I KITOVI PLAČU

Nove spoznaje: Kitovi osjećaju, pate i njeguju kulturu

A handout photo released on December 28, 2009 by Project Jonah shows volunteers trying to refloat stranded pilot whales at Colville Bay on the Coromandel Peninsula on December 28, 2009. Twenty-one pilot whales died and 42 were successfully refloated after stranding at the bay while another 105 whales died after beaching themselves on Farewell Spit, at the top of the South Island on December 26. NO ARCHIVING RESTRICTED TO EDITORIAL USE AFP PHOTO / PROJECT JONAH / Alex SIMPSON
 AFP
Sljedeći tjedan održat će se godišnji sastanak Međunarodne komisije za izlov kitova na kojoj će se možda po prvi put pričati o kitovima kao o inteligentnim bićima, a ne kao o morskim zvijerima

Samosvijest, patnja i socijalizacija samo su neke od sposobnosti koje imaju životinje koje pripadaju redu Cetacea, a to su kitovi, delfini i pliskavice, tvrde morski biolozi.

Ukoliko je napisano istina, tvrdnja da su kitovi obične morske krvoločne zvijeri pada u vodu, a ta se tvrdnja nalazi u središtu rasprave koja će se u organizaciji IWC-a (Međunarodne komisije za izlov kitova) održati sljedećeg tjedna u Maroku.

Priznavanje te zlobne i okrutne tvrdnje o kitovima na razgovorima bi vjerojatno dalo vjetar u leđa 'ozloglašenim' zemljama poput Japana, Norveške i Islanda da još 10-ak godina izlovljavaju kitove, zaobilazeći moratorij IWC-a, a zbog čega su ionako tretirani kao kriminalne organizacije od strane dobro organiziranih 'zelenih' inicijativa.

- Vrlo dobro znamo da većina velikih vrsta kitova izvodi neke od najsloženijih ponašanja koja se mogu pronaći u prirodi, rekla je Lori Marino, neurobiolog sa sveučilišta Emory u Atlanti.

Prije 10 godina Marino je radila eksperiment u kojem je dupinu na tijelu ostavio maleni trag bojom i stavila ogledalo kako bi se morski sisavci mogli ogledavati. Znanstvenica je po načinu na koji su reagirali kad bi vidjeli svoj odraz zaključila kako dupini nedvojbeno imaju svijest o svom identitetu.

Za Georgesa Chapouthiera, neurobiologa iz Pariza, sposobnost samosvijesti znači da dupini i kitovi, uključujući neke veće primate, mogu osjećati ne samo bol nego i patnju.

Što se tiče inteligencije, životinje reda Cetacea imaju drugi najveći mozak nakon ljudi, kad se u obzir uzme i tjelesna težina. No, više od težine govore područja mozga odgovorna za kognitivne i emocionalne procese - koja su očito tijekom vremena evoluirala zahvaljujući socijalnoj interakciji, što su i potvrdile neke studije.

Neki znanstvenici idu toliko daleko i sugeriraju da bi se ta socijalna interakcija među morskim sisavcima mogla nazvati i kulturom, razinom socijaliziranjaj dosad rezerviranom samo za sisavce.

- Sve je više dokaza da je kod nekih cetaceanskih vrsta kultura i važna i sofisticirana, kaže Hal Whitehead, profesor na sveučilištu Dalhousie u Halifaxu.

Znanstvenici su promatrali orke, kitove ubojice, kako uče tehnike krađe ribe od ribara od drugih pripadnika svoje vrste s drugog geografskog područja.

Upravo ove novootkrivene sposobnosti kitova, kao i njegovanje kulture i mogućnost spoznavanja, trebale bi biti argumenti na kojima bi se temeljila međunarodna politika prema divljem životu, zaključili su na sastanku Američke asocijacije za napredak znanosti u veljači. Do danas se sličan zaključak nije pojavio niti na jednom sličnom forumu međunarodnog razmjera.

- Na stranu s ionako krivim fokusom na brutalne metode kojima se ubijaju kitovi - koji tip harpuna je najhumaniji... Od svega toga važniji je status kitova kao bića koja osjećaju, što se ne spominje u nikakvim razgovorima u IWC-u, rekla je Margi Prideaux, voditeljica Centra za očuvanje kitova i dupina.

Mogu li nove znanstve spoznaje o kitovima koji osjećaju patnju i njeguju kulturu te se socijaliziraju omekšati krutu i beskrupuloznu utrku za profitom, koja već opasno prijeti populaciji kitova?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:37