BORBA S VJETRENJEČAMA

DOKTORICA BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI Ova žena zna kako riješiti zdravstveni problem s kojim se bori svaki peti građanin Hrvatske. Zašto je ne slušamo?

Miroslava Jaramaz
 Marko Todorov / CROPIX

Završnica ovog ljeta mnogim će stanovnicima Zagreba, Osijeka, ali i niza drugih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj ostati u lošoj uspomeni zbog visoke koncentracije peludi ambrozije. Jak svrbež zbog čega su oči pune suza, crveni nos, škakljanje u grlu, a u težim slučajevima i astmatični napadi, samo su neke od manifestacija alergije na ambroziju s kojom se susreće svaki peti građanin naše zemlje. No Miroslava Jaramaz, doktorica biotehničkih znanosti i savjetnica u Gradskom uredu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, ima plan kako se riješiti ambrozije: sadnjom biljke facelije.

- Još od mojih studentskih dana bavim se suzbijanjem ambrozije, a 2003. godine sam objavila svoj prvi rad o faceliji. Prijedlog projekta ‘Poticanje uzgoja facelije radi suzbijanja ambrozije na području grada Zagreba’ zapravo je moj specijalistički rad iz zaštite prirode i okoliša iz 2012. godine. Projekt je osmišljen samo za područje Zagreba, no može se primijeniti u cijeloj Hrvatskoj, ali i svijetu - rekla je Miroslava Jaramaz. Široj javnosti nepoznata facelija (Phacelia tanacetifolia) iznimno je zanimljiva i korisna biljka.

- Facelija je jednogodišnja biljka, ona se pretežno koristi kao medonosna biljka jer je i atraktivna pčelama zbog svoga ljubičastog cvijeta i mirisa. Daje izuzetno kvalitetan med ljekovitih svojstava. No, facelija štiti tlo od korova, posebice ambrozije, zatim od štetnih crva nematoda, sprječava eroziju tla. Nadalje, dobra je krmna kultura, dakle za prehranu stoke. K tome, novija istraživanja pokazuju da je dobra i kao zaštita protiv buke, pa je dobro sijati je uz prometnice - pojasnila je dr. Jaramaz niz korisnih svojstava facelije.

Prokleta partizanovka

Ta je biljka porijeklom iz Amerike, a na Stari je kontinent unesena početkom 19. stoljeća.

- Izuzetno je korisna, a jeftina za uzgoj. Kako je uvezena iz Amerike, facelija još uvijek nije u Europi stekla prirodne neprijatelje. Može se sijati u jesen ili rano proljeće, već krajem veljače ili početkom ožujka jer dobro podnosi mraz i hladniji period. Baš u tom periodu brzo raste za razliku od ambrozije koja niče kasnije jer voli toplinu i sunčano vrijeme te otvorene prostore bez stabala. Zahvaljujući svojim komparativnim prednostima, facelija preraste ambroziju te je naposljetku uguši - kazala je dr. Jaramaz.

Naša sugovornica osvrnula se i na omraženi korov ambroziju (Ambrosia artemisiifolia).

- Ambrozija je, također, u Europu došla iz Amerike. Postoje podaci da je stizala još u 19. stoljeću u sjemenjima žitarica i djeteline. No proširila se u Prvom svjetskom ratu zahvaljujući američkim vojnicima. Jedna je ruska znanstvenica spoznala da je 1917. godine, kad su američki vojnici došli na francusko tlo, došlo do velikog širenja ambrozije. Vojnici su je donijeli na svojim uniformama i opremi jer ambrozija ima sjeme koje se poput kukica prikači na uniforme i opremu - pojasnila je dr. Jaramaz.

Kod nas je ambrozija poznata i po nadimku partizanovka: prvi out je zabilježena 1941. godine, a proširila se tijekom Drugog svjetskog rata.

- Ambrozija je jako otporna biljka. Gdje je bacite, ona tu ostane, no voli čiste, osunčane, te tople i umjereno vlažne uvjete. Najbolje joj odgovara kontinentalni dio Europe, a ima je jako puno u Mađarskoj, Vojvodini, Hrvatskoj, BiH, Italiji, sjevernoj Francuskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Najveća koncentracija peludi ambrozije izmjerena je u Novom Sadu i jednom mađarskom gradu, ali je i Zagreb visoko u peludnoj zoni - rekla je Miroslava Jaramaz. Priznala je kako je i ona ove godine prvi put osjetila visoku razinu peluda ambrozije.

- Ova je godina izrazito dobra za ambroziju jer je bilo dosta izmjene sunčanih i kišnih dana, toplih i hladnih. Inače, zadnjih desetak godina je u Hrvatskoj visoka koncentracija peludi ambrozije zbog puno neobrađenih polja. Drugim dijelom je to zbog klimatskih promjena. U svakom slučaju, površine pod ambrozijom se povećavaju. U Zagrebu je 2011. godine ta površina iznosila 41 hektar da bi 2015. godine skočila na 320 hektara. Ta površina i dalje raste baš kao i broj alergičara. Zanimljivo je da je među punoljetnima alergičnih na ambroziju 20 posto, a ovih u dobi od 31 do 50 godina je čak 40-42 posto - ustvrdila je dr. Jaramaz.

Svestrana facelija

Naša sugovornica ističe kako se borba protiv ambrozije vodi na više frontova.

- Agrotehničke mjere koje se koriste na velikim parcelama uključuju obradu zemlje oranje, rahljenje i gnojenje te plodored, izmjenu kultura. Čim je kultura stalna, primjerice suncokret ili kukuruz, ambrozija se brzo raširi. Zatim primjenjuju se kemijske mjere pomoću herbicida koji su vrlo skupi i štetni za okoliš. U urbanim sredinama, ambrozija se mehanički suzbija čupanjem i košnjom. No to je dosta neučinkovito, pa i skupo - rekla je dr. Jaramaz. Istaknula je i biološke mjere suzbijanja ambrozije.

- Sjetva facelije je upravo takva mjera. U američkoj državi Michigan te u Srbiji su radili pokuse s djetelinom. No facelija se zasad pokazala najbolja. Facelija se u Americi sije na velikim poljima i koristi za razne svrhe: od zelene gnojidbe, ukrasa, za pčelarstvo. Dobra je i u vinogradima te staklenicima i plastenicima gdje se sije kao brana od korova - naglasila je Miroslava Jaramaz.

Naša sugovornica već nekoliko godina radi pokuse sa sadnjom facelije na poljoprivrednim i urbanim površinama na području Zagreba. Rezultati prvog dijela pokusa trenutno su na recenziji u jednom visoko citiranom znanstvenom časopisu.

- Sada krećem u drugi dio pokusa u kome ću faceliju sijati i na jesen i u proljeće kako bismo uvidjeli kad je najučinkovitija. Svi ovi pokusi i projekt su usmjereni na zaštitu zdravlja ljudi zbog porasta broja alergija. Mislim da bi bilo dobro kad bi Zagreb krenuo s pilot projektom sijanja facelije. Bio bi prvi grad u svijetu, a to bi se moglo preslikati i na ostatak Hrvatske pa i šire - zaključila je Miroslava Jaramaz.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:18