PIŠE ROBERT BAJRUŠI

KOMENTAR JUTARNJEG Hrvatska i predsjednica još su na marginama europske politike

Sudeći prema vanjskim dojmovima, a neverbalna komunikacija često otkriva više nego riječi, Kolinda Grabar-Kitarović u inozemstvu, barem u prvim mjesecima predsjedničkog mandata, baš i ne užive prevelik ugled.

U dva važna inozemna putovanja - u Berlinu, gdje se sastala s njemačkim predsjednikom Joachimom Gauckom, i Bruxellesu, u kojem ju je primio predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, hrvatsku predsjednicu tretirali su na začuđujući način. Tapšanjem nisko po leđima, grljenjem, a onda i slanjem SMS poruka tijekom zajedničkog obraćanja novinarima; sve u svemu, kao da je u goste navratila draga, ali ne baš jako važna osoba.

A to, bez obzira na njezine unutarnjopolitičke gafove od Jasenovca i Bleiburga do iracionalne najave ulaska u eurozonu do 2020., ostavlja ružan dojam jer Kolinda Grabar-Kitarović predstavlja Republiku Hrvatsku.

Stoga bi upravo njezinim jasenovačkim rječnikom, bespridržajno trebalo osuditi Junckera, koji je tijekom obraćanja medijima Kolinde Grabar-Kitarović, nonšalantno iz džepa izvukao mobitel i nešto tipkao po njemu.

A što se tiče sadržaja, Juncker je bio podjenako nezainteresiran - dok je Kolinda prošli tjedan u Bruxellesu kritizirala rad Milanovićeve Vlade i pričala kako Hrvatska slabo sudjeluje u radu europskih institucija, predsjednik Europske komisije ni slovom nije podržao njezine izjave protiv vlastite Vlade.

Kao što se i njemački šef države Joachim Gauck prema hrvatskoj predsjednici ponašao kao prema nekakvoj juniorki, najprije je potapšao, a onda izgovorio dosta toga što ona nije željela čuti.

Kada je u ožujku posjetila Berlin, bilo je vidljivo da dvoje predsjednika različito gledaju na mjesto Hrvatske. Dok je Gauck pričao o “zapadnom Balkanu”, Kolinda Grabar--Kitarović je govorila isključivo o “jugoistočnoj Europi”.

“Hrvatska je primjer za druge države zapadnog Balkana”, rekao je njemački predsjednik i Hrvatsku apostrofirao kao poveznicu između toga područja i ostatka Europe. Usput je spomenuo građanski rat u Jugoslaviji, potrebu suočavanja s vlastitim zločinima i k tome, prilično nediplomatski, zagrlio hrvatsku predsjednicu malo niže nego što to nalažu dobri diplomatski običaji.

Ne mijenja na stvari ni što su kasnije na Pantovčaku tvrdili kako je Kolinda Grabar-Kitarović objasnila Gaucku da se radilo o agresiji na Hrvatsku, a ne o građanskom ratu. Nijemac je njezino objašnjenje primio na znanje, a da pritom nije razgovarao na mobitel, ali u Berlinu ni za milimetar nisu promijenili stavove o posljednjim balkanskim ratovima.

Posjeti Kolinde Grabar-Kitarović Berlinu i Bruxelesu otkrili su ono što je zapravo dobro poznato. A to je da se i predsjednica i država koju ona predstavlja još nalaze na marginama europske politike, i to ne može prikriti ni Junckerov primitivni postupak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 04:34