KOMENTAR JUTARNJEG

DAMIR NOVOTNY 'I HDZ i SDP su krivi za visok javni dug. Imamo uvjete za rast, no treba smanjiti potrošnju. To čeka svaku novu Vladu'

‘Hlađenje’ državne potrošnje mora biti jednokratno i snažno, ne manje od 8-10% BDP-a u roku 2 godine, tj. oko 30 milijardi kuna
Zagreb, 2805201. Trg Sv. Marka.Sjednica Vlade Republike Hrvatske.Na fotografiji: Boris Lalovac, Branko Grcic.Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
 Srdjan Vrancic / CROPIX / Srdjan Vrancic / CROPIX

U kojem god se smjeru rasplela fiskalna kriza u Grčkoj, možemo biti sigurni da je neodgovorna politika grčkih političara ubrzala širenje uvjerenja da se prekomjerna proračunska potrošnja jednostavno ne isplati.

Unatoč tvrdnjama koje dolaze iz krugova “salonske” ljevice, da je proračunska štednja štetna za ekonomski rast, stvaranje fiskalne iluzije pokazalo se neusporedivo opasnijom politikom. Akumulacija proračunskih deficita i povećavanje javnog duga nedvojbeno dovode do erozije nacionalnih gospodarstava i gubitka brojnih radnih mjesta.

To je danas jasno kreatorima fiskalnih politika i većini političkih aktera, osim malog dijela protuliberalnih političkih marginalaca neofašističke ili neomaoističke provenijencije (koji danas čine aktualnu vlast u Grčkoj). Uravnoteženje državne potrošnje je neizbježna vladina politika za sve europske zemlje koje su u Velikoj krizi povećale svoje proračunske izdatke.

Grčka kriza nije samo podigla razinu općeg razumijevanja o potrebi odgovornog upravljanja javnim financijama, već se ide korak dalje - prema razvoju i jačanju proračunskih institucija i civilne kontrole proračunske potrošnje. Dio članica EU već je uveo čvrsta proračunska ograničenja, planiranje proračuna metodom “od vrha prema dolje” kao nezavisne institucije za nadzor izabranih političara u procesu kreiranja fiskusa.

To su već učinile skandinavske i baltičke zemlje, Slovačka, Slovenija... U tom smislu je Boris Vujčić, guverner HNB-a, potpuno u pravu kada tvrdi da fiskalna konsolidacija, dakle uravnoteženje prihoda i rashoda te stvaranje primarnih proračunskih viškova, nema alternativu.

Hrvatska će Vlada, koji god je politički blok nakon parlamentarnih izbora koncem ove godine formirao, morati pripremiti mjere i politike koje će u kratkom roku zaustaviti stvaranje proračunskih manjkova i početi snižavati javni dug. Hrvatske su vlade u protekla dva desetljeća, uostalom kao i mnoge druge u Europi, sustavno širile fiskalnu iluziju o neograničenoj javnoj potrošnji.

Radi se zapravo o velikoj manipulaciji proračunskim politikama od strane neodgovornih političkih elita koje su se fiskusom koristile kao instrumentom ostvarenja svojih kratkoročnih ciljeva. Oportunistička fiskalna politika u Hrvatskoj u tom je smislu vrlo slična avanturističkim proračunskim politikama grčkih vlada, u kojima su se izmjenjivali socijalisti i konzervativni političari, a za koje Siriza sada traži oprost.

Političari lijevog i desnog političkog centra jednako su odgovorni za stvaranje visoke razine javnog duga u Hrvatskoj, koja je danas postala iznimno visokom preprekom ekonomskom oporavku i rastu u sljedećim godinama. Zbog toga je nužno fiskalne politike u Hrvatskoj osloboditi bilo kakve političke ideologije i uvesti najbolju praksu kreiranja tih javnih politika kakva dominira u većini razvijenih zemalja.

A to znači strukturiranje potpuno novog miksa poreznih politika koje će poticati ekonomski rast, posebno ulaganja privatnog sektora, te uvođenje reda na rashodovnu stranu javnih proračuna. Ali prije toga će trebati u roku od godinu-dvije zaustaviti inerciju stvaranja proračunskog manjka i početi stvarati viškove.

Hrvatskom fiskalnom sektoru je, dakle, potrebno prilagođavanje u kratkom roku. Iskustva europskih zemalja koje su početkom krize provele uspješne programe fiskalnog prilagođavanja pokazuju da je u malim zemljama poput Hrvatske u situacijama pregrijane proračunske potrošnje preporučljivo primijeniti politiku “hladnog tuša”.

Povećavanje poreznog opterećenja u vrijeme krize, kako je učinila Hrvatska, samo je produbilo i produljilo recesiju. Potrebno je zbog toga u kratkom roku smanjiti proračunsku potrošnju kako bi se ekonomskim akterima iz privatnog sektora smanjilo opterećenje i ohrabrilo ih na povećavanje potrošnje i investicija.

Politikom malih koraka u smanjivanju proračunskih manjkova samo se kupuje vrijeme i bitno smanjuju šanse za dinamičan rast nakon izlaska iz recesije. Baltičke zemlje su početkom krize snažno smanjile proračunsku potrošnju, od 7,5% (Estonija) do čak 16% BDP-a (Latvija). Irska, Portugal i Španjolska opredijelili su se za srednjoročno uravnoteženje proračunskih politika.

Rezultati su više nego dobri: konsolidacija fiskalnog sektora je rezultirala oporavkom, dinamiziranjem rasta i smanjenjem nezaposlenosti. Najnovija istraživanja provedena u proteklih nekoliko godina prikupila su brojne empirijske dokaze da je proračunska konsolidacija primjenom mjera “hladnog tuša” uspješnija od postupne prilagodbe.

Hrvatskoj je danas nužna stabilizacija javnih financija u vrlo kratkom roku. “Hlađenje” državne potrošnje mora biti jednokratno i snažno, ne manje od 8-10% BDP-a u roku od dvije godine, odnosno oko 30 milijardi kuna. Smanjivanje javne potrošnje bi moglo, ne i nužno, negativno utjecati na BDP, ali bi nakon kratkotrajne kontrakcije hrvatska ekonomija trebala snažno rasti i stvarati nova radna mjesta. Ne radi se, dakle, o velikoj štednji, nego bi se hrvatska državna potrošnja trebala vratiti na razinu iz 2008. godine.

Smanjivanje javnog duga na razinu ispod 50% BDP-a još je jednostavnije; za razliku od Grčke, hrvatska Vlada raspolaže ogromnom financijskom i fizičkom imovinom, većom od javnog duga. Prodajom njezina dijela u kratkom bi se roku mogao smanjiti javni dug, a Hrvatska bi stekla uvjete za ulazak u monetarnu uniju s najrazvijenijim zemljama EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 11:30