Hrvatska zaostaje u inovacijama

Novi izvještaj koji je organizacija UNESCO izdala jučer u Parizu (10/11/2010), kaže da je Hrvatska na samome dnu Europskih zemalja kada se radi o inovacijama.











Hrvatska, i ostale zemlje istočnog Balkana “si ne mogu priuštiti da ne ulažu više u istraživanje i razvoj” inače će “daleko zaostati za ostalim zemljama Europe u ekonomskom razvoju”, kaže izvještaj.











Ipak, takvo ulaganje mora uzeti u obzir izvrsnost te relevantnost lokalnim potrebama znanstvenih istraživanja. To znači potrebu za jasnim određivanjem prioriteta, transparentnost u konkurenciji za financiranje te prihvaćanje međunarodnih kriterija izvrsnosti, kaže UNESCO-v izještaj o znanosti 'UNESCO Science Report 2010: Current Status of Science around the World' koji je analizirao stanje znanosti diljem svijeta te napretke od početka desetljeća.











Između ostalog, izvještaj je rangirao zemlje po ‘inovacijskom performansu’.











Iako je Hrvatska na putu prema znanstvenoj politici koja bi promovirala inovacije, trenutno dijeli zajednički problem sa ostalim zemljama u regiji, izuzev Slovenije, a to je slaba potražnja za educiranim stručnjacima. Razlog tome je što se većina tvrtki bavi tradicionalnim industrijama koje se ne koriste novim tehnologijama.











Slab inovacijski sektor se vidi i po tome što je u Hrvatskoj vlada još uvijek glavni financijer znanstvenih istraživanja, dok je to u Sloveniji privatni sektor. Samo 16% naših znanstvenika radi u privatnom poduzetništvu, u usporedbi sa 43% u Sloveniji.











Ovaj fokus na javni sektor je doprinjeo zanemarivanju privatnoga sektora te je rezultirao u slaboj domaćoj potražnji za znanstvenim istraživanjem i razvojem, kaže izvještaj. Potrebno je bolje povezivanje javnog znanstvenog sektora sa industrijom, te agrikulturnim i zdravstvenim sektorima.











Hrvatskim znanstvenicima se odobre samo dva patenta za nove izume po milijun stanovnika u patentskom uredu SAD-a (USPTO) godišnje, dok je taj broj u Sloveniji skoro 10 patenata na milijun stanovnika godišnje, dakle 5 puta viši.











Ulaganje u znanost se je smanjilo sa 1.07% bruto nacionalnog dohotka u 2000. na 0.9% u 2008.











Slaba potražnja za inovacijima i slaba potpora sustavu znanosti i inovacije koči socio-ekonomski razvoj regije.











Broj studenata na dodiplomskim studijima se je povećao za 79.3% a na postdiplomskim za 93.7% između 2002. i 2008. Izvještaj kaže da je to uglavnom zbog toga što mladi ljudi vide edukaciju kao osiguranje za zapošljavanje ili emigraciju iz zemlje nakon studija.











Što se tiče broja znanstvenih članaka i međunarodnih kolaboracija, koje svjedoče o sofistikaciji znanstvenog sustava i integraciji u međunarodnu znanstvenu zajednicu, Hrvatska je negdje u sredini u regiji, ispred Albanije, Makedonije i Moldavije, ali iza Slovenije i Grčke.











Broj objavljenih znanstvenih članaka po milijun stanovnika je u Hrvatskoj 530, u usporedbi sa 1,368 u Sloveniji i 827 u Grčkoj. Broj je porastao za 82% od 2002., na ukupno 2,348 članaka godišnje u 2008.











Broj znanstvenika u Hrvatskoj se je smanjio za skoro 22% između 2002. i 2008., uglavnom zbog emigracije i odlaska u mirovinu starijih znanstvenika.











Upotreba interneta, koju UNESCO smatra važnom za diseminaciju znanosti, je u Hrvatskoj porasla sa 12% na 52% stanovništva između 2002. i 2008.











http://www.unesco.org/science/psd/publications/sc_rp_10.shtml