Svaki roditelj koji je po domaćim knjižarama krenuo u potragu za slikovnicama zna da naše tržište šarenih priča obiluje tvrdo ukoričenim kičem i zapletima koje djeca ponekad uopće ne razumiju. Nije čudo, prijevodi su često loši, a i domaći autori materinski jezik znaju koristiti tako da ih roditelji, a klinci pogotovo, teško shvaćaju. Kupujete li slikovnice cijena često, iako ne nužno, i jest pokazatelj kvalitete. Nažalost, one dobro ilustrirane i sa suvislom, vješto ispričanom pričom, često su i - bizarno skupe. Što je to šund-slikovnica, objašnjava
Diana Zalar, profesorica dječje književnosti na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu:
- Najčešće joj je na naslovnici vrlo šarena slika koja privlači već izdaleka. Često je riječ o klasičnim pričama za djecu koje su drastično skraćivane i tako osakaćene, jer dijete ne može u potpunosti doživjeti priču ako ona nije što bliža originalu. Pinocchio je knjiga od 200 stranica, a ako priču svedete na četiri stranice teksta, onda je jasno da tu od Pinocchija nema puno. Takve slikovnice vrve pravopisnim pogreškama. Kod loših slikovnica uglavnom nema istaknutog ilustratora, pisca i prevoditelja na prvoj stranici, a ima ih koje ga ne navode uopće.
Janka Eda Tomljanović, odgajateljica u dječjem vrtiću Krijesnice u Rijeci, teta sa 32 godine radnog staža, kaže da ima sve više roditelja koji sa slikovnicama muke muče.
Dobre knjige su skupe
- Jako je puno loših slikovnica, roditelji ih kupuju po supermarketima, uglavnom su jeftine, na njima je puno detalja i dijete tu ne može ništa doživjeti niti vidjeti. To je njima samo šuma detalja, boja, likova… djeca ih ne vole. Ponekad, kaže teta, u vrtiću napravi akciju prikupljanja slikovnica. Tad roditelji i djeca donesu sve i svašta. - Kad je loša slikovnica, dijete se digne i ode. Ono neće verbalizirati da je slikovnica loša, ali će to itekako pokazati - kaže Janka Eda Tomljanović.
To što su dobre slikovnice po hrvatskim knjižarama često skupe, možda donekle opravdava činjenica da i za ovako malo tržište autorska prava koštaju puno.
- U nas su naklade uglavnom do 500 primjeraka, to je strancima pomalo smiješno. Autorska prava su jako skupa i uz to ih teško i dobijete - kaže Diana Zalar. Cijeni ne pomaže ni to što je većina tih slikovnica tiskana na tvrđem papiru i u tvrdom uvezu. Izdavači kažu da kupci traže tvrdi uvez jer su slikovnice trajnije.
Djeci likovi iz priča nisu samo papirnati, dvodimenzionalni stvorovi koji utihnu kad zaklopite korice. Zato i jest važno kakav je taj lik s kojim vam kći usne i kojeg vaš trogodišnjak gleda svaki dan. Diana Zalar pamti reakciju dječaka koji ju je, kad im je došla u goste, uzeo za ruku i uzbuđen poveo u sobu govoreći: “Dođi, sredio sam vuka!” U sobi ih je na krevetu čekala slikovnica u kojoj je stranica s vukom bila okrenuta naopačke i stavljena na jastuk. Tako je on, kroz slikovnicu, imao obračun sa zločestim vukom. No, ne želite li da vam djeca muku muče s vukovima i vješticama, onda najbolje da dio klasike odbacite te, kad krenete u kupovinu, ostavite puno vremena za traženje nekog miroljubivog i kvalitetnog modernog lika. Pročitajte slikovnicu stojećki, uz policu, pa tek onda odlučite hoćete li to ponijeti kući ili ne.
Znaju što ima smisla
Kako odabrati slikovnicu? - Ako vam se čini da vaše dijete zanima određena tema, a obrađena je u nekoj od tih slikovnica za ranu dob, tada uzmite slikovnicu koja prati tu temu i promatrajte reakciju djeteta. Kod odabira je važna reakcija djeteta, njemu se iz nekog razloga nešto jako svidi, a nešto ne. Jasno, pazite da slikovnica i ilustracijama i tekstom dobro prenosi poruku, da je dijete može razumjeti - savjetuje profesorica Zalar. Djeca su, i bez formalne kvalifikacije, odlični kritičari. Instinktivno znaju što ima smisla, a što ne.
- Zanimljive su, ali ne i sasvim uspješne, recimo, slikovnice koje je tiskao Hrvatski crveni križ. U njima se kroz lik mišice Milice djeca upozoravaju na opasnosti suvremenog života: neznanci loših namjera pred vratima stana, druženje bez nadzora odraslih na ulici i u parku… Te teme su itekako potrebne, a ilustracije koje je radila
Dubravka Kastrapelija su vrlo uspješne i čiste, no tekst nije ni stilski ni psihološki posve prilagođen djetetu - komentira Zlar. Dodaje još jedan loš primjer: - Bila sam jako sretna kad sam vidjela da je Hum naklada izdala slikovnice svjetski slavnog autora
Horsta Eckerta-Janoscha, no pokazalo se da je prijevod skandalozno loš.
Što djetetu može učiniti loša slikovnica?
- Može ga ostaviti indiferentnim prema knjizi za cijeli život, a ako mu je dosadna, ako mu po uzrastu nije primjerena, može ga čak i odbiti od knjige. U najboljem slučaju može mu, ponekad, pružiti kratkotrajnu zabavu - kaže Diana Zalar. Tako i jeftina loša slikovnica na kraju ispadne jako skupa.
Čitaju već i male bebe
Da prvu slikovnicu nije loše otvoriti već kad dijete navrši šest mjeseci i da od toga ima konkretne koristi, uvjerena je odgajateljica Janka Eda Tomljanović. Ona je od ove jeseni, u sklopu posebnog projekta, slikovnice počela čitati i najmlađoj jasličkoj grupi, bebama starima od šest do četrnaest mjeseci.
- Kad je mirna situacija, kad su svi nečim zaigrani i zabavljeni, ja uzmem slikovnicu i prvom djetetu do mene dam da i ono malo lista i dira. Onda ja listam, imenujem predmete koji su na slici, postavljam pitanja: tko je to… pa odgovaram: to je maca, ima uši - s puno entuzijazma objašnjava Janka Eda Tomljanović. Riječke bebe “čitaju” u kutu, na spužvi s puno šarenih jastučića, u tihom dijelu sobe gdje su im tete smjestile slikovnice.
Slikovnice, kažu nasumice upitani prodavači po zagrebačkim knjižarama, puno češće kupuju žene, najčešće majke i bake. Dok mama Lidija Petrović gleda slikovnice, njezina Tara u ruci nesigurno stišće svoju krpenu Fifi.
- Moj petogodišnji Fran i dvoipogodišnja Tara najradije slušaju klasiku za laku noć, tj. čitam im Grimmove i Andersenove bajke. Nešto slikovnica kupim ja, nešto dobiju za rođendane. Čitamo i slikovnice koje govore kako se nositi s različitim emocijama. Mislim da su to izvrsne slikovnice. Klincima su, jasno, bitne ilustracije. Jer ja čitam, a oni gledaju slike. Tara sve što pročitam pamti i kad sljedeći put čitam tu istu priču, ako nešto izmijenim, ona me odmah ispravlja.
Olivera Svilanović, majka dvije djevojčice, kaže da slikovnice uvijek kupuje po preporuci.
Vuk ipak ne jede baku
- Jako često kupujem slikovnice. Obično čujem od drugih što je dobro, malo i sama pogledam i tako donesem odluku. Mi smo s njima prošli sve, od klasičnih Crvenkapica i Pepeljuga pa nadalje… ne volim agresivne priče.
Zar su priče o vuku koji pojede baku i zločestoj maćehi manje agresivne, začuđeno pitamo.
- Pa, mi smo klasiku malo doradili. U nas vuk ne žvače baku, nego je sakrije u ormar - kroz smijeh govori dok nas Mia, pri spomenu vuka koji jede baku, nesigurno gleda. Valja je zaključila da njezina majka i ja, iako tako jako narasle, nismo još stigle ni do “prave” Crvenkapice, a u njezinoj vrtićkoj grupi eto već i četverogodišnjacima čitaju Šegrta Hlapića, koji je Miji trenutno najdraži lik.
- Teško je kod kvalitetnih slikovnica reći jesu li one za najmanje ili su za nešto malo veću djecu, jer te slikovnice, ovisno o uzrastu, djeca mogu doživljavati na različite načine i one mogu biti dobro štivo imalo dijete, primjerice, četiri ili osam godina. Oni mlađi trebaju čitati s roditeljima. Osim toga, djeca koja ne mogu čitati mogu uživati u odličnim ilustracijama.- komentira Diana Zalar te navodi njoj ponajbolje slikovnice koje se mogu kupiti u hrvatskim knjižarama:
Stanislav Marjanović: “Kuća čarobnih formula”, “Izgubljene papuče”, “Kućna čudovišta” svezak 1 i 2 , izdavač Sipar.
Svjetlan Junaković: “Ljubav spašava živote”, izdavač: Algoritam
Andrea Petrlik Huseinović: “Plavo nebo”, “Moja obitelj”, “Ciconia - bijela roda” i “Maleni”, izdavač: Kašmir promet
Eva Janikovszky, ilustracije Laszlo Reber: “Vjerovala ili ne”, “Opet sam ja kriv”, “Zar opet”, “Baš se veselim”, izdavač: Hena com
Tu su i serije slikovnica koje prate doživljaje i osjećaje jednog ili više likova i kvalitetno opisuju određene životne situacije: Winnie Pooh, Graditelj Bob, Patuljak Zvonko, Lokomotiva Tomica, Zečić Trace Moroney, Djevojčica Petra, Dva praščića u autorstvu Holly Hobby, Slikovnice Spasimo zemlju
Karmela Devčić
- Najčešće joj je na naslovnici vrlo šarena slika koja privlači već izdaleka. Često je riječ o klasičnim pričama za djecu koje su drastično skraćivane i tako osakaćene, jer dijete ne može u potpunosti doživjeti priču ako ona nije što bliža originalu. Pinocchio je knjiga od 200 stranica, a ako priču svedete na četiri stranice teksta, onda je jasno da tu od Pinocchija nema puno. Takve slikovnice vrve pravopisnim pogreškama. Kod loših slikovnica uglavnom nema istaknutog ilustratora, pisca i prevoditelja na prvoj stranici, a ima ih koje ga ne navode uopće.
Janka Eda Tomljanović, odgajateljica u dječjem vrtiću Krijesnice u Rijeci, teta sa 32 godine radnog staža, kaže da ima sve više roditelja koji sa slikovnicama muke muče.
Dobre knjige su skupe
- Jako je puno loših slikovnica, roditelji ih kupuju po supermarketima, uglavnom su jeftine, na njima je puno detalja i dijete tu ne može ništa doživjeti niti vidjeti. To je njima samo šuma detalja, boja, likova… djeca ih ne vole. Ponekad, kaže teta, u vrtiću napravi akciju prikupljanja slikovnica. Tad roditelji i djeca donesu sve i svašta. - Kad je loša slikovnica, dijete se digne i ode. Ono neće verbalizirati da je slikovnica loša, ali će to itekako pokazati - kaže Janka Eda Tomljanović.
To što su dobre slikovnice po hrvatskim knjižarama često skupe, možda donekle opravdava činjenica da i za ovako malo tržište autorska prava koštaju puno.
- U nas su naklade uglavnom do 500 primjeraka, to je strancima pomalo smiješno. Autorska prava su jako skupa i uz to ih teško i dobijete - kaže Diana Zalar. Cijeni ne pomaže ni to što je većina tih slikovnica tiskana na tvrđem papiru i u tvrdom uvezu. Izdavači kažu da kupci traže tvrdi uvez jer su slikovnice trajnije.
Djeci likovi iz priča nisu samo papirnati, dvodimenzionalni stvorovi koji utihnu kad zaklopite korice. Zato i jest važno kakav je taj lik s kojim vam kći usne i kojeg vaš trogodišnjak gleda svaki dan. Diana Zalar pamti reakciju dječaka koji ju je, kad im je došla u goste, uzeo za ruku i uzbuđen poveo u sobu govoreći: “Dođi, sredio sam vuka!” U sobi ih je na krevetu čekala slikovnica u kojoj je stranica s vukom bila okrenuta naopačke i stavljena na jastuk. Tako je on, kroz slikovnicu, imao obračun sa zločestim vukom. No, ne želite li da vam djeca muku muče s vukovima i vješticama, onda najbolje da dio klasike odbacite te, kad krenete u kupovinu, ostavite puno vremena za traženje nekog miroljubivog i kvalitetnog modernog lika. Pročitajte slikovnicu stojećki, uz policu, pa tek onda odlučite hoćete li to ponijeti kući ili ne.
Znaju što ima smisla
Kako odabrati slikovnicu? - Ako vam se čini da vaše dijete zanima određena tema, a obrađena je u nekoj od tih slikovnica za ranu dob, tada uzmite slikovnicu koja prati tu temu i promatrajte reakciju djeteta. Kod odabira je važna reakcija djeteta, njemu se iz nekog razloga nešto jako svidi, a nešto ne. Jasno, pazite da slikovnica i ilustracijama i tekstom dobro prenosi poruku, da je dijete može razumjeti - savjetuje profesorica Zalar. Djeca su, i bez formalne kvalifikacije, odlični kritičari. Instinktivno znaju što ima smisla, a što ne.
- Zanimljive su, ali ne i sasvim uspješne, recimo, slikovnice koje je tiskao Hrvatski crveni križ. U njima se kroz lik mišice Milice djeca upozoravaju na opasnosti suvremenog života: neznanci loših namjera pred vratima stana, druženje bez nadzora odraslih na ulici i u parku… Te teme su itekako potrebne, a ilustracije koje je radila
Dubravka Kastrapelija su vrlo uspješne i čiste, no tekst nije ni stilski ni psihološki posve prilagođen djetetu - komentira Zlar. Dodaje još jedan loš primjer: - Bila sam jako sretna kad sam vidjela da je Hum naklada izdala slikovnice svjetski slavnog autora
Horsta Eckerta-Janoscha, no pokazalo se da je prijevod skandalozno loš.
Što djetetu može učiniti loša slikovnica?
- Može ga ostaviti indiferentnim prema knjizi za cijeli život, a ako mu je dosadna, ako mu po uzrastu nije primjerena, može ga čak i odbiti od knjige. U najboljem slučaju može mu, ponekad, pružiti kratkotrajnu zabavu - kaže Diana Zalar. Tako i jeftina loša slikovnica na kraju ispadne jako skupa.
Čitaju već i male bebe
Da prvu slikovnicu nije loše otvoriti već kad dijete navrši šest mjeseci i da od toga ima konkretne koristi, uvjerena je odgajateljica Janka Eda Tomljanović. Ona je od ove jeseni, u sklopu posebnog projekta, slikovnice počela čitati i najmlađoj jasličkoj grupi, bebama starima od šest do četrnaest mjeseci.
- Kad je mirna situacija, kad su svi nečim zaigrani i zabavljeni, ja uzmem slikovnicu i prvom djetetu do mene dam da i ono malo lista i dira. Onda ja listam, imenujem predmete koji su na slici, postavljam pitanja: tko je to… pa odgovaram: to je maca, ima uši - s puno entuzijazma objašnjava Janka Eda Tomljanović. Riječke bebe “čitaju” u kutu, na spužvi s puno šarenih jastučića, u tihom dijelu sobe gdje su im tete smjestile slikovnice.
Slikovnice, kažu nasumice upitani prodavači po zagrebačkim knjižarama, puno češće kupuju žene, najčešće majke i bake. Dok mama Lidija Petrović gleda slikovnice, njezina Tara u ruci nesigurno stišće svoju krpenu Fifi.
- Moj petogodišnji Fran i dvoipogodišnja Tara najradije slušaju klasiku za laku noć, tj. čitam im Grimmove i Andersenove bajke. Nešto slikovnica kupim ja, nešto dobiju za rođendane. Čitamo i slikovnice koje govore kako se nositi s različitim emocijama. Mislim da su to izvrsne slikovnice. Klincima su, jasno, bitne ilustracije. Jer ja čitam, a oni gledaju slike. Tara sve što pročitam pamti i kad sljedeći put čitam tu istu priču, ako nešto izmijenim, ona me odmah ispravlja.
Olivera Svilanović, majka dvije djevojčice, kaže da slikovnice uvijek kupuje po preporuci.
Vuk ipak ne jede baku
- Jako često kupujem slikovnice. Obično čujem od drugih što je dobro, malo i sama pogledam i tako donesem odluku. Mi smo s njima prošli sve, od klasičnih Crvenkapica i Pepeljuga pa nadalje… ne volim agresivne priče.
Zar su priče o vuku koji pojede baku i zločestoj maćehi manje agresivne, začuđeno pitamo.
- Pa, mi smo klasiku malo doradili. U nas vuk ne žvače baku, nego je sakrije u ormar - kroz smijeh govori dok nas Mia, pri spomenu vuka koji jede baku, nesigurno gleda. Valja je zaključila da njezina majka i ja, iako tako jako narasle, nismo još stigle ni do “prave” Crvenkapice, a u njezinoj vrtićkoj grupi eto već i četverogodišnjacima čitaju Šegrta Hlapića, koji je Miji trenutno najdraži lik.
- Teško je kod kvalitetnih slikovnica reći jesu li one za najmanje ili su za nešto malo veću djecu, jer te slikovnice, ovisno o uzrastu, djeca mogu doživljavati na različite načine i one mogu biti dobro štivo imalo dijete, primjerice, četiri ili osam godina. Oni mlađi trebaju čitati s roditeljima. Osim toga, djeca koja ne mogu čitati mogu uživati u odličnim ilustracijama.- komentira Diana Zalar te navodi njoj ponajbolje slikovnice koje se mogu kupiti u hrvatskim knjižarama:
Stanislav Marjanović: “Kuća čarobnih formula”, “Izgubljene papuče”, “Kućna čudovišta” svezak 1 i 2 , izdavač Sipar.
Svjetlan Junaković: “Ljubav spašava živote”, izdavač: Algoritam
Andrea Petrlik Huseinović: “Plavo nebo”, “Moja obitelj”, “Ciconia - bijela roda” i “Maleni”, izdavač: Kašmir promet
Eva Janikovszky, ilustracije Laszlo Reber: “Vjerovala ili ne”, “Opet sam ja kriv”, “Zar opet”, “Baš se veselim”, izdavač: Hena com
Tu su i serije slikovnica koje prate doživljaje i osjećaje jednog ili više likova i kvalitetno opisuju određene životne situacije: Winnie Pooh, Graditelj Bob, Patuljak Zvonko, Lokomotiva Tomica, Zečić Trace Moroney, Djevojčica Petra, Dva praščića u autorstvu Holly Hobby, Slikovnice Spasimo zemlju
Slikovnice koje djeca obožavaju- Mala djeca do tri godine definitivno najbolje reagiraju na slikovnice Dicka Brune, jer su ilustracije čiste, bez detalja, a boje jasne. Sve su njegove slikovnice odlične - Miffy, Zečićev rođendan, Jabuka, Jaje, Riba… Osim slikovnica Dicka Brune, najmlađi obožavaju i ediciju o psiću Piku, autora Erica Hilla, naslove poput “Piko kod prijatelja”, “Pikov mali orkestar”, “Pikov prvi rječnik” - kaže Janka Eda Tomljanović. |
Karmela Devčić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....