POUKA EUROSONGA

Analiza glazbenog kritičara Jutarnjeg: Zašto je Jamala pobijedila, a Nina Kraljić prošla loše?

‘1944’ je electro-pop kakav je dominirao Eurosongom, ali Jamala je došla s najozbiljnije skladanom, aranžmanski i tematski najintrigantnijom skladbom
Jamala
 TT News Agency/Maja Suslin / REUTERS

Zašto je Jamala pobijedila, a Nina prošla loše? Djelomice se takav skor, osim loše sreće, može tumačiti ukusom žirija Eurosonga i ponderiranjem glasova radikalno izmijenjenog televotinga nakon čijih se rezultata štošta promijenilo u konačnom poretku. Pobjeda australskoj predstavnici time je izmakla za dlaku, Hrvatska je potonula prema dnu, a Rusija se ponovno nezasluženo našla previsoko, kao i onaj poljski metalac s nepodnošljivo ljigavom baladom.

I žiriji i publika najveći broj bodova dodijelili su Australiji, odnosno Ukrajini, samo što su žiriji najboljom proglasili Dami Im, a publika Jamalu. Formalno, “1944” spada u electro-pop kakav je dominirao ovogodišnjim Eurosongom, ali u odnosu na takve pjesme, uglavnom bržeg dance ritma, Jamala je došla s najozbiljnije skladanom, aranžmanski i tematski najintrigantnijom, smirenom i modernom post-dubstep skladbom s raskošnim i rasplamsavajućim glasom.

Pobijedila je emocija, odnosno naglašena tugaljivost s jakom političkom porukom nasuprot ultra-plesnim “dizalicama” od kojih su australska, bugarska, francuska, armenska i malteška najviše ušle u uho, no koliko će tamo i ostati? Nešto se prošle godine u tom pravcu dogodilo sa švedskim pobjednikom Mansom, ali sve je to jako daleko od invazije ABBA-e. Drago mi je i što su Nizozemska s country, Belgija s funky i Švedska s folky-pop skladbama završile visoko, ponudivši dopadljiv otklon od prevladavajuće, premda ne loše dance-pop matrice. Nažalost to se nije dogodilo nabrijanim gruzijskim psych-rokerima, posve po ukusu žirija Velike Britanije čiji su se tviteraši zgražali nad preglomaznom haljinom, neskladnom frizurom i odbojnim im glasom Nine Kraljić.

Realno, Ninin vokal (kojim nas je opčinila na The Voiceu) u “The Lighthouse” nije došao do pravog izražaja, a bilo je i drugih koji su pjevali em bolje, em u pamtljivijim pjesmama. Zbog novih pravila televotinga, a možda i zaoštrenih političkih odnosa nismo dobili ni veći ili očekivani broj bodova od susjeda, no bi li bilo bolje da smo ponovno poslali nešto nalik onoj klapi od prije tri godine? Teško, a zbog neuspjeha Nine ne bi trebali likovati ni hrvatski autori, nabrušeni što su hrvatsku pjesmu za Eurosong skladali austrijski skladatelji. Hm, nismo ni prethodnih godina imali sreće s pjesmama hrvatskih autora, čak smo se i povukli na dvije godine, a otkako smo kakve-takve plodove i brali, narav Eurosonga se promijenila i globalizirala.

Ako je za Ninin slab plasman u finalu kriva “globalna pop” pjesma na tragu keltskog štiha Enyje, a lišena “hrvatske prepoznatljivosti”, kako to smatra gđa Urličić, još je “krivlja” konkurencija na ovogodišnjem Eurosongu koji je “blagoslovio” i Justin Timberlake. Ujednačenija i jača nego prethodnih godina. Jednostavno, bilo je boljih, a želi li Nina postojanu domaću i eventualnu internacionalnu karijeru, mora “samo” doći do upečatljivijih pjesama i jačih producenata, no to je problem s kojim će se suočiti i Jamala i svaki takmac ovogodišnjeg Eurosonga. Znamo to još od nastupa ABBA-e na Euroviziji i pohoda na top-liste diljem svijeta, objašnjenog i u odličnom dokumentarcu prije prijenosa ovogodišnjeg Eurosonga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 18:35