RAD DOMAĆIH ZNANSTVENIKA

PROJEKT 10.001 DALMATINAC Otkrivamo rezultate velike studije: Što su u 15 godina otkrili hrvatski lovci na gene

 Vojko Bašić/CROPIX
Više od 100 hrvatskih biokemijskih znanstvenika provelo je populacijsku studiju na 7500 osoba s otoka Visa, Lastova, Mljeta i Korčule

Više od 1000 otkrivenih gena povezanih s nizom bolesti te više od 200 objavljenih znanstvenih radova, od kojih četrdesetak u prestižnima Nature, Science i Nature Genetics, neki su od rezultata projekta “10.001 Dalmatinac” koji traje već 15 godina i jedan je od najuspješnijih u našoj znanosti.

- Cilj toga projekta jest provesti populacijsku studiju na 10.001 osobi s hrvatskih otoka kako bi se njihova genetska svojstva povezala s njihovim zdravljem i bolesti. Tijekom proteklih 15 godina terenskih istraživanja u studiju je do danas uključeno oko 7500 osoba s otoka Visa, Lastova, Mljeta i Korčule - pojasnio nam je idejni začetnik projekta “10.001 Dalmatinac” dr. Igor Rudan, redoviti profesor i direktor Centra za globalno zdravlje na Sveučilištu Edinburgh. Rudan ističe kako je projekt “10.001 Dalmatinac” bio potaknut sekvenciranjem ljudskog genoma, svojevrsne “knjige života” sastavljene od tri milijarde slova A, T, G i C (kratice za adenin, timin, guanin i citozin), koja je na spektakularan način predstavljena u Bijeloj kući u lipnju 2000.

Međunarodni novac

- Kao optimalan za istraživanja, koja bi nam omogućila da povežemo ljudske gene s njihovom ulogom u zdravlju i bolesti, nametnuo nam se dizajn ‘biobanke” u izoliranim ljudskim populacijama. Takva su današnja stanovništva nekih hrvatskih otoka jer tamošnje stanovništvo živi u vrlo homogenom okolišu, sličnim načinom života, a rodoslovne veze moguće je rekonstruirati unatrag nekoliko generacija, što je sve pogodno za otkrivanje uloge samih gena u zdravlju i bolesti - ispričao je prof. Igor Rudan. Naglasio je kako je u proteklih 15 godina za istraživanja u sklopu projekta “10.001 Dalmatinac” osigurano 30 milijuna eura, od čega 95 posto na međunarodnim natječajima. Prve analize povezanosti gena i biomedicinskih svojstava provedene su 2007. godine, a dovele su do goleme količine novih podataka.

Uspješna suradnja

Tijekom proteklih 15 godina na projektu “10.001 Dalmatinac” aktivno je sudjelovalo više od 100 hrvatskih biomedicinskih znanstvenika. Isto tako, u sklopu projekta više od 40 mladih hrvatskih znanstvenika znanstveno se usavršavalo na Sveučilištu Edinburgh. U “lovu na gene” hrvatski su znanstvenici uspješno surađivali i s vodećim svjetskim genetičarima koji su pokrenuli slične biobanke u Europi i SAD-u.

- Najvažniji rezultati projekta, gdje su hrvatski znanstvenici imali vodeću ulogu u međunarodnim suradnjama, vezani su uz pronalazak gena SLC2A9 koji regulira razinu urične kiseline i izaziva bolest giht, zatim gena koji prouzročuju poremećaj srčanog ritma te svojstava koja su pod pozitivnom prirodnom selekcijom u ljudi, kao što su primjerice tjelesna visina i kognitivne sposobnosti. Usto, u međunarodnoj suradnji otkriveni su geni u podlozi šećerne, plućnih i bubrežnih bolesti, razina masnoća u krvi, krvnog tlaka, tjelesne težine, dobi pojave prve menstruacije u životu i nastupa menopauze - pojasnio je dr. Ozren Polašek, sadašnji voditelj projekta “10.001 Dalmatinac” i predostojnik Katedre za javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Splitu.

- Posljednjih godina posebnu pozornost privlače otkrića gena koji reguliraju ljudsko ponašanje i štetne navike te kognitivne sposobnosti, memoriju i spavanje. Najvažnija je spoznaja da su sva spomenuta ljudska svojstva pod utjecajem velikog broja gena koji kod različitih ljudi međusobno surađuju na različite načine. Stoga će biti izuzetno teško razviti nove načine liječenja koji su primjenjivi na cijelu populaciju pa se sve više govori o ‘personaliziranoj’ medicini, gdje će se svakom oboljelom prepisivati terapija prema njegovu osobnom profilu. Za to će biti važne i spoznaje projekata kao što je ‘10.001 Dalmatinac’ - dodao je Polašek.

Dobrobit najugroženijih

Rezultati projekta “10.001 Dalmatinac” citirani su do danas više od 10.000 puta, što je visoka citiranost i za najbolje projekte na vodećim svjetskim sveučilištima.

- To je dokaz da se i u Hrvatskoj, uz kvalitetnu suradnju sa znanstvenicima iz inozemstva te dobro dizajnirano istraživanje, može raditi vrhunska svjetska znanost.

Posebno nas veseli što ćemo uskoro naše genetičke istraživačke tehnologije primijeniti za dobrobit najsiromašnijih i najugroženijijh ljudi na Zemlji, trudnica i male djece u zemljama u razvoju, u Africi i jugoistočnoj Aziji, gdje naša istraživanja financira Zaklada Billa i Melinde Gates - istaknuo je Igor Rudan.

Idejni začetnik projekta stalni je savjetnik WHO-a

Igor Rudan (44)

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu, te magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu, a zatim i na sveučilištima u Paviji i Edinburghu. Autor je i koautor više od 400 znanstvenih radova i sedam znanstvenih knjiga. Za svoj znanstveni rad nagrađen je s 20-ak nagrada i priznanja, uglavnom međunarodnih, koje uključuju i prestižne “Chancellor’s Award” i “Wellcome Trust Development Award”. Stalni je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke za pitanja globalnog zdravlja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 11:52