PIŠE GOJKO DRLJAČA

KOLIKO JE ZAPRAVO VELIK VLADIN PROGRAM POMOĆI Bogati sjevernjaci na stol su stavili tri puta manji iznos pomoći nego Zdravko Marić

Izlazeći ususret poduzetnicima, Vlada je svjesno ugrozila uhodane mehanizme naplate i plaćanja
Zdravko Marić
 Boris Kovačev / CROPIX

Nakon što je Vlada Andreja Plenkovića izašla s programom pomoći gospodarstvu od 45 milijardi kuna, treba malo bolje objasniti koliko je to hrabar potez. Toliko hrabar da se oprezniji ekonomisti pitanju je li hazarderski.

Vlada nije imala izbora. Morala je najaviti prvu hrvatsku akciju “bacanja novca iz helikoptera” poduzetnicima kako bi zaustavila širenje ekonomske panike. Pri tome se svrstala među najhrabrije u Europi. Rijetki su išli s ovako visokim udjelom reprograma i otpisa u ukupnim mjerama.

Slovenija je za podršku ekonomiji osigurala dva puta manji paket mjera, a ima tridesetak posto jaču ekonomiju. Sjever Europe išao je pak pretežito s garancijskim shemama, a kroz mjere direktne pomoći postotno gledano došli su do otprilike dvostruko manjih iznosa nego Hrvatska. Bogati sjevernjaci svojim su poduzetnicima na stol stavili tri puta manji iznos pomoći nego naš ministar Zdravko Marić.

Koji su rizici hrabrog poteza Vlade Andreja Plenkovića koji je zaslužio aklamacijsku podršku poduzetničke javnosti?

Dug zemlje vjerojatno će narasti na oko 90 posto BDP-a i značajno dugoročno otežati financiranje RH. S obzirom da je Fitch već snizio ocjenu kreditnog rejtinga zbog očekivanog pada turizma od 50 posto te vrlo restriktivnih mjera protiv pandemije Covida-19, vrlo je vjerojatno da će nakon ovih mjera i Fitch i ostale agencije dodatno sniziti ocjenu gospodarskih/financijskih izgleda Hrvatske. Inače, Fitch je čak bio optimističan jer nije vjerojatno da ćemo imati pad turizma od samo 50 posto i još nisu vidjeli nove Vladine mjere.

Rezimirajmo: Vladina akcija dramatično će povećati dug, past će nam rejting i narast će nam cijena refinanciranja duga. Sa sadašnjih 30-ak milijardi godišnje potrebnih za refinanciranje kredita i obveznica, u samo tri mjeseca dići ćemo taj iznos na 75 milijardi.

Vrlo je vjerojatno da će rupu u javnim financijama trebati povećavati i nakon srpnja jer ovaj tromjesečni paket ipak neće riješiti sve probleme. Može li Hrvatska skupiti 11-12 milijardi eura za refinanciranje i po kojoj cijeni? Hrvatsku sasvim sigurno čeka fiskalna drama pa nije čudno da ministar financija na TV snimkama izgleda pomalo blijed i vrlo zabrinut.

Financijski stručnjaci vrlo su uznemireni, svi se pitaju kad će vidjeti Marićev megarebalans proračuna. Uzbuđenje financijaša moglo bi se usporediti s iznenadnim viđenjem megalodona, tijekom mirnog kupanja na nekoj od jadranskih plaža. Treba ponoviti: Vlada nije imala izbora.

Što Vlada može učiniti?

Može promijeniti jednu od najrigidniji epidemioloških rješenja za borbu protiv Covida-19, ali za takvu odluku još nemaju dovoljno pouzdanih informacija o tijeku epidemije.

HNB može uskočiti u pomoć državi otkupom državnih vrijednosnica i trošiti devizne rezerve zemlje. S obzirom da je Hrvatska pokrenula proces pristupanja eurozoni, možda bi se mogao iskoristiti EMR2 mehanizam , što znatno može povećati hrvatske fiskalne potencijale i relaksirati HNB kad je riječ o čuvanju tečaja.

Mirovinski fondovi uvijek mogu od Vlade kupiti najveće državne kompanije (HEP i druge bitne tvrtke) tako da Vladi vrate izdane obveznice. Tako se može znatno utjecati na održavanje javnog duga na koliko-toliko razumnim razinama. Na inicijativu Hanfe i mirovinskih fondova već se osniva Fond za stabilnost. Predviđen je za institucionalne ulagatelje, očekuje se ukupno investiranje milijardu kuna za stabilizaciju kunskih obveznica.

Nadalje, Vlada može ući u aranžman s MMF-om. To će, vrlo je vjerojatno, biti potrebno kako bi se osiguralo financiranje države u 2021., ali će nakon toga slijediti desetogodišnje odricanje, tj. grčka sudbina.To Hrvatska može izbjeći jedino uz eventualnu vrlo izdašnu direktnu pomoć EU.

Rizik mjera bit će praktična provedba i likvidnost države. Izlazeći u susret poduzetnicima, Vlada je svjesno ugrozila uhodane mehanizme naplate i plaćanja i trebat će veliki trud i vještina kako bi se osiguralo da država poplaća sve svoje račune, i to prva. Pri tome je važno istaknuti kako je analiza Instituta za javne financije pokazala da bi progresivno rezanje državnih plaća donijelo zanemarive uštede za proračun od samo 1,22% BDP-a i da tu ideju treba napustiti u startu. Samo bi sve zavadila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:30