SAMOSTALNOST KOSOVA

Nikad srpska vlast nije tako ponižena

Mišljenje Suda bilo je jasno i nedvosmisleno na strani Kosova, čak i više nego što bi se nadali najveći pobornici kosovske samostalnosti

Ne pamti se kada je jedna državna vlast doživjela takav bumerang kao što se to u četvrtak dogodilo državnom vodstvu Srbije, prije svih predsjedniku Borisu Tadiću i njegovu ministru vanjskih poslova Vuku Jeremiću. Međunarodni sud pravde u Haagu, upravo na traženje Srbije da se očituje o legalnosti neovisnosti Kosova, dao je mišljenje da Deklaracija o neovisnosti Kosova ne krši međunarodno pravo.

Predsjednik tog svjetskog suda, Japanac Hisashi Owada, to je obznanio samo nekoliko sati nakon što je ministar Jeremić nazvao mišljenje Međunarodnog suda pravde u Haagu “trenutkom istine” i, očito ne znajući kakvo će to mišljenje biti, objavio da “ova pobjeda Srbije u Haagu neće biti i zadnja”.

Predsjednik Owada sažeo je mišljenje tog suda riječima kako taj sud, s deset glasova za i četiri protiv, smatra da Deklaracija o neovisnosti Kosova ne krši odredbe međunarodnog prava niti krši Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Dok još nije bilo završeno čitanje mišljenja Suda, svjetski mediji, od CNN-a, BBC-ja do drugih agencija, već su kao najnoviju vijest, prekidajući redoviti program, objavili da je “svjetski sud potvrdio neovisnost Kosova kao legalnu”.

Sve logističke pripreme vlasti u Srbiji da preko svojih medija i diplomatske službe uvjere javnost u suprotno postale su uzaludne.

Nije pomogao ni izvještaj državne agencije Tanjug koja je, vjerojatno jedina u svijetu, javila da je Sud “donio kompromisno rješenje kojim kosovskim Albancima nije priznao pravo na odcjepljenje od Srbije nego je to pitanje prebacio na Generalnu skupštinu UN-a”. Srbiji neće pomoći ni najavljenja kampanja slanja 50 posebnih izaslanika po svijetu kako bi se države uvjerilo da ne priznaju neovisnost Kosova.

Uzaludni pokušaji

Mišljenje Suda bilo je jasno i nedvosmisleno. Bilo je na strani Kosova i više nego što su se najveći optimisti na Kosovu ili među državama sponzorima kosovske neovisnosti nadali. Srbija je mogla časno priznati poraz, izraziti žaljenje i ići dalje. No, Beograd očito želi nastaviti s pokušajima da raspravom u Generalnoj skupštini UN-a pokuša dobiti neku rezoluciju o obnovi pregovora o statusu Kosova.

Time će se još jednom konfrontirati s glavnim zapadnim državama. Kako su nam prenijeli mnogi EU diplomati, Srbija ih je prije dvije godine uvjeravala da mišljenje Suda u Haagu traži samo zato da bi “pitanje Kosova makli iz dnevnopolitičke retorike i prebacili u pravnu sferu”.

Bez obzira na to, pitanje Kosova ne samo da je ostalo glavno političko pitanje u Srbiji nego je retorika srpskih vlasti bila sve oštrija. Sada kad je Sud rekao svoje mišljenje, koje ne odgovara Srbiji, Srbija kaže da pravno mišljenje nije važno i tražit će političku potporu za svoje stavove.

Mišljenje Međunarodnog suda pravde je i prilika za Europsku Uniju da konačno postigne konsenzus o jednom tako važnom pitanju za Uniju kao što je Kosovo. Neovisnost Kosova nije kao neovisnost neke druge države.

Kosovo je država pod međunarodnim nadzorom, a glavnu ulogu u tom nadzoru ima upravo EU koja tamo ima i misije s izvršnim ovlastima. Državnost Kosova zajednički je projekt samog Kosova, Europske Unije i Sjedinjenih Američkih Država. Zato je američki State Department i poručio Uniji da postigne jedinstvo oko Kosova. Tako da se očekuje veliki pritisak na pet država EU koje još nisu priznale Kosovo kao državu da to učine ili da ne sprječavaju njegov put prema EU.

Ne žele se miriti

Europska Unija, međutim, ne želi da se Srbija osjeća poraženom.

Bruxelles je već ponudio posredovanje između Beograda i Prištine u nekom dijalogu kojim bi se uredili odnosi a da Srbija ne mora izričito priznati neovisnost Kosova. Ta ponuda sadrži i mogućnost bržeg napretka i Srbije i Kosova prema EU. Prema prvim informacijama, Srbija je odbila tu ponudu i pokušat će dobiti potporu u Generalnoj skupštiti UN-a na zasjedanju u rujnu. U Bruxellesu procjenjuju da Srbija i tu vodi izgubljenu bitku jer se broj država koje su priznale Kosovo može samo povećati, a ne smanjiti. I, ono što je najvažnije, Srbija će se inzistiranjem na Rezoluciji UN-a konfrontirati s glavnim državama EU.

Ministar jedne velike EU države poručio je Srbiji da će države EU, a ne Libija, Iran ili Venezuela, odlučivati o budućnosti Srbije te da radi protiv sebe. Neki diplomati jučer su cinično rekli kako su na vrijeme upozorili Srbiju da ne traži mišljenje Međunarodnog suda pravde jer će na kraju doživjeti debakl, što se i dogodilo. EU nudi Srbiji perspektivu integracije, ali Srbiji nitko i ne nudi mogućnost da Kosovo više uđe u njen sastav.

Jedan EU diplomat kaže kako je “samosugestija” nekih srpskih političara da moraju birati između EU i Kosova i izabrat će Kosovo. “To bi bilo biranje između mogućeg i nemogućeg, EU je mogućnost Srbije, a kontrola nad Kosovom nije”, kaže taj diplomat.

Pravna argumentacija

Problem Kosova također nije završen sa, po njega pozitivnim, mišljenjem Međunarodnog suda u Haagu. Srbija zagovara i podjelu Kosova, nešto čemu se protivi međunarodna zajednica.

Međutim, de facto podjela je otvorena opcija. Sjeverni dio Kosova dobio bi široku autonomiju, koju bi zajedno garantirali Beograd i Priština, a Srbi u tom dijelu Kosova upravljali bi sami sobom. To bi mogla biti tema budućeg dijaloga između Beograda i Prištine, ali neće biti potpore za nove pregovore o statusu Kosova.

Ako se taj dijalog ne dogodi, Srbija će nastaviti sabotirati napredak Kosova i time otežati svoj put prema EU. I Srbija i Kosovo bit će na gubitku, a i zajednička politika Europske Unije.

Mišljenje Međunarodnog suda pravde trebalo bi biti dobra vijest i za Hrvatsku jer je i njezinu pravnu argumentaciju o Kosovu, koju je predstavila zajedno s mnogim zapadnim državama, taj sud priznao.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:52