Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske - Krapina, Marija Bistrica, G. Stubica

Najbliži aerodrom - 65 km, Zagreb • Autobusni kolodvor, A. Starčevića b.b, T: 049 315 018 • Željeznički kolodvor, F. Galovića 8, T: 049 371 012 • Info: www.tzg-krapina.hr • TZ Krapine, Magistratska 11, T: 049 371 330

Pitomi zagorski grad udaljen svega 50-ak kilometara od Zagreba. Krasi ga bogata povijesna baština koja seže čak 130 tisuća godina unatrag kada su na prostoru krapinskog brda Hušnjakovog praljudi ostavili svoj neizbrisivi trag koji je ugledao svjetlo dana zahvaljujući Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, istaknutom geologu, paleontologu i paleonantropologu. On je zaslužan što se ime Krapine pronijelo širom svijeta.

Osim nedavno otvorenog novog Muzeja krapinskih neandertalaca, Krapinčani su veoma ponosni i na krapinsku utvrdu koju su posjedovali kralj Ludovik I., grof Herman II. Celjski, ban Vitovac, kralj Matijaš Korvin i hrvatski ban Ivaniš Korvin...

Ovdje je rođen i Ljudevit Gaj, otac hrvatskog narodnog preporoda, a krapinskim su ulicama koračali i August Šenoa, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar, Ivo Andrić...

Iako je zagrljaj prošlosti jak i sveprisutan, Krapina danas nudi ponešto za svakoga. Tu su kulturne manifestacije kroz cijelu godinu - između ostalog Fašnik, Glumački festival, Dani Dubravka Ivančana, Dani festivalske dvorane, Ljeto u Krapini, Dan grada uz tradicionalne manifestacije Zagorski glazbeni festival “Krijesnica” (od 1996. godine) i nezaobilazni Tjedan kajkavske kulture s Festivalom kajkavskih popevki koji se održava već pune 44 godine.

Ako pak duša čezne za mirom u zagrljaju prirode, brojni planinarski putovi i staze, od kojih je najpoznatiji Put Dedeka Kajbumščaka, pokazat će vam svu raskoš i ljepotu krapinskog krajolika. Za ljubitelje likovne umjetnosti tu je Park skulptura na otvorenom “Forma prima” koji se nalazi na brdu Josipovac i Gradska galerija, a ako poželite nakratko utonuti u prošlost prošećite kroz užu gradsku jezgru, od Šetališta narodnog preporoda, Parka matice hrvatske, gdje se nalazi i rodna kuća Ljudevita Gaja, do Trga Ljudevita Gaja, pa od Magistratske ulice preko Uske ulice do znamenite krapinske utvrde, “Starog grada”.

Župna crkva Sv. Nikole

Krapinska župa najstarija je od svih župa zagorskog arhiđakona. Pretpostavlja se da je već 1193. godine, kada je pečujski biskup Kalan zapovijedio da se zagrebačkom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima daje desetina od svih dohodaka što ih je do tada u Krapini ubirao hrvatski herceg, Krapina bila župa.

Ne zna se točno kada je stara župna crkva gotskog sloga podignuta jer je, na žalost, porušena, a na njenom mjestu je od 1901.-1903. sagrađena nova župna crkva, unutar koje je od stare preostao samo mali dio: gotički presvođena sakristija ispod tornja.

Franjevački samostan crkva Sv. Katarine

Vidljiva je djelatnost franjevaca u Krapini od 17. travnja 1641., kada je samostan utemeljen zaslugom Ane Marije Keglević - Erdödy i njenog brata Franje Keglevića. Na mjestu gdje se danas nalazi crkva sv. Katarine i franjevački samostan nekad je postojala samo kapela sv. Katarine (koja se spominje 1547. godine) i ubožnica za siromašne župljane. Nova crkva je izgrađena i posvećena 24. srpnja 1657. godine. Uz nju je izgrađen i franjevački samostan.

Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu

Najpoznatija krapinska crkva je crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Građena od 1750.-1761. godine predstavlja jednu od najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske. Iako barok kao stilsko razdoblje umjetnički označava vrhunac feudalizma, crkvu Majke Božje Jeruzalemske izgradili su pobožni građani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu. Crkva je sagrađena kako bi u nju bio smješten čudotvorni Marijin kip, donesen iz Jeruzalema.

Povijesna urbana jezgra Krapine

Povijesna urbana jezgra Krapine sačuvana je i danas. Nju čine Gajeva ulica, Trg Ljudevita Gaja, Magistratska ulica i Šetalište hrvatskog narodnog preporoda. Taj prostor u kojem su sačuvani povijesni urbani i arhitektonski elementi daje prisnost ambijentu ovog gradića. Mnoge su klasicističke fasade obnovljene i ukrašene cvijećem, a na ponekoj se može uočiti i secesionistički detalj.

Galerija grada - kuća Majcen

Jedna od poznatijih kuća izgrađena krajem XIX. stoljeća u Krapini kuća je odvjetničke obitelji Majcen. U nju su navraćale mnoge ugledne ličnosti među kojima J.J. Strossmayer i A. Starčević. Dr. Vlatko Maček bio je 1912. advokatski pripravnik kod dr. Josipa Majcena.

Dvadeseto stoljeće sa svojim ratovima uništilo je mnoge ugledne obitelji. Nakon bankrota u I. svjetskom ratu obitelj Majcen je osiromašila. Direktni potomci ostale su samo dvije kćeri Zdenka i Nada koje su poklonile kuću gradu s nakanom da u njoj bude galerija.

Galerija je otvorena povodom 800. godišnjice postojanja grada, izložbom poznatog slikara Ede Kovačevića. U njoj se održava više izložaba, a pohranjen je i fundus slika Festivala kajkavske popevke (naivci kajkavskog područja) i bivše Galerije Hušnjakovo (recentna hrvatska umjetnost).

ŠTO VIDJETI U ŽUPANIJI

Marija Bistrica

Naselje Marija Bistrica spominje se prvi put 1209. godine u povelji kralja Andrije, a ime Marija Bistrica pojavljuje se u 18. st. vezujući se uz otkriće čudesnog kipa Majke Božje. Župna crkva koja je do tada bila posvećena Sv. Petru i Pavlu nakon otkrića u istom stoljeću posvećuje se Bl aženoj Djevici Mariji. Bistrička crkva i župni dvor oduvijek su bili okupljalište hrvatskih rodoljuba pa je upravo u župnom dvoru donesena odluka o osnivanju Matice ilirske koja je prerasla u Maticu hrvatsku.

U Mariji Bistrici je Vatroslav Lisinski skladao prvu hrvatsku operu “Ljubav i zloba”, a tu nastaje i budnica “Prosto zrakom ptica leti”. Župa Marija Bistrica se prvi puta spominje 1334. godine, a i danas je važno odredište vjernika iz Hrvatske i svijeta, posebno na marijanske blagdane Veliku i Malu Gospu. Najsvečaniji dan za svetište bio je 3. listopad 1998. godine kada ga je posjetio papa Ivan Pavao II. povodom proglašenja pokojnog kardinala Alojzija Stepinca blaženim.

G. Stubica

Prvo spominjanje imena “Stubica” nalazimo u povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1209. godine u kojoj se prvi put sporninje i gornjostubička crkva svetog Jurja Mučenika. Neposredno uz crkvu uzdiže se jedini živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine “Gupčeva lipa” pod kojom je prema narodnoj predaji seljački vođa Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike. Na susjednom brežuljku Samci u zelenilu dobro održavnog parka nalazi se barokni dvorac Oršić. U dvorcu se nalazi Muzej seljačkih buna kao i kapelica sv. Franje Ksave-rskog. Uz neposrednu blizinu dvorca podignut je impozantan spomenik selja-čkoj buni i Matiji Gupcu.