VERBALNO ZLOSTAVLJANJE

Vikanje na djecu može izazvati jednaku štetu kao i fizičko i seksualno zlostavljanje

Ilustracija

 Chris Rout/Alamy/Alamy/Profimedia/Chris Rout/alamy/alamy/profimedia
Na pitanje koje su im riječi ili izrazi bili najbolniji, djeca su navela: ‘beskoristan si‘, ‘glup si‘ i ‘ništa ne možeš učiniti kako treba‘

Djeca čiji su roditelji vikali na njih ili ih nazivali ‘glupima‘ u većem su riziku da si požele nauditi, da počnu koristiti droge ili da završe u zatvoru, pokazalo je novo istraživanje, piše Guardian.

Vikanje na djecu također bi se trebalo smatrati zlostavljanjem s obzirom na štetu koju prouzročuje, kažu stručnjaci.

Autori nove studije koja se bavila takvim ponašanjem kažu da se ‘verbalnim zlostavljanjem smatra vikanje, omalovažavanje i upućivanje prijetnji‘.

‘Ove vrste ponašanja odraslih mogu jako štetiti dječjem razvoju baš kao i ostale vrste zlostavljanja, poput fizičkog ili seksualnog‘, kažu znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Child Abuse & Neglect.

Više djece doživljava verbalno zlostavljanje od bilo kojeg drugog oblika zlostavljanja, a postotak djece koja su imala takva iskustva viši je od 40 i još raste.

Profesorica Shanta R. Dube, stručnjakinja za zlostavljanje djece i suautorica studije kaže: ‘Odrasli često nisu svjesni kako njihovo vikanje i uvredljive riječi poput ‘glupan‘ i ‘lijenčina‘ mogu negativno utjecati na njihovu djecu, pogotovo ako se radi o njihovim roditeljima.‘

Istraživanje je ispitivalo postojeće dokaze o utjecaju koje verbalno zlostavljanje ima na djecu. U jednoj je nedavnoj studiji profesor Mark Bellis analizirao podatke o 20.556 stanovnika Velike Britanije i ustanovio da su oni koji su bili zlostavljani u skoro duplo većem riziku (19,9 u odnosu na 10,8 posto) da koriste kanabis te u dvostruko većem riziku (4,4 u odnosu na 2,4 posto) da završe u zatvoru.

Jedno je nedavno ispitivanje na 1000 mladih u dobi između 11 i 17 godina pokazalo da je čak 41 posto odraslih iz njihove okoline - roditelja, skrbnika, učitelja i roditelja njihovih prijatelja - često koristilo agresivan jezik i uznemirujuće riječi, vrijeđalo ih ili kritiziralo. Pola ispitanika (51 posto) kaže da je takvom ponašanju bilo izloženo svaki tjedan, a jedan od deset ispitanika kazao je da se s takvim ponašanjem susretao svakodnevno.

Na pitanje koje su im riječi ili izrazi bili najbolniji, djeca su navela: ‘beskoristan si‘, ‘glup si‘ i ‘ništa ne možeš učiniti kako treba‘. S druge strane, pozitivne stvari koje su čuli od odraslih su ‘ponosan sam na tebe‘, ‘ti to možeš‘ i ‘vjerujem u tebe‘.

‘Words Matter‘

Zabrinutost stručnjaka za razvoj djece i mentalno zdravlje u pogledu raširenosti verbalnog zlostavljanja, potaknula je pokretanja inicijative pod nazivom ‘Riječi znače‘ (‘Words Matter‘) kojoj je cilj podići svjesnost o ovom problemu.

Pretpostavlja se da je ovo prva organizacija u svijetu koja se u potpunosti bavi ovim problemom, a inicijativu podržavaju NSPCC (organizacija za sprečavanje nasilja nad djecom), Save The Children i Place2Be koji djeci do 18 godina pružaju pomoć u vezi mentalnog zdravlja.

Profesor Peter Fonagy, suautor studije i voditelj odsjeka za psihologiju i jezične znanosti na Sveučilišnom koledžu u Londonu (UCL) kaže: ‘Djeca su genetski predisponirana da vjeruju što im odrasli kažu. Oni odrasle shvaćaju ozbiljno. Ako se njihovo povjerenje izda korištenjem riječi koje zlostavljaju umjesto da podučavaju, djeca se mogu osjećati posramljeno, izolirano i odbačeno te imaju poteškoća s povezivanjem s ostalim članovima zajednice i nemaju koristi od društvenog učenja.‘

‘Stotine studija su pokazale da izloženost verbalnom zlostavljanju ima silan utjecaj na djecu i povezano je s psihološkom traumom, raznim kompleksnim emocionalnim poteškoćama i problemima u ostvarivanju veza s drugim ljudima. Nadalje, takva djeca su opasnosti da i kasnije u životu upadaju u takav obrazac ponašanja pa pronalaze partnera koji ih verbalno zlostavlja ili i oni sami postanu zlostavljači.

‘Korištenje riječi za zastrašivanje, posramljivanje i kontrolu možda se čini manje štetnim od fizičkih prijetnji, no opasnost za djecu je slična i može rezultirati manjkom samopouzdanja, povećanom konzumacijom nikotina, alkohola i droga, povećanim rizikom od tjeskobe, depresije, pa čak i psihotičnih poremećaja.‘

Studija koju su proveli Dube, Fonagy i drugi znanstvenici s UCL-a, spominje i istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije koje je ustanovilo da je 31,6 posto djece iskusilo neku vrstu emocionalnog zlostavljanja, uključujući ono verbalno. To je mnogo više od 25 posto koliko ih je iskusilo seksualno zlostavljanje i 22 posto koliko ih je iskusilo fizičko nasilje.

Nedavna studija američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ustanovila je da je 55 posto starije školske djece bilo podvrgnuto vrijeđanju ili psovanju u svom obiteljskom domu.

Profesorica Dube kaže kako verbalno zlostavljanje u djetinjstvu nije lako uočiti i vrlo ga je teško spriječiti jer mnogi odrasli nisu svjesni koliko je čest i štetan taj oblik ponašanja.

Roditelji bi također trebali biti svjesni da način na koji razgovaraju sa svojom djecom ima cjeloživotni učinak, trebali bi razumjeti zašto to čine i početi sa svojom djecom razgovarati na pozitivniji način, dodala je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 08:01