TVRDOGLAVE ČINJENICE

MARKO BIOČINA Ideja da HBOR spasi gospodarstvo isto je kao rak liječiti aspirinom

 Duje Klarić/EPH

Možda je i točna čuvena propagandistička parola kako sto puta ponovljena laž postaje istina, no to ne znači i da će loša ideja postati išta bolja ako je netko neprestano ponavlja. Pa ipak, upravo prema tom modelu novi ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat pojavio se u jednom političkom talk showu na lokalnoj televiziji i naciji predstavio svoje planove za transformaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak. “HBOR će postati banka. Neće biti agencija u koju stižu papiri, pa se onda oni nose u komercijalne banke na procjenu kvalificiranosti klijenta da dobije klijente. Bit će to državna banka i imat će svoje kreditne linije”, poručio je Horvat, najavivši pritom i konsekventno smanjenje kamatnih stopa i jeftiniji kapital za poduzetnike. “Time će se omogućiti da oni lošiji i slabiji klijenti i koji žele drugu priliku dobiju kredite koje će im komercijalne banke odbijati, ali i zdrava konkurencija komercijalnim bankama. Siguran sam da će kamatne stope pasti”, iznio je svoju viziju modusa funkcioniranja nove državne banke Horvat. Pojednostavljeno rečeno, nova državna banka služit će kao izvor kapitala onim poduzetnicima koje će komercijalne banke ocijeniti preriskantnima da im plasiraju svoj novac, a da bi se to omogućilo, HBOR će sam preuzeti posao procjene rizika potencijalnih klijenata. Hm, pa što bi tu moglo poći po krivu? Zadnji put kad je Hrvatska imala ozbiljnu državnu komercijalnu banku koje je pružala ‘drugu priliku slabijim i lošijim klijentima’ cijela priča završila je stotinama milijuna kuna gubitaka, državnom sanacijom i kaznenim procesima objedinjenim pod kolektivnim imenom ‘afera Bankomat’.

Konačni spas za posrnuli HPB stigao je tek u formi ulaska privatnih ulagača, mirovinskih fondova, kompanija i privatnih investitora u vlasništvo banke, što je uvjet bez kojeg Europska komisija Vladi ne bi dopustila dokapitalizaciju, te bi banka išla u stečaj. Pritom je možda bitno naglasiti i da HPB tada baš i nije bio neka konkurencija ostalim komercijalnim bankama, već upravo suprotno. Zabilježen je cijeli niz slučajeva gdje su loši klijenti drugih banaka plasmanima iz HPB-a zatvarali svoje ranije obveze. Ukratko, HPB nije bio konkurent, već neformalno posljednje utočište loših klijenata iz cijelog sektora, ili barem onih s jakim političkim vezama. No, s obzirom da je zadnji put cijela priča s državnom komercijalnom bankom prošla tako dobro, zašto ne pokušati opet? Ovaj put upravljanje će biti drukčije, na vlasti je HDZ. Zadnji put je bio HD... OK zaboravite. Ovaj put će biti drugačije.

No, nije li vjerovanje da će ponavljanje istih postupaka dovesti do različitog ishoda jedna od definicija ludila? Pri tome Darko Horvat nije ništa više ‘lud’ od svog prethodnika Gordana Marasa. U njegovom mandatu na čelnu poziciju HBOR-a doveden je profesionalni bankar Vladimir Kristijan, pa nakon samo osam mjeseci smijenjen zbog ‘loših rezultata’. Doduše, ‘loši rezultati’ nisu bili odraz prevelike količine nenaplativih kredita i konsekventnih gubitaka, već premale količine plasmana, uzrokovane činjenicom da je Kristijan inzistirao na ‘komercijalnim’ metodama procjene kreditnog rizika i traženja kolaterala. Utoliko, ono što najviše uznemiruje u cijeloj priči je potpuni izostanak bilo kakve evolucije u razini razumijevanja funkcioniranja financijskog tržišta između bivše i aktualne Vlade. I jedni i drugi, dakle, ne mogu shvatiti jednostavnu istinu da bankare motivira želja za profitom, a da se profit ostvaruje kreditiranjem. Dakle, kad imaju priliku da novac plasiraju u namjenu koju vide profitabilnom, bankari će to učiniti, a jedina situacija u kojoj će takvu priliku propustiti, te umjesto toga pustiti da im novac sjedi neoplođen na računu, jest ako ne vjeruju da će onaj koji novac traži dugoročno ga biti sposoban vratiti. Nažalost, u Hrvatskoj trenutno nakon sedam godina financijske krize, poduzeća su kapitalno opustošena i iscrpljena, a gospodarski razvoj kastriran. Projekata ima malo, a iza njih često stoje financijski nesolidne tvrtke, koje onda još i plaćaju visoku cijenu kapitala zbog velikog rizika koji proizlazi iz golemih dubioza u javnim financijama. Ideja da se njima sad počnu dijeliti krediti državne banke, čak i da cijeli proces bude vođen uzorno, ekvivalent je liječenja raka lijekovima za smanjenje povišene temperature. Bolest će ostati, a trošak liječenja platiti i oni koji nikad nisu ni bili bolesni. No, vjerujte doktoru Horvatu. Ovaj put će stvarno biti drugačije...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 00:45