Trump 2.0: brojni znanstvenici u američkim federalnim agencijama strahuju od čistke. No, ima i dobitnika

Već prvog dana svojega drugog predsjedničkog mandata Donald Trump povukao je dva poteza koja su razbjesnila znanstvenike ne samo u SAD-u nego i diljem svijeta. Prvo je potpisao dokument kojim se omogućava povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, a zatim je naredio izlazak zemlje iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Isto to Trump je napravio i tijekom svojega prvog mandata (2017. - 2021.), ali je Joe Biden prvog dana svoga mandata u siječnju 2021. godine poništio obje odluke. Tijekom prvog mandata Trump je promicao nedokazane tretmane za covid-19 i negirao rizike klimatskih promjena. Također je potkopavao znanstvenike u državnim agencijama te nastojao smanjiti financiranje znanosti, iako je Kongres štitio federalne agencije poput Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), Nacionalne zaklade za znanost (NSF) i Agencije za zaštitu okoliša (EPA) od većine drastičnih rezova. No, Trump sada planira ukloniti zaštitu za mnoge federalne djelatnike, što bi mu omogućilo da znanstvenike i stručnjake lakše zamijeni lojalnim političkim kadrovima. U ZOOM-u analiziramo prve Trumpove poteze te prognoziramo tko su znanstveni gubitnici i dobitnici njegova drugog mandata.

Što znači izlazak SAD-a iz WHO-a?

Taj potez znači da će SAD napustiti WHO za godinu dana i prekinuti sve financijske doprinose toj organizaciji kojoj puni oko 18 posto proračuna. Gubitak petine proračuna imat će velik utjecaj na aktivnosti WHO-a i vjerojatno će ugroziti programe, posebice borbe s tuberkulozom, HIV/AIDS-om i drugim zdravstvenim hitnim slučajevima. Ti programi su posebno važni za siromašne i zemlje u razvoju kojima nedostaju resursi i zdravstvena infrastruktura, ali važni su i za sve na planetu jer, kao što smo vidjeli tijekom pandemije covida-19, zarazne se bolesti sada mogu proširiti svijetom u roku od nekoliko tjedana. - Bolesti nemaju granice. Ovo će na kraju negativno utjecati na SAD - rekla je za New Scientist Krutika Kuppalli, infektologinja sa Sveučilišta Texas. U priopćenju objavljenom uz naredbu za izlazak njegove zemlje iz WHO-a Trump navodi da je taj potez djelomično posljedica "lošeg postupanja organizacije s pandemijom covidom-19". Međutim, WHO je koordinirajuće tijelo za javno zdravstvo diljem svijeta. Daje preporuke, ali ne može govoriti vladama što da rade i nema zakonske ovlasti bilo što provesti.

Zašto SAD izlazi iz Pariškog klimatskog sporazuma?

Cilj Pariškog klimatskog sporazuma, koji je u prosincu 2015. godine potpisala administracija predsjednika Baracka Obame, jest zadržati globalni rast temperature do kraja ovog stoljeća ispod dva stupnja, po mogućnosti na 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Nažalost, 2024. bila je ne samo najtoplija u povijesti mjerenja temperature zraka, nego i prva godina koja je prešla ključni prag globalnog zatopljenja od 1,5 Celzijevih stupnjeva Pariškog sporazuma.

Trump je svoju prvu predsjedničku kampanju 2016. godine temeljio na tvrdnji da su klimatske promjene prijevara koju propagira Kina kako bi spriječila gospodarski rast SAD-a. No, u ovoj kampanji je odustao od takvih tvrdnji, ali je nedavno rekao da odustaje od Pariškog klimatskog sporazuma jer bi on koštao SAD milijarde dolare. Pritom je mislio na obveze bogatih zemalja da pomognu siromašnim državama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. SAD je nakon Kine najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, a od 2016. proizvodnja američke nafte porasla je za 70 posto, pa je ta zemlja sada dominantan svjetski proizvođač i izvoznik.

Tko će biti najveći gubitnici u znanosti?

"Klima i okoliš područja su u kojima se znanstvenici pripremaju na najgore. U ponavljanju njegova prvog mandata očekuje se da će Trump poništiti ili ublažiti propise o otrovnim kemikalijama, stakleničkim plinovima i drugim vrstama onečišćenja: tvrdio je da ti propisi štete gospodarstvu. Napori da se smanje troškovi i osoblje vjerojatno će posebno teško pogoditi EPA-u, ali programi istraživanja okoliša u drugim agencijama, poput NASA-e i Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), također bi mogli biti meta rezova", navode novinari Naturea u analizi "What Trump 2.0 means for science: the likely winners and losers" (Što Trump 2.0 znači za znanost: vjerojatni pobjednici i gubitnici). Nature smatra da bi Trump mogao početi pokušajem smanjenja proračuna agencije, što bi zahtijevalo djelovanje Kongresa koji je stao u obranu EPA-e tijekom Trumpova prvog mandata. No, politička dinamika se promijenila: mnogi republikanci sada stoje iza poziva Elona Muska na golema smanjenja federalne potrošnje.

- Trumpovi planovi za EPA-u predstavljaju hitnu situaciju najvišeg stupnja, a zdravlje milijuna Amerikanaca visi o koncu - kaže Jeremy Symons, savjetnik Mreže za zaštitu okoliša, neprofitne organizacije bivših dužnosnika EPA-e osnovane tijekom Trumpova prvog mandata.

Što donosi Robert Kennedy mlađi?

Trump je još u studenome imenovao Roberta F. Kennedyja Jr., antivaksera i pobornika teorija zavjera, za ministra zdravstva pod čijim su nadzorom agencije kao što su Nacionalni institut za zdravlje (NIH), Agencija za lijekove (FDA) te Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Kennedy, kojeg mora potvrditi Senat, obećava da će "Ameriku ponovno učiniti zdravom", a to bi učinio rješavanjem temeljnih uzroka kroničnih bolesti, uklanjanjem otrovnih tvari iz okoliša i borbom protiv korporativne korupcije. No, Kennedyjeva nominacija potakla je 77 američkih nobelovaca da pošalju otvoreno pismo Trumpu. "S obzirom na njegova stajališta, postavljanje gospodina Kennedyja na čelo Ministarstva zdravstva predstavljalo bi rizik za javno zdravlje... Osim nedostatka kvalifikacija ili relevantnog iskustva u medicini, znanosti, javnom zdravstvu ili vladi, gospodin Kennedy je protivnik mnogih cjepiva koja su pomogla zaštititi zdravlje i spasiti živote, poput onih protiv ospica i dječje paralize", upozorili su nobelovci.

Tko su dobitnici Trumpova drugog mandata?

Ipak, neki segmenti američkog sektora istraživanja i razvoja mogli bi profitirati. Nature smatra da se to prvenstveno odnosi na umjetnu inteligenciju (AI), kvantne informacijske znanosti (QIS), naprednu proizvodnju, napredne komunikacije i biotehnologiju. No, ta su područja imala i snažnu potporu Bidenove administracije. - Trump i Biden mogu se sukobljavati oko svega drugog, ali kada su u pitanju umjetna inteligencija i kvantna tehnologija, gotovo su usklađeni. AI i kvantna tehnologija su nove linije fronte u američko-kineskom rivalstvu i obojica to znaju. To nije samo politika, to je utrka u tehnološkom naoružanju - kaže Mohammed Soliman iz Instituta za Bliski istok u Washingtonu. Istraživanje svemira je još jedan vjerojatni dobitnik, pri čemu se Trump oslanja na najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska, čiji je cilj slanje ljudi na Mars, te milijardera Jareda Isaacmana kojega je nominirao za čelnog čovjeka NASA-e. Ključni NASA-in program Artemis, čiji je cilj povratak američkih astronauta na Mjesec, suočava se s kašnjenjima. Planirana misija Artemis II, let s ljudskom posadom, odgođena je do travnja 2026. godine.