IDEALNO ZA JESEN

Pogledi od milijun dolara: Malo se morate potruditi, ali kad stignete do vrha neće vam biti žao

Hrvatski otoci i poluotoci dokazali su se i kao zanimljiva planinarska opcija. Ovo je naših 10 prijedloga
Osoršćicu se preporučuje kao odredište koje je zahvalno za izlete tijekom cijele godine
 Vjanez/Getty Images/istockphoto

Većina nas na obalu i na otoke odlazi radi kupanja i uživanja na plaži. No, hrvatsko otočje pokazalo se i kao hvalevrijedna planinarska opcija za one koji su se već okušali na brojnim kopnenim opcijama.

U nastavku teksta donosimo naših deset prijedloga (devet otoka i jedan poluotok) - od, primjerice najvišeg (Brač i njegova Vidova gora) do najudaljenijeg (Lastovo). Prema svim svjedočanstvima koje smo pronašli - isplatit će se!

Ipak, mali savjet prije nego stavite ruksak na leđa i obujete gojzerice. Brojne planinarske staze na hrvatskim otocima su velikim dijelom ogoljene i bez hlada. Možda su zato upravo pred i postsezona razdoblja kad bi ih bilo najidealnije prohodati.

KRK - Obzova (569 m)

image
Obzova na Krku šesti je najviši vrh hrvatskog otočja
Kasto80/Getty Images/istockphoto

Sa svojih 569 metara, Obzova je najviši vrh na otoku Krku te šesti najviši vrh na hrvatskim otocima. Spada u zapadni krčki masiv te dijeli Bašćansku dolinu i Puntarsku dragu. Do Obzove je moguće doći iz nekoliko smjerova - iz Baške, Stare Baške, Punta i prijevoja Treskavac. Ova potonja staza ujedno je i najlakša, no sve su dobro markirane i u pravilu za njih treba najviše dva i pol sata hoda.

Sam vrh Obzova potpuno je kamenit, no planinari tvrde da - iako se sa samog vrha ne pruža impozantni pogled - nema razloga za paniku. Naime, jedna od zanimljivosti u blizini vrha su velike lokve koje su služile za napajanje stoke, a lijepi vidici na Bašku te planine koje okružuju Riječki zaljev pružaju se sa spusta u Bašćansku Dragu. Samo planinarenje znaju otežavati bura i vrućina. Staze su, naime, izložene suncu.

Što se tiče ostalih lokacija, vrijedno je spomenuti i Mjesečev plato, kamenitu zaravan s vrhom Diviška (471 m). Plato se nalazi se na jugozapadu otoka, a ime je zaslužio zbog potpunog nedostatka raslinja. S Diviške seže pogled na kvarnerske otoke.

RAB - Kamenjak (408 m)

image
Staze na Rabu različite su zahtjevnosti, a na izradi nekih radio je i Ante Premužić
Kama71/Getty Images/istockphoto

“Otok sreće” i jedan od najzelenijih hrvatskih otoka ljubiteljima avanturističkog i aktivnog odmora nudi doista mnogo. Osim kao biciklistička destinacija (od ove se godine mogu pohvaliti s ukupno 350 kilometara biciklističkih staza), poznati su i među planinarima. Staze su različite zahtjevnosti, a na izradi nekih od njih radio je i Ante Premužić, projektant slavne Premužićeve staze na Velebitu.

Premužićeve staze na Rabu imaju tri odvojka - staza koja vodi od Mundanija do vrha Kamenjak (5 kilometara, dva sata hoda), staza od crkve sv. Petra u Supetarskoj dragi do Lopara (6 km, dva i pol sata) te staza koja prolazi kroz Kalifront (12 kilometara, tri i pol sata hoda).

Za one željne još većeg napora, tu je i najduža, ali i fizički najzahtjevnija staza na otoku - 21 kilometar duga staza na potezu Mišnjak – Kamenjak (najviši vrh otoka) – Lopar koja podrazumijeva 11 sati hoda te se obično prolazi u dva dana, s prekidom na Kamenjaku.​

CRES - Sis (639 m)

Iako ga ovdje posebno ističemo, Sis ipak nije najviši vrh divljeg, neukroćenog Cresa. Sa svojih 648 metara najviši vrh tog otoka su Gorice sa svojih 648 metara, udaljene kojih dva kilometra od samog Sisa. Isto tako, Gorice su i drugi najviši otočni vrh u Hrvatskoj, nakon Vidove gore na Braču. No, upućeni tvrde kako sam uspon do Gorica nije planinarski atraktivan jer na njemu nema ni vidika niti je put markiran.

Pogled je ograničen i sa samog Sisa, no s uspona prema vrhu se pružaju vidici duž creskoga grebena prema jugu te prema Riječkom zaljevu i Gorskom kotaru u pozadini. Sam uspon je jednostavan, a početak prilaznog puta je na prijevoju Križići (371 m) odakle se po hrptu kreće dobro vidljivom stazom uz suhozid prema samo vrhu. Planinarski znalci preporučuju da se izlet na Sis iskombinira s odlaskom na Osoršćicu na Lošinju jer su ta dva otoka povezana mostom.​

LOŠINJ - Sveti Mikula (557 m)

Planinari, piše se, ističu Svetog Mikulu kao najljepši vrh na otoku Lošinju. Na samom vrhu stoji i kapelica svetog Nikole, odnosno Mikule na lokalnom dijalektu. U toj kapelici, izrađenoj od tesana kamenja, nalazi se i planinarska upisna knjiga, a sama kapela - koja je uvijek otvorena - služi i kao zaklon od vremenskih elemenata.

Kao najkraći prilazni put do Svetog Mikule navodi se onaj koji kreće iz Nerezina, u trajanju od dva sata. Više nego dvostruko je duža - i traje četiri i pol sata - druga opcija, ona iz Osora preko planinarske kuće Sv. Gaudent te Televrina.

Osoršćicu se preporučuje kao odredište koje je zahvalno za izlete tijekom cijele godine, a i sam otok je poznat po svojim drugim šetnicama i stazama. Sa samog vrha Svetog Mikule baca pogled na more i na južni dio otoka Lošinja.​

PAG - Sveti Vid (348 m)

image
Staze na Pagu su markirane, no ljeti mogu biti neugodne zbog nedostatka zaklona od žege
Vuk8691/Getty Images/istockphoto

Na Svetom Vidu, najvišem vrhu otoka Paga, inače najgolijeg hrvatskog otoka, nalaze se ostaci kapelice posvećen istoimenom svecu. Zdanje je izgrađeno 1348. godine. Vidici s vrha vrijedni su posjete - vidi se niz mjesta na otoku (među njima Pag, Kolan, Šimuni), ali i susjedno otočje i to Rab, Mali Lošinj, Silba, Olib, Maun. Na sjeveru dominiraju velebitski vrhovi.

Za uspon se u većini slučajeva koristi cesta koja kreće od glavne prometnice iznad Kolana, kroz Lolanjsku dolinu. Iz Kolana i Šimuna do vrha potrebno je oko sat vremena i 15 minuta, a iz Dubrave još manje, oko 45 minuta.

Sve su staze markirane, no ljeti mogu biti neugodne zbog nedostatka zaklona od žege. Planinare se isto tako poziva na oprez s obzirom na crne udovice i poskoke, odnosno otrovne vrste koje blizu samog vrha nisu rijetkost.​

BRAČ - Vidova gora (778 m)

image
Vidova gora na Braču najviši je hrvatski otočni vrh, a ime je dobio po crkvici Sv. Vida
Filrom/Getty Images/istockphoto

Vidova gora najviši je hrvatski otočni vrh, koji je ime dobio po crkvici Sv. Vida. Ona je nekada stajala na vrhu, no danas je svedena na ruševine. Smatra se da je sagrađena u 13. ili 14. stoljeću. Sa samog vrha pruža se znoja vrijedan pogled - na bolsku ravnicu i Zlatni rat pa preko hvarskog kanala i dalje.

U povoljnim vremenskim uvjetima vide se i ostali otoci te Biokovo, pa sve do daleke Jabuke. Planinarski uspon od Gospe Karmelske u Bolu traje dva sata, ali preferira se prilaz cestom (18 km) iz Supetra preko Nerežišća i Knežeravana. Sama Vidova gora zimi je nerijetko pod snijegom.

HVAR - Sveti Nikola (628 m)

image
Sveti Nikola na Hvaru je sa 628 metara treći najviši otočni vrh u Hrvatskoj
Lukasz-nowak1/Getty Images/istockphoto

Vrh Hum najviša je točka na Lastovu, s koje se pruža pogled na sjeverni dio otok i samo mjesto Lastovo. Blizu samog vrha nalazi se i kapelica Sv. Juraj koja datira iz 15. stoljeća, kao i napuštena vojarna. S vrha se pruža dobar pogled na lastovsko otočje.

Sam prilaz vrhu je jednostavan i kreće iz trajektne luke Ubli te ide cestom koja završava na helidromu blizu vrha. kao jedno od odredišta na Lastovu koje bi moglo biti zanimljivo planinarima ističe se i Sozanj. Smješten je na sjevernoj strani otoka, a vidik s njega je bolji nego s Huma i seže od Palagruže preko Visa i Korčule do Mljeta. Upravo ga zbog tog pogleda hvale kao atraktivnijeg od samog Huma. Uspon počinje kod farme Sozanj, 11 km od Ublija. Sama staza nije markirana, ali je jednostavna i kratka.

VIS - Hum (587 m)

image
Staza do najviše točke otoka Visa dobro je markirana
Simonskafar/Getty Images/istockphoto

Staza do najviše točke otoka Visa dobro je markirana, no ipak ne vodi na sam vrh jer je na njemu žicom okružena radarska postaja. Kontrolna točka ta taj vrh postavljena je stoga u samoj blizini, na crkvici Svetog Duha. Pogled, hvale ga, ostavlja bez daha, a vidi se i Biševo, za dobrog vremena čak i Jabuka.

Znalci tvrde kako se na putu iz Podašpilja ili Visa vrijedi zaustaviti kod Titove špilje koja je skrivena na padinama brda, a do kojih vodi 275 stepenica. Za najduži prilazni put - onaj iz Visa preko Žene glave i Titove špilje - potrebno je nešto malo više od tri sata.

POLUOTOK PELJEŠAC - Sveti Ilija (960 m)

image
Konradlew/Getty Images

Sv. Ilija, najviši vrh poluotoka Pelješca nalazi se na tzv. Zmijinu brdu, a aktualno je ime dobio po kapeli sv. Ilije. Vidik je poseban po pogledu na okolno otočje i orebićku rivijeru te Biokovo u daljini. Usponi, ovisno od mjesta polaska, traju između dva i tri sata, a tri su glavna smjera uspona: iz zaselka Urkunića 200 m istočno od sela Ruskovića, iz Karmena i Bilopolja ili iz Gornje Nakovane.

Najstrmija je staza ona iz Ruskovića, a kao ugodnija opcija spominje se ona preko iz Bilopolja. Što se tiče staze iz Ruskovića, put prvo ide kroz makiju i sitno raslinje, zatim staza prati strme litice i prolazi kroz usjek između vrhova Vižanjica i Kabla pa ulazi u šumu bora i crnike. Nakon toga slijedi izlazak na sipar (potreban je oprez zbog rizika proklizavanja). Na putu do vrha nalazi se i planinarski dom zidan u kamenu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 07:56