WASHINGTON - Novinari su bili suočeni sa sve turobnijim radnim okruženjem u 2008. godini, s globalnim opadanjem slobode medija sedmu godinu uzastopce i pogoršanjem koje je prvi put zabilježeno u svakoj regiji, prema godišnjem istraživanju koje je objavio Freedom House, američka neprofitna udruga sa sjedištem u Washingtonu.
Nazadovanje nije više isključivo vezano uz autoritarne države, s Izraelom, Italijom i Hong Kongom, koje su iz kategorije 'slobodne', pale u kategoriju 'djelomice slobodne'.
Više iz
rubrike
VIJESTI
U 195 zemalja i teritorija koje pokriva istraživanje Freedom Housea, 70 ili 36 posto, kategorizirano je kao 'slobodne', 61 ili 31 posto, kao 'djelomice slobodne', a 64 ili 33 posto kao 'neslobodne'.
"Područje srednje i istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza (CEE/FSU) pretrpjelo je veći pad medijskih sloboda od bilo koje druge regije, s ubojstvima novinara u Bugarskoj i Hrvatskoj, te napadima na novinare u Bosni i Hercegovini", navodi se u izvješću. Stanje u Rusiji pogoršano je zbog pravosuđa koje nije voljno štititi novinare od napada, kao i čestim ugrožavanjem neovisnih medija od onih koji donose propise, dodaje se.
U kombiniranoj regiji CEE/FSU, osam zemalja svrstano je u kategoriju 'slobodne', 10 zemalja u 'djelomice slobodne' i 10 u 'neslobodne', gdje su sve bivše sovjetske republike, izuzev tri baltičke. Bjelorusija, Uzbekistan i Turkmenistan su među 10 najgorih zemalja ukupno, po gušenju medijskih sloboda.
Hrvatska je na 81. mjestu ljestvice s ocjenom 38 u kategoriji 'djelomice slobodnih'. U istoj su kategoriji Bugarska na 76. mjestu s ocjenom 36, Crna Gora na 78. s ocjenom 37, Srbija na 83. mjestu s ocjenom 39, BiH i Makedonija dijele 98. mjesto s ocjenom 47, dok je Albanija 101. s ocjenom 50.
Područje srednje i istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza (CEE/FSU) pretrpjelo je veći pad medijskih sloboda od bilo koje druge regije, s ubojstvima novinara u Bugarskoj i Hrvatskoj, te napadima na novinare u Bosni i Hercegovini
"Nekoliko zemalja jugoistočne Europe, kao što su BiH, Bugarska i Hrvatska, pokazale su negativne trendove zbog povećanih fizičkih prijetnji i uznemiravanja novinara. Hrvatska i Bugarska doživjele su drska ubojstva medijskih djelatnika, dok je opća razina zastrašivanja i nasilja porasla u sve tri zemlje", ističe Freedom House.
Nekažnjavanje za ranije zločine protiv novinara u Bugarskoj izaziva zabrinutost, dok u BiH, vlasti Republike Srpske ostvaruju sve veći politički nadzor nad medijima, dodaje se u izvješću.
Izvješće Freedom Housea, koje je objavljeno uoči Svjetskog dana medijskih sloboda u nedjelju 3. svibnja, ne sadrži pojedinačna izvješća o zemljama, koja će biti objavljena naknadno, tijekom lipnja.
Na pitanje o razlozima zbog kojih je Hrvatska izdvojena kao primjer pogoršanja slobode medija, urednica Freedom Housea za regiju Karen Karliker, izjavila je za Hinu da je to zbog "porasta napada na novinare", prije svega zbog bombaškog atentata na Ivu Pukanića i Niku Franjića iz tjednika Nacional, u listopadu 2008.
"Razlozi pogoršanja u Hrvatskoj su porast napada na novinare, posebno ubojstva u bombaškom napadu istaknutog urednika i njegova zaposlenika. Ukupno, porast nasilja prema novinarima je za nas glavni razlog zabrinutosti", kazala je Karliker.
Kada je riječ o gospodarskom i političkom okruženju za medije u Hrvatskoj nije bilo previše promjena u odnosu na prethodnu godinu, dodala je dužnosnica Freedom Housea.
Hrvatska je i 2007. svrstana u zemlja 'djelomice slobodnih' medija.
"Novinarska profesija danas je otjerana uza zid i bori se za život, dok pritisci od vlada, drugih moćnih igrača i globalna gospodarska kriza uzimaju ogroman danak", kazala je izvršna direktorica Freedom Housea u Jennifer Windsor.
"Novinarstvo je prva obrana demokracije i njegova ranjivost ima ogromne posljedice za demokraciju, ako novinari ne mogu vršiti svoju tradicionalnu ulogu njezinog čuvara", upozorila je Windsor.
Freedom House, koji financira vlada SAD i privatne skupine od 1980. objavljuje godišnja izvješće o stanju medijskih sloboda u svijetu. U izvješću za 2008., 72 zemlje svijeta su uvrštene u kategoriju 'slobodne', a u njima živi samo 17 posto svjetskog stanovništva.
Među zemljama s nagorim statusom su Bjelorusija, Kina, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Laos, Libija, Mianmar (Burma), Sjeverna Koreja, Palestinski teritoriji, Ruanda, Turkmenistan, Uzbekistan i Zimbabve.
Posljednje, 195. mjesto na ljestvici, čvrsto drži Sjeverna Koreja s ocjenom 98.
Zapadna Europa, posebno skandinavske zemlje, vode na ljestvici s prvim Islandom koji ima ocjenu 9, a slijede Finska i Norveška s 10, te Danska i Švedska 11. SAD dijeli 24. mjesto s Češkom i Litvom uz ocjenu 18.
Hina
Nazadovanje nije više isključivo vezano uz autoritarne države, s Izraelom, Italijom i Hong Kongom, koje su iz kategorije 'slobodne', pale u kategoriju 'djelomice slobodne'.
Više iz
rubrike
VIJESTI
"Područje srednje i istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza (CEE/FSU) pretrpjelo je veći pad medijskih sloboda od bilo koje druge regije, s ubojstvima novinara u Bugarskoj i Hrvatskoj, te napadima na novinare u Bosni i Hercegovini", navodi se u izvješću. Stanje u Rusiji pogoršano je zbog pravosuđa koje nije voljno štititi novinare od napada, kao i čestim ugrožavanjem neovisnih medija od onih koji donose propise, dodaje se.
U kombiniranoj regiji CEE/FSU, osam zemalja svrstano je u kategoriju 'slobodne', 10 zemalja u 'djelomice slobodne' i 10 u 'neslobodne', gdje su sve bivše sovjetske republike, izuzev tri baltičke. Bjelorusija, Uzbekistan i Turkmenistan su među 10 najgorih zemalja ukupno, po gušenju medijskih sloboda.
Hrvatska je na 81. mjestu ljestvice s ocjenom 38 u kategoriji 'djelomice slobodnih'. U istoj su kategoriji Bugarska na 76. mjestu s ocjenom 36, Crna Gora na 78. s ocjenom 37, Srbija na 83. mjestu s ocjenom 39, BiH i Makedonija dijele 98. mjesto s ocjenom 47, dok je Albanija 101. s ocjenom 50.
Područje srednje i istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza (CEE/FSU) pretrpjelo je veći pad medijskih sloboda od bilo koje druge regije, s ubojstvima novinara u Bugarskoj i Hrvatskoj, te napadima na novinare u Bosni i Hercegovini
|
Nekažnjavanje za ranije zločine protiv novinara u Bugarskoj izaziva zabrinutost, dok u BiH, vlasti Republike Srpske ostvaruju sve veći politički nadzor nad medijima, dodaje se u izvješću.
Izvješće Freedom Housea, koje je objavljeno uoči Svjetskog dana medijskih sloboda u nedjelju 3. svibnja, ne sadrži pojedinačna izvješća o zemljama, koja će biti objavljena naknadno, tijekom lipnja.
Na pitanje o razlozima zbog kojih je Hrvatska izdvojena kao primjer pogoršanja slobode medija, urednica Freedom Housea za regiju Karen Karliker, izjavila je za Hinu da je to zbog "porasta napada na novinare", prije svega zbog bombaškog atentata na Ivu Pukanića i Niku Franjića iz tjednika Nacional, u listopadu 2008.
"Razlozi pogoršanja u Hrvatskoj su porast napada na novinare, posebno ubojstva u bombaškom napadu istaknutog urednika i njegova zaposlenika. Ukupno, porast nasilja prema novinarima je za nas glavni razlog zabrinutosti", kazala je Karliker.
Kada je riječ o gospodarskom i političkom okruženju za medije u Hrvatskoj nije bilo previše promjena u odnosu na prethodnu godinu, dodala je dužnosnica Freedom Housea.
Hrvatska je i 2007. svrstana u zemlja 'djelomice slobodnih' medija.
"Novinarska profesija danas je otjerana uza zid i bori se za život, dok pritisci od vlada, drugih moćnih igrača i globalna gospodarska kriza uzimaju ogroman danak", kazala je izvršna direktorica Freedom Housea u Jennifer Windsor.
"Novinarstvo je prva obrana demokracije i njegova ranjivost ima ogromne posljedice za demokraciju, ako novinari ne mogu vršiti svoju tradicionalnu ulogu njezinog čuvara", upozorila je Windsor.
Freedom House, koji financira vlada SAD i privatne skupine od 1980. objavljuje godišnja izvješće o stanju medijskih sloboda u svijetu. U izvješću za 2008., 72 zemlje svijeta su uvrštene u kategoriju 'slobodne', a u njima živi samo 17 posto svjetskog stanovništva.
Među zemljama s nagorim statusom su Bjelorusija, Kina, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Laos, Libija, Mianmar (Burma), Sjeverna Koreja, Palestinski teritoriji, Ruanda, Turkmenistan, Uzbekistan i Zimbabve.
Posljednje, 195. mjesto na ljestvici, čvrsto drži Sjeverna Koreja s ocjenom 98.
Zapadna Europa, posebno skandinavske zemlje, vode na ljestvici s prvim Islandom koji ima ocjenu 9, a slijede Finska i Norveška s 10, te Danska i Švedska 11. SAD dijeli 24. mjesto s Češkom i Litvom uz ocjenu 18.
Hina
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....