Otkriće Ruđerovih znanstvenika: sebične bakterije ključne su za ekološku stabilnost hrvatskih jezera!

Novo istraživanje molekularnih biologa s Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Bremenu i Sveučilišta u Beču provedeno na jezerima Kozjak i Crniševo po prvi puta otkriva kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje da dominiraju nad drugim vrstama. Istraživanje, objavljeno u prestižnom časopisu Cell Reports, ukazuje na potencijalne ključne promjene u ekosustavu hrvatskih jezera. Kozjak, hladno jezero smješteno u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pokazuje niske razine hranjivih tvari, dok je Crniševo, koje je smješteno u toplijem mediteranskom području, bogatije hranjivim tvarima i algama. Tim je skupljao uzorke vode u proljeće i ljeto 2022. te zimu 2023. godine i analizirao bakterije u svakom jezeru tijekom različitih sezona.

- Uz pomoć genetskog sekvenciranja uspoređivali smo bakterijske zajednice u jezerima tijekom različitih godišnjih doba i identificirali vrste bakterija koje su koristile sebični mehanizam preuzimanja. Rezultati su pokazali da su sebične bakterije prisutne u oba jezera, ali je sebično ponašanje bakterija variralo s promjenama godišnjih doba i pokazalo se intenzivnije

u jezeru s bogatijim hranjivim tvarima - objašnjava Andrea Čačković, prva autorica na radu i doktorandica u Laboratoriju za procese taloženja na Institutu Ruđer Bošković. Tim je bio iznenađen što je u jezeru Crniševo, uslijed ljetnog cvjetanja fitoplanktona, kada su hranjive tvari bile obilne, sebična aktivnost bakterija bila pojačana, dok je u jezeru Kozjak taj oblik ponašanja bio najizraženiji tijekom hranjivo oskudne zime zimi. Takvo sezonsko ponašanje bakterija ranije je zapaženo samo u morskim ekosustavima. - U jezeru Crniševo, kada je bilo više materijala, pojačala se sebična aktivnost, što je bilo potpuno neočekivano. Još uvijek to ne možemo ekološki objasniti i potrebna su nam dodatna istraživanja kako bismo razumjeli koji su to specifični organizmi koji se ponašaju drugačije i zašto - rekao je dr. Sandi Orlić, jedan od vodećih autora na radu te voditelj Laboratorija za procese taloženja na Institutu Ruđer Bošković.