KOMENTAR JUTARNJEG LISTA

Hrvatsku spasiti može samo milost Europske komisije

Zagreb, 170714.Markov trg.U Banskim dvorima odrzana je redovita sjednica Vlade RH.Na fotografiji: Boris Lalovac, Zoran Milanovic, Vesna Pusic i Branko Grcic.Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
 Bruno Konjević / CROPIX

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac danas se u Bruxellesu sastaju s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moskovicijem, a hrvatska strana nije zainteresirana u javnosti previše govoriti o tom sastanku. Cilj je sastanka, doznajemo, otkriti koje će mjere Vlada poduzeti kako se prijetnja EU o aktiviranju procedure za suzbijanje prekomjernih neravnoteža ne bi ostvarila te kakve su šanse da ih Europska komisija prihvati kao dostatne za izbjegavanje neželjenog scenarija.

Komisija je još krajem veljače Hrvatskoj poslala jasnu poruku da će aktivirati spomenuti korektivni mehanizam ako procijeni da nacionalni program reformi, koji joj Vlada treba poslati ovog mjeseca, za to ne bude dovoljan. U izvještaju koji je EK tada objavila, opet je utvrđeno postojanje makroekonomskih neravnoteža, a mjere koje je Hrvatska dosad poduzela imale su ograničeni učinak, nisu bile dovoljno ambiciozne, većina ih je bila privremena, a veći broj tih mjera znači dodatno povećanje javne potrošnje. U konačnici, posljedica svega toga mogla bi biti i suspenzija nekih strukturnih fondova za Hrvatsku, ali put do toga je dalek i još imamo dovoljno vremena i prostora da do toga ne dođe. Ipak, u Bruxellesu su svjesni da će se mjere teško usvojiti i provesti s obzirom na to da je godina izborna. EU je najzabrinutiji zbog velikog i brzog rasta javnog duga, što je spriječilo rast. Usto je Hrvatska i u postupku prekomjernog deficita i već je jasno da ove godine neće ostvariti u okviru njega postavljene ciljeve. Vlada, očito, računa na felksibilnost Europske komisije, koja ju je pokazala i prema nekim drugim državama, primjerice u slučaju Francuske, te se nada da će imati razumijevanja i za objektivne okolnosti i za političku situaciju uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

Od pojedinih se mjera koje je Hrvatska bila najavila, primjerice poreza na imovinu, odustalo zbog, prema ocjeni Komisije, nedostatka jasne političke volje za njihovu provedbu. Iako je Hrvatska svjesna da do eventualnih sankcija zbog nedovoljnih mjera može doći tek za otprilike dvije godine, jer se prati određena procedura, Vlada poručuje da je svakako zainteresirana za to da se izbjegne pokretanje postupka za suzbijanje makroekonomskih neravnoteža koji bi značio da Hrvatska dolazi pod poseban nadzor Europske komisije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:36