Lansiran je 24. travnja 1990. godine s pomoću space shuttlea Discovery i zauvijek promijenio naše razumijevanje svemira. NASA-in svemirski teleskop Hubble navršio je 35 godina tijekom kojih je napravio 1,6 milijuna opservacija koje su snažno utjecale na znanost, ali i na popularnu kulturu. Stoga je i dobio nadimak ‘narodni teleskop‘.
- Teleskop Hubble nadmašio je sva naša očekivanja. Zahvaljujući Hubbleu dosad je napravljeno preko 22 tisuća znanstvenih radova i vjerujem da će se još mnogo godina analizirati podaci koji su prikupljeni pomoću njega – rekao nam je Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i svemirskih letova.
Ideju o svemirskom teleskopu prvi je još 1946. godine iznio astrofizičar Lyman Spitzer sa Sveučilišta Princeton. Njegove su zamisli 1969. godine sažete u izvještaj koji su podržali brojni znanstvenici, a naposljetku i američki Kongres. Teleskop je nazvan prema američkom astronomu Edwinu Hubbleu koji je 1920-ih otkrio da se svemir širi. Konstrukcija Hubbleova teleskopa počela je 1977., a NASA se nadala da će taj instrument lansirati 1983. godine, ali, kako to često biva, rokovi su pomaknuti. Kad je sve već bilo gotovo spremno za Hubbleovo lansiranje, dogodila se katastrofa space shuttlea Challenger koji je eksplodirao 28. siječnja 1986. godine odmah nakon lansiranja, pri čemu je poginulo sedmero astronauta.
PROČITAJTE VIŠE Astronomi otkrili najveći komet dosad, površinom veći od Istre
Ta strašna tragedija prizemljila je NASA-inu flotu shuttleova pa je dvije milijarde dolara vrijedan svemirski teleskop Hubble, plod zajedničke suradnje NASA-e i Europske svemirske agencije (ESA), lansiran je tek četiri godine kasnije iz Svemirskog centra Kennedy. Uz pomoć space shuttlea Discovery, teleskop je postavljen u nisku orbitu oko Zemlje na visinu od oko 580 km. No, s vremenom se orbita spustila pa Hubble sada kruži na visini od oko 530 kilometra brzinom blizu 28.000 kilometara na sat. Za jedan krug oko Zemlje treba mu oko 96 minuta što znači da svaki dan vidi 15 izlazaka Sunca.
Teleskop je velik poput autobusa i težak 12,5 tona, što je ekvivalent dva afrička slona. Njegovo srce čini 2,4-metarsko zrcalo, a s pomoću četiri instrumenta može snimati u rasponu od infracrvenog pa sve do ultraljubičastog dijela spektra. Ima dvije antene: jednu za primanje naredbi sa Zemlje, a drugu za slanje podataka na naš Plavi planet.
No, nije sve oko Hubbla bilo tako sjajno kako se danas čini. Nekoliko tjedana nakon lansiranja uslijedio je fijasko jer se pokazalo da je teleskop “kratkovidan” pa je zbog toga na Zemlju slao mutne slike. Zbog tog defekta je program Hubble tri godine bio predmet kritika, a onda su se u NASA-i dosjetili kako će popraviti kratkovidni teleskop. U prosincu 1993. godine poslali su posadu space shuttlea Endeavour u delikatnu misiju servisiranja teleskopa. NASA je organizirala još četiri misije servisiranja i nadogradnje Hubblea, 1997., 1999, 2002. i 2009. godine, a svaka od njih udahnula je tom sofisticiranom instrumentu novi život.
PROČITAJTE VIŠE Hubble otkrio najudaljeniju zvijezdu dosad
Naravno, sve to je koštalo pa su se ukupni troškovi konstrukcije, servisiranja i nadogradnje svemirskog teleskopa popeli na oko deset milijardi dolara. No, mnogi smatraju kako je Hubble, čiji je predviđeni radni vijek bio 15 godina, najisplativiji znanstveni instrument na svijetu. - Hubbleov radni vijek toliko se produljio jer je zahvaljujući space shuttleu i pet servisnih misija bilo moguće mijenjati dijelove i popravljati ga. I nadamo se da će nas poslužiti sreća da još nekoliko godina uspješno radi – kaže Ante Radonić.
Zahvaljujući Hubbleovim opservacijama, astrofizičari su procijenili da je svemir star oko 13,8 milijardi godina, a taj je teleskop zaslužan i za Nobelovu nagradu iz fizike 2011. godine, dodijeljenu Adamu Riessu, Saulu Perlmutteru i Brianu Schmidtu koji su otkrili da se svemir ubrzano širi. Hubble nam je dao ne samo novi pogled na rađanje novih zvijezda, nego nam je pokazao i da su galaksije nastale mnogo ranije nego što smo mislili.
- Po meni su među najspektakularnijim fotografijama snimke nekih maglica gdje vidimo formiranje mladih zvijezda. No, među najpopularnijim fotografijama Hubblea je i čuvena fotografija koju su nazvali Stupom stvaranja – rekao je Radonić. Fotografija “Stupovi stvaranja u maglici Orao”, koja je snimljena 1995. godine, s mnogo detalja pokazuje područje udaljeno od Zemlje 6500-7000 svjetlosnih godina gdje se iz oblaka međuzvjezdanog plina i prašine rađaju nove zvijezde.
Na popisu nezaboravnih je i slika “Ekstremno duboko polje” (eXtreme Deep Field), snimka koja razotkriva više od 5500 galaksija, a NASA ju je objavila 2012. godine. No, sada NASA 35. rođendan slavnog teleskopa obilježava objavljivanjem prekrasnih novih slika, videozapisa, edukativnih materijala, itd.
‘Zahvaljujući astronautima koji opslužuju misije i timovima talentiranih inženjera na zemlji, Hubble nastavlja s radom u dobrom stanju desetljećima nakon lansiranja. Sa svojom jedinstvenom sposobnošću promatranja u ultraljubičastom, vidljivom i infracrvenom svjetlu, Hubble je vrijedan, komplementaran član misija poput svemirskog teleskopa James Webb i nadolazećeg rimskog svemirskog teleskopa Nancy Grace‘, navodi NASA.
Budući da teleskop Hubble postupno gubi visinu, očekuje se da će u jednom trenutku, ali ne prije sredine 2030-ih, izgorjeti u atmosferi. No, Trumpov izbor za šefa NASA-e, milijarder Jared Isaacsman, koji je nedavno saslušan u Senatu, a idući tjedan očekuje njegovo izglasavanje, prošle se godine založio za privatnu misiju ponovnog servisiranja ‘narodnog teleskopa‘.
Komentari
0