Jedna tvrtka roditeljima nudi selekciju embrija prema kvocijentu inteligencije, dr. Jolić: ‘Otvara se put dizajniranju beba‘

Kalifornijski start-up Heliospect Genomics, jedan od pionira na području „genetičkog predviđanja”, nudi imućnim parovima skrining njihovih embrija na IQ, objavio je britanski dnevnik Guardian. Tajne video snimke, koje je prikupila britanska organizacija Hope Not Hate posvećena borbi protiv rasizma i fašizma, otkrivaju kako se čelni ljudi tvrtke Heliospect Genomics otvoreno hvale kako njihova metoda genetskog skrininga može povećati IQ (kvocijent inteligencije) budućeg djeteta za više od šest bodova. Prema Guardianu, Heliospect nudi svoje usluge bogatim roditeljima koji se podvrgavaju medicinski podvrgnutoj oplodnji (MPO) po cijeni od 50.000 dolara za skrining 100 embrija.

- Svatko može imati svu djecu koju želi i mogu imati djecu koja su u osnovi bez bolesti, pametna, zdrava. Bit će to super – rekao je u videu snimljenom u studenom 2023. godine Michael Christensen, izvršni direktor Heliospect Genomics.

U drugoj video snimci jedan zaposlenik Heliospecta rekao je potencijalnim klijentima da tvrtka može rangirati embrije prema "IQ-u i drugim nemilim osobinama". Te "nemile" osobine navodno uključuju rizik od pretilosti i mentalnih bolesti.

‘U skladu sa zakonima‘

Heliospectovi menadžeri Guardianu su rekli da tvrtka posluje u skladu sa svim primjenjivim zakonima i propisima u SAD-u, odnosno Kaliforniji. Dodali su da je Heliospect u "stealth modu" (prikriveni način poslovanja) prije planiranog javnog lansiranja i da tvrtka još uvijek razvija svoju uslugu.

„Naša misija je osnažiti pojedince i obitelji znanjem o njihovim genima i pomoći im da donose informirane odluke o svom zdravlju i dobrobiti. Vjerujemo da otključavanjem punog potencijala genetskih podataka možemo revolucionirati područje personalizirane medicine. Pridružite nam se u oblikovanju budućnosti i istražite beskrajne mogućnosti u medicinskoj genetici”, piše na web stranici tvrtke Heliospect Genomics.

Predimplantacijska genetska dijagnostika (PGD) omogućava skeniranje embrija kako bi se izbjeglo čak 400 genetskih poremećaja i oboljenja, od Downova sindroma do cistične fibroze. Pomoću PGD-a moguće je smanjiti i rizik da dijete oboli od nasljednog oblika raka. Nadalje, PGD u nekim se zemljama koristi za izbor spola djeteta.

Kompleksno pitanje

Ipak, znanstvenici smatraju da je inteligencija izrazito kompleksna i još nedovoljno istražena mentalna sposobnost u čijem razvoju, osim stotina, možda i tisuća gena, veliku ulogu igraju i čimbenici okoliša. Postoji više definicija inteligencije, no uvriježeno je mišljenje da je to mentalna karakteristika koja uključuje snalaženje u novim situacijama, sposobnost učenja na osnovi iskustva te razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova. Inteligencija se mjeri tzv. IQ testovima: prve je 1905. razvio francuski psiholog Alfred Binet kako bi mogao predvidjeti uspjeh djece u školi i identificirati one mališane kojima će trebati pomoć u učenju. Premda novija istraživanja daju dosta veliku prednost genima u razvoju inteligencija, dugogodišnja rasprava o tome je li ona uglavnom genetski determinirana ili se na nju može utjecati i uvjetima odrastanja (nature vs. nurture) i dalje je otvorena.

- Iz etičke perspektive, ponuda Heliospecta da se embriji selektiraju na temelju procjene inteligencije otvara niz ozbiljnih pitanja. Prvo, takva praksa implicira selekciju na temelju karakteristika koje nemaju izravnu vezu s medicinskim stanjem, što može dovesti do stvaranja društva u kojem se određeni genetski atributi (poput inteligencije) smatraju superiornijima od drugih. Ovo podsjeća na eugeničke prakse iz 20. stoljeća, iako se ovdje radi o privatnoj inicijativi, a ne državnom programu. No, opasnost ostaje jer se normalizira ideja ‘poboljšanja‘ ljudi kroz genetiku, što može voditi stigmatizaciji, diskriminaciji i produbljivanju društvenih nejednakosti – kaže etičar dr. Tvrtko Jolić iz Instituta za filozofiju u Zagrebu, voditelj projekta "Moralni napredak: individualni i kolektivni" koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Niz kontroverzi

Etičar dr. Tvrtko Jolić iz Instituta za filozofiju, voditelj projekta "Moralni napredak: individualni i kolektivni" koji financira Hrvatska zaklada za znanost

Osobni arhiv

- Osim toga, tehnologija na kojoj se temelje ove usluge nije bez kontroverzi. Tu se koriste prediktivni alati koji uzimaju velik broj genetskih varijanti, ali ne uključuju važne faktore poput okoliša i odgoja, što može rezultirati lažnom sigurnošću kod roditelja. Također, dolazi do pitanja o autonomiji buduće djece čije su osobine unaprijed izabrane, a njihova prava i vrijednosti nisu uzeta u obzir – smatra Jolić.

Osvrnuo se i na potencijalni problem stvaranja dizajniranih beba.

- Konačno, komercijalizacija ove tehnologije otvara vrata za stvaranje tržišta ‘dizajniranih beba‘, gdje će oni s financijskim mogućnostima imati pristup genetskom "poboljšanju", dok će drugi ostati isključeni. To dodatno produbljuje socijalne nejednakosti i stvara društveni pritisak na roditelje da koriste tehnologije za ‘poboljšanje‘ svoje djece, čime se redefiniraju standardi ‘dobrog roditeljstva‘ na temelju genetskih karakteristika – naglasio je Tvrtko Jolić.