KOMENTAR

Most je konačno izašao iz ormara i sudbinu vezao uz HDZ, ali ne Plenkovićev...

 Tomislav Krišto / CROPIX

Nakon što su od samog rođenja svoje stranke Božo Petrov i Nikola Grmoja uporno izbjegavali ideološki jasno definirati Most, 13. listopada, kada je održan prosvjed u Vukovaru, trebali bi slaviti kao drugi rođendan. Napokon su izašli iz ormara i svjetonazorsko-ideološki se definirali kao desna, konzervativna stranka.

Petrov i Grmoja svoj su Most u sabornici parkirali između žestokih nacionalista iz Neovisnih za Hrvatsku i agresivnih konzervativnih revolucionara iz Hrasta.

Prvo su se usprotivili ratifikaciji Istanbulske konvencije, a nakon što je Jutarnji list prvi objavio vijest da inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu prikupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma, Grmoja je uzurpirao saborsku govornicu protestirajući protiv premijera Plenkovića i ministra Kuščevića optužujući ih za kompromitaciju procesa brojanja potpisa i njihovu “očitu namjeru da se referendum sruši”.

Tri dana poslije protiv šefa HDZ-a i Vlade u Vukovaru su protestirali Mostovi zastupnici Miro Bulj i Ines Strenja Linić zajedno s Hrastom, Željkom Glasnovićem, Brunom Esih i Zlatkom Hasanbegovićem, te Željkom Markić i drugim kolovođama konzervativnih inicijativa.

Pragmatici će reći da je pozicioniranje Mosta na desnu stranu političkog spektra samo logična i oportuna odluka pošto je Plenkovićev HDZ napustio taj prostor skretanjem prema centru i tako Mostu odškrinuo vrata prema dijelu svojih birača.

Međutim, “parkiranje” Mosta u točku oko koje su ionako cijelo vrijeme orbitirali bilo je, po našem sudu, samo pitanje vremena. Nakon što su Petrova i Grmoju napustili njihovi liberalniji, pa i ljevije orijentirani saborski zastupnici Ivan Kovačić, Vlaho Orepić i Marko Vučetić, pravi ideološki profil Mosta isplivao je na površinu.

Najveći autoritet lidera Mosta Bože Petrova i Nikole Grmoje jest Katolička crkva, a njihova politička filozofija položena je po pravcu “bog-obitelj-narod-domovina”. Svjetonazorski su bliže Hrastu i Željki Markić nego tvrdim nacionalistima iz Neovisnih za Hrvatsku, s time da su Petrov i Grmoja ipak umjereniji u svojim stavovima od ostalih trenutno najglasnijih konzervativnih udruga, organizacija i stranaka.

Od Glasnovića ili Hasanbegovića lideri Mosta razlikuju se po puno blažoj nacionalističkoj retorici, premda svojim čestim udaranjem po Miloradu Pupovcu ponekad otkrivaju i svoje drugo lice. Oni će reći da po Pupovcu ne udaraju zato što je Srbin nego zato što je monetizirao svoj položaj lidera srpske zajednice u Hrvatskoj. Ali ipak je upadljivo koliko često udaraju po njemu. Prilikom jedne od saborskih svađa s Pupovcem Grmoja je rekao “nisam ja vrijeđao Srbe, moj najbolji prijatelj je Srbin”. Svi koji početkom 90-ih nisu bili klinci sjećaju se tog načina “dokazivanja” ljubavi prema sugrađanima srpske nacionalnosti.

Mostovo konačno razotkrivanje da su desna konzervativna stranka ne znači nužno da je najrealniji ishod budućeg miješanja karata na desnici stvaranje široke koalicije Hrasta, Neovisnih za Hrvatsku i Mosta, koju bi podupirale parapolitičke organizacije poput udruge U ime obitelji i spomenutih inicijativa.

U svakom slučaju, sidrenjem Mosta na desnicu Petrov i Grmoja svoju su političku sudbinu vezali uz HDZ jer ovakav, konzervativni, Most više nije moguće zamisliti u nekoj budućoj koaliciji s liberalnim i strankama lijevog centra - SDP-om, HSS-om, Glasom, IDS-om...

S druge strane, Petrov i Grmoja ostat će oporbena stranka - čak i u slučaju dobrog rezultata na idućim izborima - sve dok je na čelu HDZ-a Andrej Plenković.

Njima je ideološki više odgovarao Karamarkov HDZ i zato je samo naivcima bilo čudno što su njemu, a ne Milanoviću stisnuli ruku nakon postizbornih pregovora 2015. godine.

I nije se Most s Karamarkom razišao na ideološkom planu, priča je pukla jer Petrov i Grmoja više nisu mogli “gutati” i svojim biračima opravdavati koaliciju sa strankom koja je ostala ista - klijentelistička i opterećena sumnjama na korupciju.

Ako Petrov i Grmoja žele više ikada doći na vlast, morat će pričekati da na čelo HDZ-a dođe konzervativan političar koji nije upetljan u klijentelističko stranačko klupko, pa da im još jednom sjednu u krilo i budu junior partner u Vladi.

Petrov i Grmoja takvog političara vide u nekome poput Davora Ive Stiera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:10