BRISELSKI POUČAK

BRITANCI SU NA BALKANU DESETLJEĆIMA IMALI ZNAČAJNU I ČESTO KONTROVERZNU ULOGU Evo što London planira u regiji nakon izlaska iz EU

Britanska premijerka Theresa May
 Francois Lenoir / REUTERS

Hrvatska je zadnja država koja je postala članica Europske unije, a Ujedinjena Kraljevina uskoro postaje prva koja napušta EU. Hoće li napustiti Uniju prema planu 30. ožujka, sa sporazumom ili bez njega, ili kasnije, to će se saznati ovaj tjedan. No, teško je zamisliti da bi u bilo kakvim okolnostima Ujedinjena Kraljevina ostala u EU. Možda je ironično prisjetiti se kako je upravo Velika Britanija kočila otvaranje pregovora s Hrvatskom. Da nije bilo uvjeravanja Londona da “Hrvati lažu”, kako se prisjetio jedan bivši visoki njemački dužnosnik, možda je Hrvatska mogla i znatno prije ući u Uniju. U to vrijeme Britanija je važila kao država koja snažno podupire proširenje EU. Zagovarala je da Bugarska i Rumunjska uđu u Uniju iako su mnoge druge članice upozoravale da još nisu spremne.

Velika Britanija snažno je davala potporu i Turskoj. Jedino su bili oštri prema Hrvatskoj. Tako su, uz potporu Nizozemske, najprije utjecali na uvjetovanje odluke o otvaranju pregovora predviđenih za ožujak 2005., a onda na odgodu jer su imali “dokaze” da Hrvatska “nije iskrena po pitanju suradnje s Haaškim sudom”. Navodno su Britanci imali i ključnu ulogu u pružanju “informacija” tada bivšoj glavnoj tužiteljici Haaškog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji Carli del Ponte da “Hrvatska skriva generala Antu Gotovinu”. Spominjali su neke samostane, zatim jahte na moru i što sve ne. Koja god bila istina nije bila bitna. Hrvatska nije na vrijeme otvorila pregovore.

Dogodilo se to šest mjeseci kasnije, ali zbog tih šest mjeseci Hrvatska je kasnila više godina jer je upravo u tom roku došlo do velikih promjena u raspoloženju EU oko proširenja. Kasnije se i javnost u Velikoj Britaniji, nakon dolaska konzervativaca na vlast, okrenula protiv proširenja. Čak su proširenje koristili i euroskeptici kao razlog za napuštanje Europske unije.

Bez obzira na stavove oko Hrvatske, koji su se promijenili nakon što je Hrvatska ušla u NATO i od tada je London bio krajnje prijateljski nastrojen i u procesu pristupanja EU, Velika Britanija je cijelo vrijeme igrala važnu ulogu u regiji. Osim djelovanja putem EU i NATO-a, Britanci su posebnim nacionalnim programima pomagali državama regije u reformama potrebnim za napredovanje na putu prema EU. Koliko god čudno zvučalo, to čine i sada i najavljuju da će nastaviti i nakon što napuste Uniju. Na pitanje ima li smisla pomagati državama regije u procesu integracije u EU koju oni napuštaju, jedan visoki britanski diplomat nedavno je odgovorio: “Ima smisla jer oni žele ući u EU, a mi to poštujemo, iako je naš narod odlučio da mi izađemo iz EU”.

S obzirom na to da sve države zapadnog Balkana teže članstvu u EU i uloga jedne države u regiji ovisi o njihovi moći unutar Europske unije. U tom smislu uloga Velike Britanije neće biti tako snažna kao što je bila do sada. To je već sada vidljivo. Što se NATO-a tiče, sve države regije koje su to htjele već su ostvarile svoj cilj članstva u Savezu. Srbija to ne želi, a zbog Srbije, čiju vanjsku politiku slijedi zbog čudnog unutarnjeg ustroja, to ne može ni Bosna i Hercegovina. Kosovo nije priznato od četiri članice NATO-a, ali je ta država zadovoljna što je NATO na Kosovu već 20 godina.

S druge strane, Velika Britanija i nema neke pretjerane ekonomske i trgovinske veze s državama zapadnog Balkana. Ali svakako je zainteresirana imati značajnu ulogu i nakon Brexita. Zbog toga su iz Londona još prošle godine, kada su bili domaćini “Berlinskog procesa” posvećenom zapadnom Balkanu, Britanci najavili da će povećati broj osoblja u svojoj vladi koji će se baviti regijom zapadnog Balkana. Pokušat će prisutnost i ulogu koju su imali kao članica EU nadomjestiti individualnim prisustvom. Sami Britanci vide svoj strateški interes i na zapadnom Balkanu.

Kao vojno najjača europska članica NATO-a, kao nuklearna sila i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, i kao država s tradicionalno uspješnom diplomacijom, Britanija će svakako imati kapaciteta odigrati važnu ulogu u državama zapadnog Balkana. No, ta uloga neće biti kakva je bila do sada iako London najavljuje da će surađivati s Europskom unijom na tom europskom području koje ima važnu ulogu i za sigurnost cijele Europe. A sigurnost ostaje zajednički izazov i nakon Brexita jer prijetnje ne ovise o tome je li netko u EU ili nije. Brexit će u isto vrijeme oslabiti ionako sve slabiju ulogu Europske unije u ovoj regiji. Jer kada velike države nisu aktivne, onda EU postoje gotovo nevidljiv, pogotovo ako se dovodi u pitanje proces proširenja, što sada i jest slučaj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 00:43