Znanstvenici razriješili stoljetnu zagonetku?! ‘Znamo odakle potječe skoro pola ukupnog stanovništva, oni su izmijenili populaciju‘

Povjesničari i lingvisti već stoljećima tragaju za kolijevkom indo-europskih naroda koji su oblikovali povijesti i stvorili najveću svjetsku zajednicu jezika kojima govori više od 40 posto čovječanstva. Najnovije istraživanje Davida Reicha, genetičara s Harvardove medicinske škole, koji se specijalizirao za drevne narode, moglo bi dati odgovor na ovu staru zagonetku.

Kako piše Wall Street Journal, narodi Europe i zapadne Azije, kao i svi oni koji svoje podrijetlo vuku od njihovih migracija preko pola svijeta - a radi se o oko četiri milijarde ljudi - potomci su Jamne kulture, male zajednice stočara koja je živjela prije 5000 godina na području današnje Ukrajine.

DNA detektivi iz Reichovog laboratorija, analizirali su uzorke prikupljene iz ostataka oko 450 prethistorijskih ljudi sa stotinu lokacija diljem Europe, kao i tisuću otprije poznatih drevnih uzoraka. U istraživanju objavljenom u časopisu Nature prošlog mjeseca, znanstvenici su kombinirali genetičke dokaze s arheologijom i lingvistikom te ustvrdili da se prije otprilike 3000 godina ranije nepoznat narod doselio od rijeke Volge do ukrajinske stepe sjeverno od Crnog mora gdje su se pomiješali s lokalnim stanovništvom i stvorili nov narod, Jamni narod.

U genetskom smislu, kolijevka Jamnog naroda bio je zaselak Mihailivka, koji je sada pod ruskom okupacijom. Odande su se proširili diljem Euroazije i proširili svoje gene od Portugala do Mongolije. Arheolozi i genetičari kažu kako upravo ta ekspanzija do dan-danas definira većinu svjetskog genetskog i kulturnog naslijeđa.

‘Izmijenili su populaciju Europe, ali i svijeta‘, kaže Reich.

PROČITAJTE VIŠE - Arheološka senzacija: Istraživači pronašli groblja starija od Stonehengea

Temelji rane globalizacije

Ova nevjerojatna ekspanzija je postavila ‘temelje ranoj globalizaciji‘, kaže Kristian Kristiansen sa Sveučilišta Gothenburg u Švedskoj, koji nije sudjelovao u ovom istraživanju, a inače je vrlo dobar poznavatelj Jamne kulture.

Njihov jezik, koji nije sačuvan u zapisima, ali su ga lingvisti uspjeli djelomično rekonstruirati, predak je oko 400 kasnijih jezika, uključujući latinski i grčki, engleski i ruski, urdu i njemački. Drevne civilizacije koje obično smatramo neprijateljima - Rimljani i Kelti, Perzijanci i Makedonci - svi dijele isto genetičko i kulturno naslijeđe, pokazuje novo istraživanje.

Ti drevni ljudi nisu sami sebe zvali Jamni narod, već su im to ime nadjenuli arheolozi prema ruskoj (i hrvatskoj) riječi ‘jama‘ jer su pokapali važne ljude u jame ispod humaka poznatih kao ‘kurgani‘. Oni su, po svemu sudeći, i prvi ljudi koji su jahali konje i koristili kola s kotačima, a ta su im znanja kasnije omogućila da osvoje euroazijske stepe.

U malobrojnim laboratorijima koji rade DNA analizu, ta se DNA izvlači iz ljudskih kostiju, zuba ili drugih tkiva iz muzejskih kolekcija, kao i iz drevnih nalazišta u špiljama, na grobljima te mjestima velikih prirodnih katastrofa ili bitaka.

DNA se može pronaći i na nekim sasvim nesvakidašnjim mjestima. Na primjer, drevni su Europljani miješali smolu breze s vlastitom slinom kako bi dobili ljepilo kojim su popravljali oštećene posude ili pričvršćivali vrhove strijela. Reichov nagrađivani laboratorij na Harvardu ima jednu od najvećih kolekcija drevnih DNA na svijetu te koristi poseban softver za analizu genetičkih podataka čiji je sukreator Nicholas Patterson, britanski matematičar koji je svojevremeno radio na razbijanju šifri za potrebe britanske obavještajne agencije.

Svi jezici Europe, Irana i Indije potječu od istog drevnog jezika

Novo genetsko istraživanje potvrđuje ranije teorije o širenju Jamnog naroda na temelju lingvističkih i arheoloških dokaza. Ideju da jezici Europe, Irana i Indije potječu od jednog drevnog jezika prvi je predložio Sir William Jones, britanski sudac iz kolonijalnog razdoblja koji je živio u Indiji u 18. stoljeću. Jones je sâm učio sanskrt kako bi tumačio lokalne zakone i sugerirao da staroindijski jezik ima zajedničkog pretka s latinskim, grčkim i staroiranskim.

DNK dokazi pokazuju da je proto-jamna populacija migrirala iz regije Volga u Anatoliji, vjerojatno putem šireći svoj jezik. Ipak, neki lingvisti još uvijek nisu do kraja uvjereni.

‘Samo genetski dokazi nisu dovoljni da se dokaže podrijetlo jezika‘, rekao je Lehti Saag, istraživač drevne DNK na Sveučilištu Tartu u Estoniji.

Za narode koji su živjeli u Euroaziji prije dolaska Jamnog naroda, biti osvojen praktički je značilo da će njihova kultura biti izbrisana, rekao je Reich. A to brisanje je često bilo i fizičko. Na mnogim mjestima, autohtoni muški DNK nestaje nakon dolaska Jamnog naroda, dok se autohtoni ženski DNK može pratiti i u sljedećim generacijama.

Ovo sugerira da su došljaci istrijebili muškarce na koje su naišli, dok su preživjele žene uključili u svoju zajednicu.

Pripadnici Jamnog naroda su izvorno bili tamnoputi, tamne kose i smeđih očiju. Njihovi potomci u zapadnoj Europi naslijedili su gene za plave oči i svjetliju put od žena koje su osvojili. No na nekim drugim mjestima prethodni narodi ‘jednostavno nestaju‘, kaže Reich.

To se dogodilo i razvijenoj civilizaciji koja je izgradila Stonehenge u Britaniji. Ubrzo nakon što je ogromna kamena građevina dovršena oko 2500. godine prije Krista, potomci stepskih jahača Jamnih iskrcali su se na obale Britanije. Unutar godina nakon njihova dolaska, oko 99 posto domorodačkog stanovništva je nestalo, pokazala je Reichova analiza DNK uzoraka iz tog vremena.

PROČITAJTE VIŠE - Senzacionalno arheološko otkriće: napokon znamo kako je uistinu izgledala Kleopatra

Dječaci su bili obučavani za lov, ali i za rat

Stručnjaci vjeruju da je Jamni narod za svoje širenje imao vjerske ili ideološke razloge, ali kako nisu ostavili nikakve pisane tragove, nemoguće je točno znati u što su vjerovali i što ih je nagnalo da se šire na način na koji su to činili. Ali drevni epovi kultura koje su iznjedrili, uključujući hinduističku Rigvedu i Homerovu Ilijadu, sugeriraju da su veličali ratovanje i širili se kolonizacijom.

Arheološki dokazi iz njihovih naselja i grobišta pokazuju da su mladi muškarci Jamnog naroda bili obučavani ne samo za lov, stočarstvo, jahanje i ribolov, već i da budu ratnici.

Znanstvenici su također zaključili da su imali patrijarhalnu društvenu strukturu u kojoj su prvorođeni sinovi nasljeđivali svoje očeve i, slijedeći njihov primjer, kretali u nove osvajačke pohode, kaže Volker Heyd, profesor arheologije na Sveučilištu u Helsinkiju.

Pripadnici Jamnog naroda imali su i neke biološke prednosti. U prosjeku su bili oko 15 centimetara viši od ostalih naroda, što je vjerojatno rezultat njihove prehrane koja je obilovala mesom i mliječnim proizvodima.

‘Bila je to skupina Arnolda Schwarzeneggera koja je jahala u osvajanje‘, rekao je Heyd.

Također, u ostacima pripadnika Jamnog naroda pronađeni su tragovi bakterije koja uzrokuje kugu Yersinia pestis, što sugerira da su možda razvili imunitet na tu bolest. Tako su, vjeruju istraživači, možda nosili u sebi slučajno ‘biološko oružje‘ kojim bi zarazili suparnike, dok su sami bili imuni na kugu.

Jedna skupina izvedena iz Jamnog naroda bili su Arijevci, koji su oblikovali kulture drevne Indije i Irana.

U 20. stoljeću pojam Arijevac počeo se povezivati ​​s bijelom supremacijom, nakon što su ih teoretičari rasizma lažno identificirali kao germansku rasu osvajača superiornu ostalim Europljanima.

Ali nova otkrića pokazuju da većina ljudi u Europi ima složeno genetsko naslijeđe te potječu od Jamnog naroda, ali imaju DNK i ranijih zajednica lovaca-sakupljača i zemljoradnika te kasnijih migratornih naroda poput Huna ili Mongola.

‘Velike seobe naroda su događaji ogromnih razmjera i najčešće razornog učinka, koji se ponavljaju u ljudskoj povijesti. I to se događa iznova i iznova‘, kaže Reich.