'NA PODRUČJU RH PRIJE 6500 GODINA LJUDI SU IMALI TAMNIJU KOŽU' Jedan od najuglednijih znanstvenih časopisa objavio veliko otkriće o drevnim genomima

Teritorij današnje Hrvatske bio je u prošlosti dio većeg kompleksa miješanja “novih” zemljoradničkih populacija iz Anatolije, koji na ovo područje dolaze otprilike prije 7000 do 8000 godina, i starijih “lovačko-sakupljačkih” populacija, pokazala je velika studija objavljena u novom broju vodećeg svjetskog znanstvenog časopisa Nature.

Studija “Genomska povijest jugoistočne Europe” obuhvaća analizu 225 genoma izoliranih iz prapovijesnih koštanih podataka, među kojima i 18 s područja Hrvatske. U studiji je surađivalo 117 znanstvenika iz 82 institucije u Europi i SAD-u pod vodstvom Davida Reicha s Harvarda, Iaina Mathiesona sa Sveučilišta Pennsylvania i Rona Pinhasija sa Sveučilišta u Beču.

Starost uzoraka

- U ovo istraživanje bilo je uključeno 10 hrvatskih znanstvenika koji su analizirali ili ustupili za analizu ljudske ostatke 18 uzoraka iz devet hrvatskih prapovijesnih nalazišta među kojima su i Vučedol, pećina Zemunica i Beli Manastir - Popova zemlja. Starost tih uzoraka je otprilike od 3000 do 8000 godina - rekao je dr. Mario Novak iz Instituta za antropologiju u Zagrebu, jedan od glavnih suradnika u istraživanju.

- Analiza 225 drevnih genoma pruža podatke za genetičke kontakte i miješanja različitih skupina tijekom prapovijesti, posebice došljaka s prostora Anatolije, koji su odgovorni za širenje zemljoradnje, te ljudskih skupina koje su od ranije nastanjivale jugoistočnu Europu. U nekim slučajevima miješanje različitih skupina ljudi dogodilo se vrlo rano, odmah po dolasku novih populacija - pojasnio je Novak.

Kostur star oko 4700 godina u grobnici u Popovoj zemlji kod Belog Manastira najstariji je slučaj kuge u Europi

Miješanje skupina

- Međutim, većinom su lokalni lovci i sakupljači ostali izolirani od pridošlica, čiji je način života bio drastično drugačiji idućih nekoliko stotina godina. Tek tri tisuće godina kasnije moguće je govoriti o završetku procesa miješanja tih dviju skupina, zemljoradnika i lovaca-sakupljača - dodao je Novak.

Studija u Natureu pokazala je da su u davnoj prošlosti hrvatski krajevi bili iznimno važni u mnogim aspektima biološke i kulturne razmjene te miješanja populacija.

- Ono što su prijašnja istraživanja pretpostavljala, a ovo potvrdilo jest da su mezolitički lovci-sakupljači na teritoriju Hrvatske bili mnogo tamnije kože od kasnijih neolitičkih došljaka. Uz to, ovom studijom se potvrdilo prisutnost pojedinaca koji svoje korijene vuku iz euroazijskih stepa, i to čak 2000 godina ranije nego što se to do sada smatralo, dakle prije otprilike 6500 godina - kazao je Novak. Među hrvatskim nalazištima posebno je istaknuo Beli Manastir-Popova zemlja.

- Iz toga nalazišta potječu ljudski ostaci stari oko 4700 godina koji ukazuju na najstariji dosadašnji slučaj kuge u Europi. O tome smo slučaju kolega dr. Ivor Janković, također iz Instituta za antropologiju, i ja, kao dio većeg međunarodnog tima, prije dva mjeseca objavili rad u časopisu Current Anthropology. Ti su ljudski ostaci korišteni i u ovoj studiji - kaže Novak.

Hrvatski tim

Uz dr. Marija Novaka na studiji u Natureu surađivali su i dr. Ivor Janković, prof. Ivor Karavanić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Mario Šlaus iz Antropološkog centra HAZU, Maja Čuka i Darko Komšo iz Arheološkog muzeja u Puli, Marko Menđušić iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku, Joško Zaninović iz Gradskog muzeja Drniš, te Dženi Los i Josip Burmaz iz arheološke tvrtke Kaducej.