KOMENTAR JUTARNJEG LISTA

Nemojte kupovati vrijeme, za reforme nema pogodnog časa

Europska komisija niti jednom dosad nije aktivirala postupak makroekonomskih neravnoteža pa bi sama najava da bi za 3 mjeseca to mogla učiniti Vladi trebala bit dovoljna da je shvati ozbiljno
 Damjan Tadić/CROPIX

Možemo koristiti bilo koji izraz da bismo opisali poruku koju je Europska komisija poslala Hrvatskoj prošli tjedan kad je objavila izvještaj za Hrvatsku za 2015. koji uključuje dubinsku analizu o sprječavanju i korekciji makroekonomskih neravnoteža. Svejedno je da li je Komisija “upozorila”, “zaprijetila”, “dala ultimatum” ili samo “najavila” da će u svibnju ove godine, na osnovi mjera koje Hrvatska do tada poduzme, odlučiti aktivirati postupak prekomjerne neravnoteže. Kako god nazvali ovu poruku EK, ona je ozbiljna jer je rezultat dubinske analize stanja našeg gospodarstva. Rezultat je dugogodišnje recesije koja bi ove godine mogla formalno završiti, ali bi to građani mogli tek neznatno osjetiti, dok bi puno toga u našem gospodarstvu i dalje bilo nepredvidljivo, nesigurno, nedovoljno jasno. Porezi bi i dalje bili visoki, a pravna zaštita spora i slaba. Sve to otežava olakšavanje kreditiranja i guši investicije, bez čijeg porasta neće biti ni održivog rasta gospodarstva.

Dakle, Komisija, pošto je još prošle godine utvrdila da kod nas postoje pretjerane makroekonomske neravnoteže, sada smatra da su poduzete mjere nedovoljne, često nejasne, uglavnom neambiciozne, a da za provedbu nekih od njih ne postoji ni jasna politička volja.

Kako niti jednom do sada EK nije aktivirala postupak makroekonomskih neravnoteža, sama najava da bi za tri mjeseca to mogla učiniti Hrvatskoj bi trebala sama po sebi biti dovoljna da shvati koliko je ozbiljna. To što EK slično poručuje i Francuskoj ne treba biti neka utjeha za nas jer mi smo jedna od najsiromašnijih država u EU, s jednom od najvećih stopa nezaposlenosti, s jednom od najduljih recesija u koju smo upali još 2008. Pogotovo ne može biti utjeha to što EK utvrđuje da i Njemačka ima problema s makroekonomskim neravnotežama. U slučaju Njemačke je razlog suprotan jer oni imaju prevelik suficit, a štednja ima negativan utjecaj na veći porast investicija, čime se guši rast ne samo u toj državi nego i u cijeloj EU. Naravno, netko naivan bi mogao reći da je gospodarska situacija u Hrvatskoj loša zbog toga što Njemačka štedi i ima suficit, iako nas ne bi čudilo da čujemo i takve izgovore. Točno je da stanje u drugim državama EU ima utjecaja i na nas jer su nam oni trgovinski partneri, iz tih država nam dolazi najveći broj turista, a i naše banke su uglavnom u vlasništvu banaka iz tih država. Ali to više ne smije biti izgovor. Kako to da su Irska i Latvija odavno izašle iz krize i bilježe rast. Kako je to brzo uspjelo Sloveniji. Kako to da će Španjolska ove godine imati najveći rast u eurozoni od 2,5%, a nezaposlenost, iako je još velika, padat će velikom brzinom. Jedini odgovor na te usporedbe koji ćete čuti u Bruxellesu je da su oni poduzeli odlučne reforme, a Hrvatska nije.

Ne kažu da Hrvatska nije poduzela nikakve reforme već da nisu dale željeni rezultat i imale su ograničen učinak. Nije tajna da se Vlada nije usudila uvesti poreze na nekretnine koje je sama najavila. Nije ništa napravljeno da se ograniči mogućnost ranog odlaska u mirovinu. Smanjenje poreza na dohodak, zamrzavanje tečaja franka, prebacivanje novca iz jednog mirovinskog stupa u drugi EU smatra jednokratnim mjerama koje nisu strukturne i ne rješavaju probleme. U Hrvatskoj svi već znaju dijagnozu našeg gospodarstva, i vlast i oporba. Ipak, dobro je imati i izvještaje kakav je prošlotjedni. Na papiru je, na oko 100 stranica, doista dubinska analiza koja je točnija od izjava naših političara i koja jasno traži reforme.

Otkad je Hrvatska krenula na put prema EU, davne 2000., stalno smo slušali da su nam reforme “potrebne radi nas samih, a ne radi EU”. To bi trebalo biti tako, ali su nam političari u nekoliko navrata dokazali da djeluju samo kad su pod pritiskom EU. Često smo imali dojam da i žele takav pritisak jer im je lakše građanima teške odluke pravdati time što “to od nas traži EU”. A otkad smo postali dio EU, djeluju samo pod pritiskom sankcija. Zato je ova zadnja poruka EK da do svibnja preko Nacionalnog programa reformi dokažemo da ćemo provoditi reforme koje će korigirati ekonomsku situaciju postala ozbiljna jer ona kao konačnu posljedicu može imati suspenziju nekih strukturnih fondova EU.

Zato stručnjaci EK upozoravaju Hrvatsku da i ove godine, bez obzira na to što ćemo imati izbore, shvati tešku situaciju u kojoj se gospodarstvo nalazi i ubrza reforme.

Ne bi bilo dobro da Vlada sada pokuša objasniti kako do sankcija neće doći ili da neće doći brzo. To bi bilo zatvaranje očiju pred onim što traži EK. Ni Komisiji nije u interesu aktivirati proceduru koju je najavila, a vjerojatno i neće jer će možda na kraju prevladati neki politički razlozi. Ali ni popuštanje EK ne može Hrvatskoj biti od velike koristi. Čak i ako bude krenula putem nametanja sankcija, EK će morati slijediti proceduru prema kojoj do sankcija treba proći najmanje godinu dana. Hrvatskoj ne treba više nikakva kalkulacija “dobivanja na vremenu” jer smo se uvjerili na vlastitom primjeru da za reforme nikada neće biti pravo i povoljno vrijeme.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 08:57