ZAGREPČANIN I NASA

"Upravo smo lansirali", u subotu je javio prijateljima nakon lansiranja Dragona

Dr. Vladimir Ivković

 Privatna arhiva
U zasad najkraćoj varijanti, povratni put na Mars trajao bi oko dvije godine, pri čemu bi na Marsu bili godinu dana

Četvero astronauta u svemirskoj letjelici Dragon kompanije SpaceX poletjelo je u subotu iz Cape Canaverala na Floridi prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), gdje su stigli za manje od 24 sata.

Kada su Amerikanka Jasmin Moghbeli, Danac Andreas Mogensen, Japanac Satoshi Furukawa i Rus Konstantin Borisov poletjeli, Zagrepčanin Vladimir Ivković iz Cape Canaverala je prijateljima u Hrvatskoj poslao poruku: "Upravo smo lansirali!".

Najopsežnija studija

- Uspješno lansiranje te pristajanje ove posade na ISS označilo je početak operativne faze dosad najopsežnije biomedicinske studije o prilagodbi ljudskog tijela i ponašanja svemirskim putovanjima - CIPHER.

Projekt CIPHER čini 14 integriranih studija koje prate prilagodbe svih glavnih fizioloških sustava astronauta te psihičku funkciju i ponašanje tijekom svemirskih letova različitog trajanja: dva- tri mjeseca, šest mjeseci, te 12 i više mjeseci. Ova posada bi trebala ostati na ISS-u šest mjeseci - rekao nam je dr. Vladimir Ivković, neuroznanstvenik Harvard Medical School i Massachusetts General Hospital u Bostonu, koji surađuje s NASA-om.

- U sljedećih osam godina trebali bismo prikupiti podatke u skupini od oko 30 astronauta - prije, tijekom i poslije leta.

Voditelj sam jedne od 14 studija unutar CIPHER-a kojom istražujemo promjene u razinama stresa, funkciji i strukturi mozga, operativnim sposobnostima, kognitivnim sposobnostima, imunološkoj funkciji, te kvaliteti i trajanju sna astronauta - dodao je Ivković.

Ljudi u svemiru

Od 12. travnja 1961., kada je Jurij Gagarin letio u svemirskom brodu Vostok, do danas u svemiru je boravilo više od 600 ljudi. Rekorder u duljini boravka u svemiru je kozmonaut Valerij Poljakov (1942. - 2022.) koji je 1994. i 1995. godine na ruskoj svemirskoj postaji Mir proveo 437 dana, 17 sati i 58 minuta. No, boravak u svemiru veliki je izazov za ljudsko zdravlje: primjerice, dugotrajni boravak u uvjetima mikrogravitacije snažno se odražava na kosti koje postaju krhke i lomljive, mišići se smanjuju, a srce slabi.

Put dug dvije godine

Nadalje, bestežinsko stanje zahtijeva povećani unos kalorija jer tijelo praktički nikad ne miruje. S druge strane, redistribucija tjelesnih tekućina rezultira ne samo podbuhlim licem astronauta nego i gubitkom okusa i mirisa. Znanstvenici okupljeni na projektu CIPHER nadaju se da će saznati više o tome kako se različiti tjelesni sustavi prilagođavaju dugotrajnom svemirskom letu.

Stoga CIPHER igra ključnu ulogu u pripremama za prvi čovjekov let na Mars.

- U zasad najkraćoj varijanti, povratni put na Mars trajao bi oko dvije godine, pri čemu bi posada provela oko godinu dana u letu prema/od Marsa te oko godinu dana na površini toga planeta.

Najveći izazovi tijekom leta su zaštita od svemirskog zračenja, dugoročna izloženost bestežinskom stanju, te očuvanje zdravlja, pri čemu je među najugroženijim segmentima mentalno zdravlje. Na površini Marsa javljaju se i izazovi vezani za izgradnju i održavanje životnog prostora (tzv. habitat), te održivost izvora prehrane - rekao je Ivković.

Putnici na Mjesec

NASA je početkom travnja objavila imena četvero astronauta koji će najranije krajem 2024. krenuti putem Mjeseca i natrag u sklopu misije Artemis II. Posadu čine jedna žena Amerikanka, jedan Kanađanin i još dva Amerikanca, od kojih je jedan Afroamerikanac: Christina Koch, Jeremy Hansen, Reid Wiseman i Victor Glover. Zapovjednik misije je Reid Wiseman koji je astronaut od 2009. godine, a prije toga je bio časnik američke mornarice koji je služio u misijama na Bliskom istoku.

Bude li se sve odvijalo po planu, krajem 2025. uslijedila bi misija Artemis III u sklopu koje bi se astronauti spustili na Mjesec. No, još nisu poznata imena članova posade te misije Artemis. Posljednji NASA-ini astronauti boravili su na Mjesecu 1972. u sklopu misije Apollo 17.

Rođen u Zagrebu, Vladimir Ivković diplomirao je psihologiju na Sveučilištu Webster u Beču, magistrirao biologiju na Sveučilištu Zagreb te svemirske znanosti na Međunarodnom svemirskom sveučilištu u Strasbourgu, a doktorirao neuroznanosti na Sveučilištu Houston.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 00:32