TURIZAM 2.0

Fakultet za buduće nositelje strateški važnih promjena u domaćem turizmu

dr. sc. Romana Lekić
Studenti će imati opciju odabira studiranja na daljinu, a kolegiji će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku

Na Edward Bernays University Collegeu imaju dva inovativna turistička studija gdje obrazuju studente koji uspješno zaobilaze burzu rada.

Na preddiplomskom studiju Menadžment i marketing turističke destinacije nude sektorsko znanje koje je vrlo primjenjivo na tržištu rada. Ovaj studijski program često je među prvim izborima studenata koje zanima turizam.

Na novom studijskom smjeru na Edward Bernays University Collegeu od jeseni će se obrazovati prvi menadžeri iskustva. Riječ je o stručnjacima koji bi trebali biti nositelji promjena u domaćem turizmu, što je za Hrvatsku kao turističku zemlju od strateške važnosti.

Kompleksni zadaci

Danas pojedini teoretičari tourism experience management, taj kompleksni proces upravljanja doživljajem u turističkoj destinaciji, nazivaju “turizam 2.0”, govoreći koliko je on bitan. Program diplomskog studija Upravljanje doživljajem u turizmu na Edward Bernays University Collegeu trenutačno jedini u Hrvatskoj odgovara tržišnim trendovima i zahtjevima. Tamo se uči kako adekvatno ispričati priču o kulturi, identitetu, destinaciji u kojoj boravimo, kako razvijati konkurentne turističke proizvode, osluškivati tržište... Menadžeri iskustva će biti educirani za obavljanje najkompleksnijih zadataka i rješavanje izazova u turističkom sektoru. Studenti će imati opciju odabira studiranja na daljinu, a kolegiji će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku.

Dr. Romana Lekić, pročelnica Odjela za turizam na Edward Bernays University Collegeu, ističe kako o mogućnostima za obrazovane turističke stručnjake ponajviše govore podaci da je prije nekoliko godina turistička industrija nosila deset posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, a kreirala gotovo 300 milijuna radnih mjesta.

“Važan faktor razvoja turizma na globalnoj razini je sezonalnost u zapošljavanju u turističkoj industriji. Sezonski su radnici za kratkog vremena rada u istom razdoblju godine orijentirani na kratkoročne ciljeve te im je usklađivanje s trendovima uvelike uskraćeno, odnosno potreba za cjeloživotnim obrazovanjem umanjena. Takvi kadrovi sve više postaju prošlost, a u sadašnjosti se susrećemo upravo s pojmovima održivog razvoja u turizmu, potrebama lokalnog stanovništva te cjelogodišnjim turizmom”, kaže Lekić te dodaje: “Turistički stručnjaci imaju veliku potrebu specijalizirati svoja znanja te ih uskladiti sa suvremenim potrebama turista. Pritom su znanja i vještine iz područja globalizacije, novih tehnologija i transformacije izrazito bitan element obrazovanja budućih turističkih stručnjaka. Transformacija turističke industrije, kao i svake masovne industrije, nije odmah dostižna te je potrebno dulje vrijeme za njezinu provedbu”.

Brendiranje Hrvatska, pak, ima veliki manjak menadžerskog kadra koji ima znanja i vještine. Ali, nije to slučaj samo u Hrvatskoj, nego se s tim susreću brojne destinacije.

“Iako danas percipiramo turističku industriju kao izrazito pogođen sektor zbog koronakrize, ulaganje u kvalitetno obrazovanje o novim turističkim trendovima bit će dobra investicija, ulog i siguran posao. U praksi obrazovanja mladih budućih turističkih menadžera dosad su se najboljima pokazale inovativne metode iskustvenog učenja, tematski posjeti poslodavcima i destinacijama te stručne prakse. Primjena tih metoda učenja temelji se u potpunosti na iskustvu samog sudionika u procesu učenja, a ponajviše se može povezati s transformativnim turizmom u kojem prevladava doživljaj”, kaže Lekić.

Dr. Božo Skoko ističe važnost brendiranja destinacija. “Brendiranje je kompleksan i dugotrajan proces, često ga sami turistički stručnjaci nedovoljno dobro razumiju. Ekonomski, brendiranje znači jačanje prepoznatljivosti i povećanje vrijednosti određenog proizvoda ili tvrtke i njihovih zaštitnih znakova.”

image
dr. sc. Romana Lekić

Skoko objašnjava da brendiranje nije osmišljavanje novog promotivnog materijala, na što se često svodi rasprava o brendiranju nekog mjesta.

“To je proces u kojem se definira što neka destinacija ili proizvod jesu, što ih razlikuje od drugih, koje su njihove koristi i što mogu značiti korisniku. Krajnji je cilj brendiranja destinacije istaknuti njezine jedinstvene atribute te je na taj način učiniti prepoznatljivom i drugačijom od ostalih. Tako danas Francusku prepoznajemo kao zemlju uživanja u životu, zemlju dobrog vina i vrhunske gastronomije, odredište luksuza i mode, Španjolsku kao zemlju strasti, a Švicarsku kao idealno odredište za uživanje u planinama, čokoladi, sirevima, zemlju sigurnosti, bogatstva, satova i preciznosti.”

image
Božo Skoko
Neja Markicevic/Cropix

Turizam, pandemiji unatoč, nije stao. Štoviše, raste, a turisti postaju sve zahtjevniji. “U porastu je kreiranje novih turističkih usluga koje težište stavljaju na emocije i doživljaj. Upravljanje doživljajima i uspomenama postaje ključno umijeće u razvoju turizma. Hrvatska je posljednjih godina postala turistički superbrend na razini Europe, a u pandemijskoj 2020. nametnula se kao turistički lider na Mediteranu.” Skoko ocjenjuje da smo, unatoč svim nedaćama, dobro pripremili i odradili sezonu.

“Važnu ulogu imali su uspješna borba s koronavirusom u prvom polugodištu, povjerenje u zdravstveni sustav, dobre kampanje HTZ-a na emitivnim odredištima, ali i snažan turistički brend. Hrvatska je izgradila dobar turistički imidž i prepoznatljivost destinacije s lijepom i očuvanom prirodom, bogatom kulturom... Tome je pridonijela i naša dostupnost, odnosno dobra cestovna povezanost. Prostora za daljnji napredak nedvojbeno ima.”

Bolji rezultati

Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti, gdje predaje odnose s javnošću i fenomen brendiranja, uvjeren je da Hrvatska ima adute kojima može pridobiti zahtjevnije turiste dubljeg džepa te da s manje turista može ostvariti bolje turističke rezultate. “Mi nemamo potrebu natjecati se s destinacijama masovnog turizma jer oni nemaju adute koje ima Hrvatska. U razvoju turizma potrebna je vizija i strategija.

Trenutačna popularnost neke destinacije može zavarati jer se trendovi mijenjaju. Za trajnu povezanost potrebno je i nešto više jer će turisti uvijek otkrivati nešto novo, atraktivnije ili zabavnije.”

Baš zato je, ističe, pred onima koji se bave uvjeravanjem potencijalnih gostiju da je pojedina destinacija baš ono što oni traže vrlo težak zadatak. Za takvo što trebamo kreativne stručnjake.

“Težište klasične promocije prebacilo se na upravljanje identitetom i imidžom, brendiranje, uz inovativne oblike komunikacije i nove promotivne kanale te kvalitetniju fokusiranost na pojedine segmente turista. Na sve konkurentnijem turističkom tržištu nadmoćnije će biti kreativnije destinacije, odnosno destinacije koje će ponuditi originalniji i drugačiji doživljaj.”

A time se mogu baviti samo ljudi koji imaju znanje.

“Potrebna su interdisciplinarna znanja iz turizma, ekonomije, prava, informacijskih tehnologija, komunikacijskih znanosti, kulture, stranih jezika... Na našim prostorima se tek u proteklih deset godina otvorila mogućnost obrazovanja na tom području. S vremenom se razvio interes za obrazovanje u tom segmentu, s obzirom na to da sve više mladih bira karijeru u turizmu. Za kvalitetniji razvoj turizma u Hrvatskoj trebamo raditi i na kvalitetnijem obrazovanju budućih stručnjaka”, zaključuje Skoko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:57