SPLIT
,
ZAGREB - Paradoksalno, ali istinito. Divlja tuna iz Jadrana u sljedećih bi desetak godina mogla izumrijeti, a jedan od krivaca za to bit će umjetno uzgojena tuna iz sve brojnijih kaveznih uzgajališta! Tunogojilišta uvelike zagađuju podmorje, a sretna je okolnost za divlju tunu, misle stručnjaci, što kavezni uzgoj postaje neisplativiji zbog rasta cijena nafte i ostalih energenata. Najveća prijetnja opstanku slabašne populacije divljih tuna ipak su pretjerani izlov, sve jača zagađenja, navala stranih organizama invazivnih vrsta i povećanje temperature Jadranskog mora uslijed globalnog zatopljenja.
Na popisu najugroženijih vrsta Jadrana je i srdela te sva ostala plava riba, zatim školjka periska, puž tritonova truba, morski konjic, a od sisavaca sredozemna medvjedica, za koju se donedavno mislilo da je izumrla, te dobri dupin, kojem su najveći neprijatelji ribarske mreže. Najugroženiji gmaz je glavata želva, jedina vrsta morske kornjače kojoj je Jadran stalno prebivalište i čija se populacija nedavno počela pratiti satelitom.
-glavata želva
-periska
Prema podacima udruga Dupinov san i studenata biologije BIUS, glavni uzroci ubrzanog nestanka mnogih stanovnika podmorja su kočarenje, otpad s brodova i jahti, kavezni uzgoj tuna i ispuštanje otpadnih voda iz kanalizacija koje nemaju biološke pročistače, a takva ih je većina. Hrvatska je u suradnji s ekološkim udrugama, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom odlučila pokrenuti dosad najveći projekt istraživanja podmorja radi stvaranja detaljne baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama te stupnju ugroženosti njihovih staništa.
Riječ je o projektu “More”, čija provedba počinje 2009. i koštat će 2,700.000 kuna, a čiji je medijski partner EPH. - Projekt zahtijeva učestalo ronjenje s bocama, a prvi ćemo put u istraživanje uvesti i ronilice na daljinsko upravljanje - kaže Mosor Prvan, predsjednik udruge BIUS.
Prema dugogodišnjim istraživanjima Instituta za oceanografiju i ribarstvo, niti druge vrste morskih organizama ne očekuje bolja budućnost.
-sredozemna medvjedica
- dobri dupin
-Tritonova truba
- Dogodio se pad biomase, i to vrsta koje su osjetljive na eksploataciju, poput raže, morske mačke, kovača i sličnih vrsta, čije su populacije prepolovljene. Osim toga, iz godine u godinu love se sve manji primjerci škampa i oslića - ističe znanstveni savjetnik u Institutu dr. Ivica Vilibić.
U opasnosti od izumiranja su sve hrskavične ribe - morski psi, mačke i raže. Vilibić predviđa i ugrožavanje, možda čak i nestanak, i koštunjavih riba - oslića, grdobine i škarpine, za što “posebne zasluge” pripisuje brojnoj talijanskoj ribarskoj floti čiji je ulov gotovo pet puta veći od ulova hrvatskih kolega.
Želi li čovječanstvo i dalje uživati u morima i oceanima, krajnji je trenutak za poziv na uzbunu. Upozorenje je to s nedavne Svjetske konferencije o oceanima, obalama i otocima, održane u vijetnamskom gradu Hanoju. Milijuni ljudi mogli bi zbog pretjeranog izlova ribe ostati bez hrane, klimatske promjene prijete nestankom hrane za preostalu ribu i potapanjem cijelih gradova i priobalnih regija, a onečišćenje je već toliko da bi se na dulji rok svjetski oceani mogli pretvoriti u smrdljive bare. U sjevernom Atlantiku izlov bakalara već je doživio kolaps, a i drugdje su pojedine vrste, primjerice čileanski inćun, haringe oko Islanda ili srdele uz obale Kalifornije, gotovo potpuno nestale. Zbog svega toga pojedini stručnjaci svjetsku ribolovnu industriju uspoređuju s Divljim zapadom.
Njihovim izljevom u Jadran stižu strane vrste
Sergej Trajković, Ivica Profaca/EPEHA
Na popisu najugroženijih vrsta Jadrana je i srdela te sva ostala plava riba, zatim školjka periska, puž tritonova truba, morski konjic, a od sisavaca sredozemna medvjedica, za koju se donedavno mislilo da je izumrla, te dobri dupin, kojem su najveći neprijatelji ribarske mreže. Najugroženiji gmaz je glavata želva, jedina vrsta morske kornjače kojoj je Jadran stalno prebivalište i čija se populacija nedavno počela pratiti satelitom.
-glavata želva
-periska
 |
 |
| Gmazovi:
|
Školjke:
|
Prema podacima udruga Dupinov san i studenata biologije BIUS, glavni uzroci ubrzanog nestanka mnogih stanovnika podmorja su kočarenje, otpad s brodova i jahti, kavezni uzgoj tuna i ispuštanje otpadnih voda iz kanalizacija koje nemaju biološke pročistače, a takva ih je većina. Hrvatska je u suradnji s ekološkim udrugama, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom odlučila pokrenuti dosad najveći projekt istraživanja podmorja radi stvaranja detaljne baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama te stupnju ugroženosti njihovih staništa.
Riječ je o projektu “More”, čija provedba počinje 2009. i koštat će 2,700.000 kuna, a čiji je medijski partner EPH. - Projekt zahtijeva učestalo ronjenje s bocama, a prvi ćemo put u istraživanje uvesti i ronilice na daljinsko upravljanje - kaže Mosor Prvan, predsjednik udruge BIUS.
Prema dugogodišnjim istraživanjima Instituta za oceanografiju i ribarstvo, niti druge vrste morskih organizama ne očekuje bolja budućnost.
-sredozemna medvjedica
- dobri dupin
-Tritonova truba
 |
 |
| Sisavci:
|
Puževi:
|
- Dogodio se pad biomase, i to vrsta koje su osjetljive na eksploataciju, poput raže, morske mačke, kovača i sličnih vrsta, čije su populacije prepolovljene. Osim toga, iz godine u godinu love se sve manji primjerci škampa i oslića - ističe znanstveni savjetnik u Institutu dr. Ivica Vilibić.
U opasnosti od izumiranja su sve hrskavične ribe - morski psi, mačke i raže. Vilibić predviđa i ugrožavanje, možda čak i nestanak, i koštunjavih riba - oslića, grdobine i škarpine, za što “posebne zasluge” pripisuje brojnoj talijanskoj ribarskoj floti čiji je ulov gotovo pet puta veći od ulova hrvatskih kolega.
Želi li čovječanstvo i dalje uživati u morima i oceanima, krajnji je trenutak za poziv na uzbunu. Upozorenje je to s nedavne Svjetske konferencije o oceanima, obalama i otocima, održane u vijetnamskom gradu Hanoju. Milijuni ljudi mogli bi zbog pretjeranog izlova ribe ostati bez hrane, klimatske promjene prijete nestankom hrane za preostalu ribu i potapanjem cijelih gradova i priobalnih regija, a onečišćenje je već toliko da bi se na dulji rok svjetski oceani mogli pretvoriti u smrdljive bare. U sjevernom Atlantiku izlov bakalara već je doživio kolaps, a i drugdje su pojedine vrste, primjerice čileanski inćun, haringe oko Islanda ili srdele uz obale Kalifornije, gotovo potpuno nestale. Zbog svega toga pojedini stručnjaci svjetsku ribolovnu industriju uspoređuju s Divljim zapadom.
|
Upozorenje iz Hanoja: Mora i oceani pretvaraju se u smrdljive bare!
|
- Izlov
- Ledenjaci
- Pročistači
- Uzgajališta
- Balastn e vode
Njihovim izljevom u Jadran stižu strane vrste
|
Kočarenje
|
|
Povećanje temperature mora
|
|
Otp
adne vode iz kanalizacija
|
|
K
avezni uzgoj tune
|
|
Otpad s jahti i brodova
|
Sergej Trajković, Ivica Profaca/EPEHA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....