MOLESTANTI

VODEĆI STRUČNJAK O NASRTLJIVIM BUBAMA KOJE IZLUĐUJU HRVATE: 'ZNAM ZAŠTO NAS NAPADAJU!' Otkrio nam je sve o napasnim stjenicama i najavio nove najezde

 

Stanovnici Zagreba, ali i nekih drugih hrvatskih gradova posljednjih su se dana intenzivno žalili na najezdu stjenica koje gmižu po odjeći te se lijepe na kosu i kožu. Kako su se neki građani žalili i na ubode kukaca, čini se tako da je stara poslovica “Dosadan kao stjenica” dobila i svoju eksperimentalnu potvrdu.

- U Zagrebu je riječ o dvije vrste stjenica. To su hrastova mrežasta stjenica i platanina mrežasta stjenice. Obje su invazivne strane vrste porijeklom iz Sjeverne Amerike.

Slične su, ali to su dvije različite vrste kukaca. Platanina mrežasta stjenica je prisutna od 1970-ih dok je hrastova mrežasta stjenica prvi put zabilježena u Hrvatskoj 2013. godine. Od toga vremena stvara nam sve veće probleme, kako u gospodarskim šumama, tako i u urbanim sredinama - pojašnjava doc. dr. Milivoj Franjević sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Biljojedi

- Problem s hrastovom mrežastom stjenicom je 2013. godine počeo u istočnom dijelu Hrvatske, na granici sa Srbijom. Od tada se taj kukac širio prema zapadu, sve do Bosiljeva, gdjegod je raširen hrast lužnjak.

Hrastova mrežasta stjenica spada u molestante ili napasnike, a isto tako narušava estetsko i eventualno zdravstveno stanje stabala u gradovima. Posljednjih godina taj je problem jako izražen u Vinkovcima, ali i ostalim gradovima uz Spačvanski bazen. Sada se problem pojavio i u Zagrebu pa je povećan interes javnosti - dodao je Franjević, voditelj projekta koji se bavi utjecajem hrastove mrežaste stjenice na naše šume.

Naš sugovornik ističe kako problem hrasta moramo razdvojiti od platane. - Platana je kao dekorativna vrsta relativno slabo zastupljena u Hrvatskoj, uglavnom u gradovima gdje se koristi za stablored te u estetske svrhe. S druge strane, hrast lužnjak je naša gospodarski vrlo značajna vrsta pa je hrastova mrežasta stjenica puno veći i ozbiljniji problem - naglasio je Franjević.

Obje su vrste stjenica mali kukci veličine tri do četiri milimetra, a spadaju u biljojede koji se isključivo hrane biljnim sokom.

- No, sada je lišće dosta suho te više nije pogodno za prehranu tih kukaca koji onda gladuju. Kako ljudska koža ima određeni postotak vlage i isto tako diše, onda ta vlaga privlači stjenice i one napadaju ljude. To je neka moja pretpostavka - rekao je Franjević.

Upozorava da se ove stjenice ne mogu hraniti ljudskom krvlju.

- One su napasne, no njihov usni ustroj nije prilagođen za hranjenje krvlju toplokrvnih životinja. Postoje radovi znanstvenika u Italiji gdje je zabilježeno više slučajeva osipa zbog njihova uboda. No, mogu vas utješiti: dolaze kiša i zahlađenje pa će ljudi imati sve manje problema sa stjenicama koje će se postupno povući na prezimljavanje - pojasnio je Franjević.

Bit će ih i dogodine

No, najezde hrastove mrežaste stjenice očekuje nas i idućih godina, baš kao i niz europskih zemalja u kojima raste hrast lužnjak kao što su Slovačka, Mađarska, Austrija, Italija i Francuska.

- Definitivno će se problem sa stjenicama javljati i idućih godina jer one ovdje još nisu stekle prirodnog neprijatelja. S druge strane, ne raspolažemo sa sredstvima koja bi u ovom trenutku bila učinkovita.

Tijekom protekle dvije godine smo u gospodarskim šumama dosta eksperimentirali sa sredstvima koja su dopuštena prema Zakonu o zaštiti bilja, ali nije bilo učinkovito. U budućnosti će to svakako biti sve izraženiji problem toga štetnika, koji je još jedan negativni biotički čimbenik koji se, uz ostale, javljaju u uvjetima promijenjenih klimatskih uvjeta, ekstremnih vrućina i suša - zaključio je Milivoj Franjević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 00:20