ISTRAGA O VIRUSU

Eksperti WHO-a idu u Wuhan, posjetit će i famozni Institut za virologiju: ‘Tražimo odgovore...‘

Prema dosad skupljenim podacima, vjerojatno je da je ovaj virus prešao sa šišmiša na čovjeka

Nakon višemjesečnog pregovaranja s kineskim vlastima, ekspertni tim Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) stigao je u Kinu kako bi istražio sve nepoznanice oko porijekla bolesti covid-19 koju uzrokuje koronavirus SARS-CoV-2. Nakon što im prođe dvotjedna karantena, tim od desetak "covid-detektiva", uglednih svjetskih znanstvenika pod vodstvom dr. Petera Bena Embareka, svoju će istragu početi u Wuhanu, 11-milijunskom gradu u pokrajini Hubei, koji je krajem 2019. godine postao žarište širenja nove zarazne bolesti. Podsjetimo, Kina je 31. prosinca 2019. godine WHO-u prijavila da se u Wuhanu pojavila nova bolest slična SARS-u (Teški akutni respiratorni sindrom) koji se pojavio 2002./2003. godine, a zatim odnio oko 800 života. "Covid-detektivi" će najprije istražiti meso i žive životinje koje se prodaju na tržnici Huanan u Wuhanu povezanom s mnogima od prvih pacijenata oboljelih od covida-19 u studenom 2019. godine. Znanstvenici će istražiti i putovanja prvih zaraženih osoba diljem Kine, kao i izvan granice, što je posebno važno u svjetlu nove studije koja pokazuje da je jedna 25-godišnja žena na sjeveru Italije oboljela od covida još u studenom 2019. godine.

Znanstvenici još ne znaju točno porijeklo koronavirusa, ali je široko prihvaćena teorija da je na ljude prešao sa šišmiša.

- Prema dosad skupljenim podacima, vjerojatno je da je ovaj virus prešao sa šišmiša na čovjeka, koristeći neki treći organizam, najvjerojatnije ljuskavca. Prijelaz virusa sa životinje koja je njegov prirodni domaćin na čovjeka naziva se zoonoza i nije neuobičajena pojava. Na taj smo način dobili i epidemiju HIV-a, ebole i niza drugih virusa - rekao je molekularni biolog dr. Kristian Vlahoviček, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. - Ako razmatramo najvjerojatniji scenarij, nepoznanica je još uvijek koji je organizam služio kao posrednik virusu da mu omogući prelazak na čovjeka, kao i gdje se taj prelazak točno dogodio - istaknuo je Vlahoviček, koji je i voditelj projekta "Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije covida-19", koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

- S obzirom na analizu sekvence virusnog genoma i usporedbe sa svim poznatim koronavirusima, najvjerojatniji izvor SARS-CoV-2 su šišmiši koji spadaju u porodicu potkovnjaka. Koronavirusi detektirani u tim šišmišima imaju 96 posto sličnosti s virusom koji je uzrokovao pandemiju covida-19. Zasad se ne zna kako je taj virus preskočio vrstu i proširio se sa šišmiša na čovjeka, ali to nije neobično, jer se prijenos virusa sa životinja na čovjeka dešava vrlo često. Naime, ptice su rezervoar raznih sojeva virusa influence koji uzrokuju gripu, a pandemija gripe 2009. godine krenula je od virusa influence koji inficira svinje - smatra dr. Nenad Ban, profesor strukturalne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu. Ističe kako zasad nije identificiran prirodni rezervoar virusa SARS-CoV-2.

- Zbog toga i postoji toliko teorija o mogućem porijeklu. Unatoč sličnostima, koronavirus u šišmišima ipak ima četiri posto genoma koji se razlikuje od SARS-CoV-2, što znači da su ti virusi udaljeni oko 50 godina evolucije. Dakle, kako je pandemija počela pred oko godinu dana, trebalo bi biti moguće naći životinju koja asimptomatski nosi virus koji je vrlo sličan SARS-CoV-2. No, dosad to nije bilo moguće. No, sada znamo da se SARS-CoV-2 može prenijeti i na razne vrste domaćih životinja uključivši pse i mačke, ali i na kune u uzgajalištima te na tigrove, lavove i majmune u zoološkim vrtovima što će dodatno zakomplicirati traganje za originalnim izvorom i praktički onemogućiti eliminaciju virusa iz ljudske populacije - pojasnio je Ban. Smatra kako će prijetnja infekcije koronavirusom SARS-CoV-2 ili sa srodnim virusima, koji će se početi zadržavati u životinjskim domaćinima, postati naša svakodnevica idućih godina.

- Jedina 'dobra' strana koronavirusa je da imaju relativno jednostavan 'spike' protein na površini koji je ključno odgovoran za stimulaciju imunološkog odgovora, pa je zbog toga bilo moguće brzo razviti cjepivo koje je bazirano na RNK molekuli. To bi vjerojatno bio veći problem da se radi o nekom drugom virusu koji ima kompliciranije proteine na površini - dodao je Ban.

Od prvih slučajeva covida-19, društvenim mrežama počela se širiti teorija zavjere prema kojoj je novi koronavirus SARS-CoV-2, stvoren u istraživačkom laboratoriju najviše biosigurnosne razine u Wuhanu koji se nalazi relativno blizu tržnice Huanan. - Zasad nema dokaza o tome da bi to bio najizglednije porijeklo ovog virusa, no dobro je da se ovom pitanju pristupi što transparentnije moguće. Tehnologija za takve pokuse postoji, no još je prilično komplicirano i neizvjesno dizajnirati viruse ili bilo koje druge organizme za točno određeno svojstvo. Evolucija je u ovom procesu još uvijek daleko bolja i uspješnija od čovjeka - smatra Vlahoviček.

Nesporna činjenica jest da u Wuhanu od 1956. godine, pod pokroviteljstvom Kineske akademije znanosti, djeluje Institut za virologiju. Od 2003. godine u tom se Institutu nalazi laboratorij biosigurnosne razine 4 (BSL-4) koji je dovršen 2015. godine po cijeni od 44 milijuna dolara te u suradnji s francuskim znanstvenicima. Prema jednoj verziji glasina, virus je u tom laboratoriju dizajniran kao biološko oružje, a pritom su neki analitičari podsjetili na kontroverzne eksperimente s virusom ptičje gripe koji su rađeni u nekim laboratorijima. Podsjetimo, vodeći svjetski znanstveni časopis Nature 2012. godine objavio je studiju dr. Yoshihire Kawaoke sa Sveučilišta Wisconsin-Madison o smrtonosnom virusu ptičje gripe H5N1, koji se lako širi među sisavcima, a kreiran je u laboratoriju. Sličnu studiju, ali pod vodstvom nizozemskog znanstvenika dr. Rona Fouchiera sa Sveučilišta Erasmus, gotovo istodobno objavio je i američki časopis Science.

- U eksperimentima, koji su publicirani 2012. godine, znanstvenici su proučavali je li moguće izabrati dijelove genoma iz različitih postojećih virusa influence koji inficiraju ptice i svinje da bi se kreirao soj influence koji je jako sličan soju koji je uzrokovao pandemiju španjolske gripe 1918. godine. Ti eksperimenti su osuđeni kao opasni, no smatra se da se novokreirani virus ne bi uspješno širio jer ljudi koji su cijepljeni protiv svinjske gripe već imaju antitijela protiv tog virusa. Znanstvenici su ovim eksperimentom pokazali na koji način se karakteristike nekoliko sličnih virusa mogu iskombinirati tako da se stvori novi soj virusa koji je sposoban preskočiti od jedne vrste na drugu. Upravo na osnovi takvih genetičkih procesa u prirodi se vjerojatno pojavio i SARS-CoV-2 - istaknuo je Nenad Ban.

Čim se na početku epidemije počelo krivce tražiti među njima, znanstvenici iz Instituta za virologiju u Wuhanu odlučno su ustvrdili kako ne postoji povezanost između epidemije covida-19 i njihovog laboratorija BSL-4. Kako bi otklonili sve moguće sumnje, "covid- detektivi" idućih će tjedana posjetiti i wuhanski Institut za virologiju te razgovarati s tamošnjim znanstvenicima.

- Teorija da je SARS-CoV-2 izašao iz laboratorija visoke sigurnosti u Wuhanu i onda se proširio kroz lokalnu populaciju manje je vjerojatna nego da se virus proširio spontano tako da su ljudi bili u kontaktu sa životinjama koje su nositelji virusa. Kada se analizira sekvenca SARS-CoV-2, nema nikakvih indikacija da bi taj virus bio kreiran koristeći se elementima drugih poznatih koronavirusa. Dakle, s obzirom na to da genom SARS-CoV-2 nema kopiranih elemenata postojećih virusa, vrlo je vjerojatno da je nastao spontanim mutacijama tijekom velikih broj godina u životinjama, vjerojatno šišmišima, a onda se u jednom trenutku uspio proširiti na ljude i s obzirom na veliku gustoću ljudske populacije, vrlo brzo se počeo širiti - ustvrdio je Ban.

Prema jednoj verziji glasina koje se šire društvenim mrežama, virus SARS-CoV-2 izoliran je iz životinja koje ga prenose te istraživan u laboratoriju, a zatim je "pobjegao" zbog lošeg sigurnosnog protokola. Takvih incidenata bilo je u prošlosti. Poznat je slučaj "bijega" virusa velikih boginja sa Sveučilišta Birmingham, kada se u rujnu 1978. godine slučajno zarazila medicinska fotografkinja Janet Parker, koja je zatim umrla. Parker je zarazila i majku, ali je ona preživjela. Na glasovitom Sveučilištu Yale čak su se dvaput dogodili incidenti. Najprije je 1969. godine od hemoragijske groznice izazvane virusom Lassa preminuo laboratorijski pomoćnik Juan Roman. Zatim je u ljeto 1994. godine zloglasni virus Sabia, kojeg u Brazilu prenose glodavci, "pobjegao" iz laboratorija.

- Bijeg virusa iz laboratorija nije nemoguć, no isto tako je malo vjerojatan i ovisi o svim sigurnosnim protokolima koji su na snazi u laboratorijima ovog tipa. Ljudski faktor je, baš kao i kod primjerice avionskih nesreća, u ovakvim bjegovima presudan, i nadam se da će u utvrđivanju mogućih činjenica koje bi pokrivale ovakav scenarij kineske vlasti biti vrlo otvorene - istaknuo je Vlahoviček.

Širenju teorija zavjere svakako je pridonijelo i to što su kineske vlasti vrlo sporo i na neadekvatan način reagirale na pojavu nove bolesti pokušavajući zataškati prve slučajeve. Upravo zbog takve loše reakcije covid-19 u kratkom se vremenu brzo proširio. - Kao i kod svih naglih epidemija, informacije koje dolaze s terena mogu često biti proturječne, što je bio slučaj i s početkom pandemije. Pitanje je koliko su kineske vlasti selektivno informirale svjetsku javnost o stvarnim razmjerima pandemije, no nadam se da će ova komisija WHO-a i na ta pitanja dati odgovore - naglasio je Vlahoviček.

Iako je Kina kasnije poduzela epidemiološke mjere bez presedana u povijesti kako bi zauzdala širenje bolesti, i dalje se suočava s kritikama optužbama. Kineske vlasti mjesecima dovode u sumnju je li virus uopće podrijetlom iz Kine te ukazuju na nepotvrđena izvješća da su prvi slučajevi zaraze možda bili mogući u drugim zemljama. Također, kineski dužnosnici ističu da su tragovi virusa na uvezenoj smrznutoj robi dokaz da je virus mogao doći iz inozemstva. Stoga je potraga za podrijetlom virusa politički osjetljiva jer se Kina boji da će biti identificirana kao krivac za pandemiju koronavirusa. - Ovdje tražimo odgovore koji bi nas mogli spasiti u budućnosti - ne krivce i ne ljude koji su krivi. WHO je voljan ići bilo gdje kako bi saznao kako se virus pojavio - rekao je novinarima prije nekoliko dana Mike Ryan, jedan od čelnih ljudi WHO-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:00