovao u Korejskom ratu. Kao borbeni pilot letio je u 66 misija u Koreji, pritom oborivši dva MiG-a koja su mu bila na repu.

Astronaut and Lunar Module pilot Buzz Aldrin is pictured during the Apollo 11 extravehicular activity on the moon, in this July 29, 1969 photograph. Seeking to preserve the site where humans first set foot on the moon, a California state panel on January 29, 2010 registered a collection of 106 objects left by the Apollo 11 mission as an historical resource. In the foreground is the Passive Seismic Experiment Package and beyond it is the Laser Ranging Retro-Reflector (LR-3). REUTERS/NASA/Handout/Files (UNITED STATES - Tags: SCI TECH SOCIETY) FOR EDITORIAL USE ONLY. NOT FOR SALE FOR MARKETING OR ADVERTISING CAMPAIGNS - GM1E61U0UFX01
Reuters

Početkom 1950-ih Buzz Aldrin upoznao je mladu dramaturginju Joan Archer s kojom se vjenčao 1954. godine. Iako je jako volio Joan, nemirni Buzz bio je više u zraku nego sa ženom.

- Uvijek sam bila sama - priznala je Joan Archer u knjizi "The Astronaut Wives Club" autorice Lily Koppel. U njihovu braku rođeno je troje djece: sinovi James i Andrew te kći Janice. U svojim ranim tridesetim godinama, Buzz Aldrin upisao je doktorat iz astronautike na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Doktorirao je na temu orbitalno spajanje letjelica (orbital rendezvous), a disertaciju je posvetio svim članovima američkih svemirskih misija. Na poticaj Eda Whitea, Aldrin se 1963. godine pridružio NASA-i koja ga je izabrala za treću skupinu astronauta. Bio je prvi doktor znanosti među astronautima koji su mu dali nadimak Dr. Rendezvous.

Aldrinov prvi let u svemir zbio se u studenome 1966. godine kad je s Jimom Lovellom letio u misiji Gemini 12. Tada je i izveo svoju prvu svemirsku šetnju. Dok je bio izvan letjelice, Aldrin je okrenuo kameru prema sebi i snimio prvi svemirski selfie. Na fotografiji se vidi kako on pluta svemirom, a u njegovoj je pozadini Zemlja. Program Gemini, što na latinskom znači blizanci, uključivao je dva astronauta u letjelici i bio uvod u program Apollo. No, misija Apollo 1 27. siječnja 1967. godine završila je tragično i prije polijetanja jer je tijekom treninga na Zemlji izbio požar u letjelici. Tom su prilikom poginula trojica astronauta, uključujući Aldrinova najboljeg prijatelja Eda Whitea.

- Nikad nisam imao priliku reći Edu koliko mi je značio. Nisam se stigao ni pozdraviti s njim - rekao je u jednom intervju Aldrin.

Former NASA astronaut Buzz Aldrin (L) and wife Lois pose as they arrive as guests at the premiere of the film 'The Astronaut Farmer' in Los Angeles February 20, 2007. Aldrin, a crew member of the Apollo 11 mission, was the second man to walk on the Moon on July 20, 1969, when the Apollo 11 Lunar Module landed on the moon's Sea of Tranquility. REUTERS/Fred Prouser     (UNITED STATES) - GM1DUQTZUEAA
REUTERS

Prekretnica u životu Buzza Aldrina bila je misija Apollo 11 lansirana 16. srpnja 1969. godine iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi s tri člana posade: zapovjednikom Neilom Armstrongom te pilotima Buzzom Aldrinom i Michaelom Collinsom. Letjelica Apollo 11 stigla je nakon 76 sati leta u Mjesečevu orbitu.

Prema planu, Michael Collins ostao je u komandnom modulu Columbia, a Armstrong i Aldrin prebacili su se u mjesečev modul Orao. Pokojni Mike Vucelic (1930. - 2012.), projektni menadžer misije Apollo 11, u razgovoru za Jutarnji list prije deset godina prisjetio se maloga problema s Orlom koji je izazvao Buzz.

- Uoči slijetanja Orla na Mjesečevu površinu stiglo je upozorenje 202 koje je govorilo da je kompjutor preopterećen. U ono doba nismo imali moćne kompjutore kao danas. Primjerice, vaš laptop ima znatno više mogućnosti nego što smo mi tada imali u našim navigacijskim sustavima. Naši su kompjutori bili organizirani tako da rješavaju samo probleme koji su najvažniji za tu fazu leta. No, nekoliko minuta prije slijetanja Orla na Mjesec, Buzz Aldrin odlučio je uključiti radar. To nije bilo u planu leta i radar je davao podatke leta koje kompjutor u modulu nije mogao prihvatiti. Bio je preopterećen, što nam je signalizirao - kazao je Vucelic.

Orao je sletio na površinu Mjesečeva Mora tišine 20. srpnja u 21.17 sati prema našem vremenu. - Houston, naša je baza u Moru tišine. Orao je sletio - javio se Armstrong s Mjeseca. Nakon što su pojeli prvi obrok na Mjesecu, Armstrong i Aldrin krenuli su obavljati potrebne zadatke, a zatim su izašli u šetnju. - U redu, sad ću se odmaknuti od Orla. Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo - rekao je Armstrong kad je 21. srpnja u 3.56 sati prema našem vremenu napravio prvi korak na Mjesečevoj površini.

Astronaut Buzz Aldrin, lunar module pilot for Apollo 11, poses for a photograph beside the deployed United States flag during an extravehicular activity (EVA) on the moon, July 20, 1969. The lunar module (LM) is on the left, and the footprints of the astronauts are visible in the soil. Neil Armstrong/NASA/Handout via REUTERS   ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY - RC13872C90A0
REUTERS

Armstrongu se u šetnji uskoro pridružio i Buzz Aldrin. Neil i Buzz šetali su dva sata po Moru tišine gdje su prikupili 20,87 kilograma kamenja. Aldrin je u nečemu tamo ipak bio prvi na Mjesecu: urinirao je tijekom svog boravka na njegovoj površini. Naravno, nije to napravio doslovno na površinu, nego je obavio nuždu u posebnu vrećicu u svojem odijelu prije nego što se vratio u letjelicu.

Dvojica astronauta ostavili su tragove svoga boravka na Mjesecu: znanstvene instrumente, američku zastavu i nekoliko oznaka, među kojima je najpoznatija ploča na kojoj piše: "Ovdje su ljudi s planeta Zemlje stavili nogu na Mjesec 21. srpnja. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva". Nakon 21 sata boravka na Mjesecu vratili su se do komandnog modula Columbia, gdje ih je čekao Michael Collins, "najusamljeniji čovjek na svijetu nakon Adama".

U zoru 24. srpnja trojica astronauta sretno su sletjela u Tihi ocean, gdje ih je na nosaču aviona USS Hornet dočekao tadašnji američki predsjednik Richard Nixon. Nakon svečanog dočeka u Americi Armstrong, Aldrin i Collins ubrzo su kao planetarne zvijezde krenuli na 45-dnevnu turneju diljem svijeta. Tijekom te turneje, 18. listopada 1969. godine u Beogradu su se sastali s jugoslavenskim predsjednikom Titom koji im je uručio odlikovanja.

Apollo 11 astronauts Neil Armstrong (L), Michael Collins and Buzz Aldrin smile through the window of the mobile quarantine van in this NASA handout image dated July 24, 1969. REUTERS/NASA/Handout (UNITED STATES - Tags: SCIENCE TECHNOLOGY) FOR EDITORIAL USE ONLY. NOT FOR SALE FOR MARKETING OR ADVERTISING CAMPAIGNS. THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. IT IS DISTRIBUTED, EXACTLY AS RECEIVED BY REUTERS, AS A SERVICE TO CLIENTS - TM3E88S1AFY01
REUTERS

No, nije sve bilo tako idilično jer je let na Mjesec primijenio Buzza. U prvoj autobiografiji “Return to Earth” (“Povratak na Zemlju”) iz 1973. godine, prema kojoj je snimljen istoimeni film, priznao je da je već tijekom povratka na Zemlju osjećao melankoliju koja je s vremenom prerasla u kliničku depresiju.

Buzz Aldrin je 1971. godine napustio NASA-u i vratio se u ratno zrakoplovstvo, ali je njegova karijera tamo okončana već nakon jedne godine. Bio je u ranim četrdesetim godinama, a više nije vidio smisao svoga života. Utjehu je našao u alkoholu i brojnim izvanbračnim vezama, što je 1974. godine dovelo do kraha njegova braka s Joan Archer. Ubrzo se oženio s dizajnericom interijera Beverly van Zile, ali je taj brak potrajao samo dvije godine.

Za Buzza Aldrina 1970-te su godine bile izgubljeno desetljeće obilježeno s bezbrojnim bocama škotskog viskija, dva propala braka, borbom s depresijom i nervnim slomom.

- Sve više i više, okretao sam se alkoholu kako bih olakšao svoj um. Budući da sam mogao konzumirati puno alkohola a da ne postanem nekontrolirano pijan, odbio sam ga vidjeti kao problem. Bio sam relativno otvoren za borbu s depresijom, ali nisam bio spreman za svoje probleme s pićem. Koliko sam mogao vidjeti, nije to bilo ništa loše. Bilo je to vrijeme kad su gotovo svi koje sam znao puno pili, pa zašto ne bih i ja - rekao je u jednom intervju Buzz Aldrin koji je o borbi s alkoholom i depresijom iskreno govorio i u autobiografiji "Magnificent Desolation" iz 2009. godine, bestseleru na listi New York Timesa.

Retired United States Air Force pilot and astronaut Buzz Aldrin (R) and an unidentified guest arrive at The Wrap Pre-Oscar party in Los Angeles, California February 22, 2012.  REUTERS/Gus Ruelas   (UNITED STATES - Tags: ENTERTAINMENT) - GM1E82N143501
REUTERS

Ostavši bez novca koji je zaradio u godinama kad je bio američki junak, Buzz je počeo raditi kao prodavač Cadillaca u Beverly Hillsu. No, bio je neuspješan jer tijekom šest mjeseci, koliko je radio taj posao, nije prodao nijedan automobil.

Iako je Buzz Aldrin u javnim istupima govorio da nije zavidan Neilu Armstrongu što je prvi hodao na Mjesecu, ipak mu je smetalo što je u Neilovoj sjeni. Njegov otac, koji je preminuo 1974. godine, nikad nije prihvatio činjenicu da Buzz nije bio prvi pa je čak vodio neuspjelu kampanju kako bi se prigodna poštanska marka na kojoj je u čast Neila Armstronga pisalo "Prvi čovjek na Mjesecu" modificirala u marku "Prvi ljudi na Mjesecu", da bi se uključio i Buzz. Aldrin stariji nikad nije prihvatio ni činjenice da je Buzz doživio mentalni slom, da je bio depresivan i imao problema s alkoholizmom, nego je tvrdio da je Mjesec uništio njegova sina.

Srećom, Buzz je nakon teških i mračnih godina uspio vratiti kontrolu nad svojim životom. Prestao je piti 1978. godine, otišao na liječenje i vratio se normalnom životu. Nikad više nije posegnuo za čašom.

Nakon rehabilitacije u njegov je život ušla Lois Driggs Cannon, kći bankara koja je iz prvog braka imala dvoje odrasle djece. Vjenčali su se 1988. godine i zahvaljujući njezinu novcu živjeli na visokoj nozi u Los Angelesu. No, kad je u gospodarskoj krizi ostala bez imovine, Lois je odlučila iskoristiti brend svoga muža kako bi im osigurala pristojan život.

Astronaut Edwin
REUTERS

Tako je Buzz Aldrin počeo zarađivati velik novac na svojim predavanjima diljem svijeta, objavljujući knjige iz popularne znanosti te pojavljujući se u reklamama kompanija Louis Vuitton, Tommy Hilfiger, Apple, Grundig i Nike. Gostovao je u raznim serijama, poput "Teorije velikog praska", u "Simpsonima" i "30 Rock". Čak je 2009. godine snimio spot s reperom Snoop Doggom i nastupio u zabavnoj emisiji "Ples sa zvijezdama". Lois i Buzz bili su glamurozan par 24 godine, a onda su se rastali jer se Buzz počeo viđati s tridesetak godina mlađom ženom. Nakon rastave Lois je pripala polovica muževe imovine, a umrla je prošle godine u 88. godini života. Buzz Aldrin nadživio je i prve dvije žene.

Reuters

Prošle godine njegov se privatni život ponovno našao u središtu medijske pozornosti kad je u razgovoru za Wall Street Journal potvrdio da je podnio tužbu protiv sina Andrewa i kćeri Janice te bivše menadžerice Christine Corp. Aldrin je podnio tužbu nakon što su Andrew i Janic podnijeli zahtjev sudu za preuzimanje kontrole nad njegovim financijama. U zahtjevu su naveli da je Aldrinu potreban zakonski staratelj jer vremešni astronaut pati od gubitka pamćenja i troši enormnu količinu novca. Također, naveli su da se Aldrin povezao s nepoznatim ljudima koji se prave da su mu prijatelji samo kako bi ga otuđili od prave obitelji i oteli mu novac. - Nemojte ni slučajno pomisliti da se netko treba brinuti o meni - rekao je Aldrin, otkrivši da njegova djeca i bivša menadžerica Christina Korp "miniraju" njegovu romantičnu vezu i zabranjuju mu da se oženi ponovno. Aldrin je optužio vlastitu djecu da godinama pričaju da pati od demencije i Alzheimerove bolesti, a sve s ciljem kako bi se obogatili i otuđili mu milijune dolara vrijedne svemirske memorabilije. Sinu je poručio da svjesno putem obmana i zastrašivanja želi iskoristiti starog čovjeka, a kćer je optužio za prijevaru.

Reuters

Buzz Aldrin uvijek je bio temperamentan u istupima pa je tako 2002. godine u Beverly Hillsu nokautirao filmaša Barta Sibrela, gorljivog zagovornika teorije zavjere o slijetanju na Mjesec. Policija Beverly Hillsa odbila je podignuti optužnice protiv Aldrina nakon što su svjedoci potvrdili da je Sibrel prvi počeo fizički kontakt i postao napasan. Avanturistički duh nije izgubio ni u dubokoj starosti pa je tako krajem 2016. godine sa sinom Andrewom i skupinom turista došao na Antarktiku. No, razbolio se pa je hitno evakuiran na Novi Zeland. Brzo se oporavio pa se iz bolnice odmah javio putem Twittera.

Nedavno je Buzz Aldrin na festivalu Starmus u Zürichu, s Elonom Muskom, nagrađen medaljom Stephena Hawkinga. Tom prigodom prisjetio se susreta s poznatim fizičarem tijekom kojeg mu je predstavio planove za stalne svemirske letove između Zemlje i Marsa.

- Počeo je tipkati slova svojim obrazom, onako kako je to i činio... na kraju je, onim svojim kompjutoriziranim glasom rekao: Kolonizirajmo prvo Mjesec - prisjetio se Aldrin. Priznao je da je susret s Hawkingom bio prekretnica u njegovu razmišljanju o budućnosti čovječanstva u svemiru.

- Tada sam shvatio što sve još treba napraviti prije nego što pošaljemo ljude na Mars. Mjesec je najbolje mjesto za to - poručio je neuništivi Buzz Aldrin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 22:04