Dok se priprema preuzeti uzde europskog laboratorija za fiziku čestica u blizini Ženeve u Švicarskoj 2026. godine, ovaj fizičar čestica mora se suočiti s nekoliko geopolitičkih izazova... Tim riječima časopis Nature najavio je britanskog fizičara Marka Thompsona kao jednu od tri osobe u svijetu znanosti koju trebamo pratiti ove godine. Na tom su se popisu našli i Emma Hodcroft, molekularna epidemiologinja koja je utemeljila bazu Pathoplexus za slobodno dijeljenje virusnih genomskih sekvenci, te notorni Donald Trump zbog svojih najava "reformi" ključnih američkih federalnih agencija poput Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i drugih.
Mark Thompson (58) novi je generalni direktor CERN-a (Europskog centra za nuklearna istraživanja) koji će za malo više od pola godine na toj funkciji naslijediti talijansku fizičarku Fabiolu Gianotti, prvu ženu na čelu toga tradicionalno muškog znanstvenog bastiona. CERN je osnovan je 1954. godine kako bi se zaustavio odlazak najboljih europskih fizičara u Ameriku, a utemeljilo ga je 12 europskih zemalja, među kojima i bivša Jugoslavija, koja ga je 1961. godine napustila. Trenutačno broji 24 punopravne članice i osam pridruženih, među kojima je i Hrvatska. Danas je CERN najveći svjetski istraživački centar iz fizike elementarnih čestica: zapošljava oko 2500 ljudi, ali na različitim projektima okuplja 12.000 znanstvenika stotinjak nacionalnosti iz cijeloga svijeta.
- CERN je toliko važan dio globalnog krajolika fizike čestica. Ali ne mislim da je ikada postojao trenutak kada sam jednostavno pomislio: ‘Oh, moram ovo učiniti‘. Proveo sam šest godina u Vijeću CERN-a i dobro poznajem organizaciju. Shvatio sam da imam sve alate za obavljanje posla - kombinaciju znanosti, poznavanja organizacije, a zatim i iskustva u prethodnim ulogama. CERN je bio veliki dio mog života dugi niz godina, pa je ovo fantastična prilika za mene - rekao je Thompson u nedavnom razgovoru za Physics World.
PROČITAJTE VIŠE Finska riješila najveći problem nuklearne energije
Sin trgovca i kućanice, Mark Thompson već je u 13. godini čitao knjige o fizici čestica i žudio dublje saznati "kako svemir funkcionira". Kao prva osoba u svojoj široj obitelji koja je upisala fakultet, diplomirao je i doktorirao fiziku na Oxfordu. Thompson je profesor eksperimentalne fizike čestica na Sveučilištu Cambridge, a na različitim eksperimentima u CERN-u aktivan je od 1992. godine. Vijeće CERN-a krajem prošle godine izabralo ga je za novoga generalnog direktora, dajući mu prednost nad protukandidatima, grčkim fizičarem Parisom Sphicasom i Robbertom Dijkgraafom, bivšim nizozemskim ministrom znanosti.
Kao generalni direktor, Thompson će se suočiti s nizom izazova, od kojih je najveći pitanje gradnje novog sudarača FCC-a (Future Circular Collider, odnosno budući kružni sudarač). Kao i Fabiola Gianotti, koja je CERN vodila 10 godina tijekom dva uzastopna mandata, Thompson pripada krugu fizičara koji su zagovornici tog megaprojekta. FCC bi trebao zamijeniti LHC (veliki hadronski sudarač), trenutačno najveći i najsnažniji akcelerator čestica na svijetu. LHC, koji popularno zovu "stroj za veliki prasak", nalazi se na dubini od 100 metara, u tunelu opsega 27 kilometara, a njegova je gradnja trajala dvadesetak godina i stajala oko pet milijardi eura. No, opseg FCC-a je tri puta veći te tri puta skuplji: njegova se cijena procjenjuje na najmanje 16 milijardi eura.
PROČITAJTE VIŠE Treba li nam nuklearna energija?
Njemačka, koja puni 20 posto CERN-ova proračuna i najveći je financijski donator te organizacije, prošle je godine izrazila skepticizam o projektu FCC-a. I mnogi fizičari su kritični prema strategiji gradnje FCC-a, jer će trebati mnogo vremena da se realizira, a prijeti opasnost da bi ulaganje resursa u taj projekt moglo zapečatiti alternativne ideje. No, u pozadini CERN-ovih razmatranja je i spoznaja da bi Kina uskoro mogla odobriti golemi sudarač sličan FCC-u.
"Vijeće CERN-a sada će se suočiti s teškom odlukom. Osim ako neke nacije ne ulože velike iznose, FCC se suočava s neizvjesnom mogućnošću financiranja. Ali predugo čekanje moglo bi značiti da će postojati veliki jaz između otvaranja novog objekta i zatvaranja LHC-a, a dragocjena stručnost mogla bi biti izgubljena. Iako se fizičari možda ne slažu o tome što bi CERN trebao učiniti, gotovo jednoglasno im je stalo do budućnosti laboratorija. Oni i njihovi čelnici sada moraju objasniti zašto bi se i europski porezni obveznici, koji financiraju većinu godišnjeg proračuna laboratorija, trebali brinuti. Ulog je izvan znanosti, pa čak i izvan Europe", navodi se u komentaru časopisa Nature.
Komentari
0