PETER PIOT

Najpoznatiji lovac na viruse: Iskreno, ne bismo trebali ni razgovarati međusobno. Ali, neće ići

Peter Piot
 AFP
Najvažnije je imati razumne lidere, institucije koje mogu rano otkriti prisutnost virusa te zdravstvenu infrastrukturu

Belgijskog baruna i znanstvenika Petera Piota mediji su više puta nazvali "Mickom Jaggerom mikroba". Stručnjak je uistinu superzvijezda među epidemiolozima, jer već godinama predano radi na nekim od najtežih poslova vezanih uz širenje mikroba, bakterija i virusa svijetom, a od ove je godine i poseban savjetnik za koronavirus predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koju redovito hvali kao prizemnu i intelignentnu ženu i s kojom održava kontakt gotovo na dnevnoj razini.

Piot je u poslu desetljećima. Nije napunio ni 30 godina kada je pomagao u otkrivanju virusa Ebole, desetljećima je istraživao širenje HIV-a i postao izvršni direktor UNAIDS-a u 1990-ima. Sada je u Velikoj Britaniji, gdje već deset godina radi kao ravnatelj Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. No, tek je u ožujku ove godine skrenuo pozornost javnosti na sebe nakon što je obolio od Covida-19. Mediji su se odmah raspisali kako je virus "ulovio" najpoznatijeg svjetskog lovca na viruse, piše Politico.

Šest mjeseci kasnije Piot se oporavio, iako i danas ima dana kada se osjeća jako umorno, što je posljedica koju je virus ostavio na oslabjeli organizam. Novinar piše kako je intervju izgledao mnogo drugačije od onog kojeg je znanstvenik dao početkom godine, kada se srdačno rukovao s novinarom Financial Timesa. Ovog puta novinarka je mogla pristupiti Piotu samo s udaljenosti, a prethodno su mu izmjerili temperaturu i dali čistu zaštitnu masku.

- Rukovanje je bila moja velika pogreška. Intelektualno gledano, znao sam da će ovaj virus biti ozbiljna stvar, no nisam se tako ponašao nego sam slijedio ustaljene kulturne obrasce ponašanja. No, dani rukovanja su gotovi - rekao je na početku ugledni stručnjak.

Svijet nije spreman

Po njegovim riječima, Europa nije dovoljno pripremljena za razdoblje koje je na vratima, a koje naziva "dobom pandemija", vjerujući da je pandemija koronavirusa samo jedna od onih koja će nas pogoditi.

Učestalost epidemija diljem svijeta se povećava, a virusi poput SARS-a i ebole dolaze uglavnom od životinja. Zahvaljujući globalnoj turističkoj industriji i sve više putovanja, svijetom se šire virusi koji bi inače ostali lokalni u mjestima u kojima se pojave.

- Sad se nešto dogodi u Wuhanu, gradu za koji najveći dio svijeta nije ni čuo, i "bum", evo virusa u cijelom svijetu - kaže Piot koji je proteklih šest godina održao brojne govore u kojima je propitivao je li svijet spreman za pandemiju. Ističe kako Globalni indeks zdravstvene sigurnosti mjeri koliko je svijet spreman na takvo stanje.

- Zanimljivo, 2019. u na vrhu te liste bili SAD i Velika Britanija, zemlje koje baš i nisu tako dobro prošle. Odgovor na pitanje jesmo li spremni isti je tada kao i danas. Vrlo jednostavno - ne - kaže Piot.

Pojašnjava kako je teško biti spreman za pandemiju, a još je teže predvidjeti kada će se epidemija pojaviti. Da, moguće je napuniti zalihe zaštitnih maski, što su neke zemlje učinile nakon epidemije svinjske gripe 2009., no to nije mnogo. Najvažnije je, smatra Piot, imati razumne lidere, institucije koje mogu rano otkriti prisutnost novog virusa. te zdravstvenu infrastrukturu koja može podnijeti pandemiju. Što se sve tri navedene stvari tiče u slučaju nove pandemije, Piot nije optimističan.

- Nismo spremni. Ponašamo se kao da formiramo vatrogasnu brigadu, a kuća već gori. Brigada nam treba stalno. Nisam katastrofičar, ali svijet se suočava s neviđeno mnogo problema. kada pandemija završi, a do dolaska nove, i dalje imamo kemijske incidente, klimatske promjene, ekstremne vremenske nepogode - ilustrira.

Dodaje kako je vrlo zabrinut situacijom oko jesenskog vala koronavirusa.

- Ljeti sam se nadao da će broj zaraženih početi padati te da novi val neće biti tsunami, ali sada nisam toliko optimističan. Posebno me zabrinjava što susrećem grupe ljudi koji se okupljaju, a nitko ne nosi masku- Dobra vijest je da većina zemalja ipak nema tako visok broj zaraženih kao tijekom ožujka ili travnja, te da imaju puno više iskustva s liječenjem oboljelih, no problem je što se virus proširio među mladima koji ga šire starijima. Bolnička liječenja su u porastu - kazao je za Politico.

Kaže kako mu je jasno da su ljudi diljem svijeta zgroženi samom idejom još jednog lockdowna, ali je situacija s virusom itekako ozbiljna.

Poduzeti nužne korake

- Iskreno, ne bismo trebali ni razgovarati međusobno. Ali, nemoguće je tako živjeti, nemoguće je živjeti u društvu bez da se prihvati određeni rizik. Zamislite samo što bi novi lockdown učinio za ekonomiju, za globalno mentalno zdravlje, za obrazovanje djece... - istaknuo je.

Stoga je po njemu ključno odgovoriti na pitanje koji su nužni koraci koje treba poduzeti kako bi se uz minimalno ometanje svakodnevnog života došlo do koliko-toliko sigurne situacije. Naglašava situaciju u belgijskom Antwerpu, ali i Singapuru, koji su odmah uveli policijski sat kada su brojke skočile. Nije siguran je li to rješenje.

- Moramo shvatiti da smo tek na početku borbe s ovim virusom. Nadam se da ćemo se opet naći za godinu dana i da ćemo do tada svi iti cijepljeni. Tada možemo nastaviti s putovanjima, s normalnim životom, ali do tada nismo sigurni. A i kada dođe prvo cjepivo, teško da će odmah biti maksimalno učinkovito, bit će potrebno još rada na razvoju. Stoga Piot kaže kako je najvažnija kulturalna promjena, promjena mentaliteta.

- Moramo se prestati rukovati i početi primjenjivati dugo godina prisutnu tradiciju nošenja maski koju viđamo u Aziji, a koje Azijci nose ne kako bi zaštitili sebe nego društvo. To su promjene mentaliteta koje su nam nužne - zaključio je za Politico.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2024 00:42