PIŠE SNJEŽANA PAVIĆ Bitka za genocid u Srebrenici

Nakon što su vojnici Ratka Mladića grupu pripadnika UN-a uzeli kao taoce, Amerikanci, Francuzi i Britanci ugovorili su u svibnju 1995. obustavu zračnih napada na vojne snage Srba u Bosni i Hercegovini. O tome nisu ništa rekli Nizozemcima, tvrdi se u najnovijem nizozemskom dokumentarcu. Pripadnici nizozemskog bataljuna UNPROFOR-a devet puta su poslali poziv za zračnu podršku kako bi zaustavili srpsku ofenzivu na Srebrenicu, ali odgovora nije bilo. U enklavi je tada bilo oko 40.000 ljudi. Ratku Mladiću Nizozemci su izručili i one koji su se sklonili u njihovu bazu u sklopu bivše tvornice akumulatora u Potočarima. Dvadeset godina tvrde da nisu imali pojma što će se dogoditi tim ljudima, a dokumentarcem koji je u ponedjeljak objavio istraživački program Argos odgovornost prebacuju na SAD, Francusku i Britaniju, pozivajući se na tisuće američkih dokumenata. Tjednima uoči pada Srebrenice u diplomatskim i novinarskim krugovima pričalo se da moraju pasti sve tri bošnjačke enklave uz Drinu - Srebrenica, Žepa i Goražde, kako bi se komplicirana situacija na terenu pojednostavila do te mjere da omogući mirovne pregovore i crtanje novih granica, entitetske podjele BiH u omjeru 51:49 posto i Daytonskog sporazuma. Nakon svih ovih godina i dalje je misterij zašto je Mladić organizirao tako masovnu egzekuciju. Srpska vojska je 11. srpnja 1995. osvojila Srebrenicu, odvojila muškarce od žena i sistematski pobila oko 8000 muškaraca i mladića, uz nijemu asistenciju zbunjenih Nizozemaca. Prema pravomoćnim presudama Haaškog suda za ratne zločine (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ), u Srebrenici je počinjen genocid.

Umjesto pijeteta prema poginulima i patnji preživjelih, uoči 20. obljetnice najtežeg zločina u Europi od Drugog svjetskog rata vode se dvije bitke: jedna na međunarodnoj sceni na kojoj nekadašnji akteri jedan na drugoga prebacuju odgovornost za krvavu eliminaciju enklave koja je tvrdoglavim opstankom remetila šanse za završetak rata, i druga između Srba i Bošnjaka o tome je li Srebrenica genocid ili nije. Sukob je eskalirao nakon najave Velike Britanije da će predložiti Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju o Srebrenici, u kojoj se apelira na sve države svijeta da u nastavne programe uvrste učenje o genocidu. Srbi će prihvatiti da je počinjen zločin i da su ljudi pobijeni, ali ne i to da je u Srebrenici bio genocid. Ili, kako je to rekao Milorad Dodik, “prihvatit ćemo da je u Srebrenici bio genocid ako vi prihvatite da je genocid i ubojstvo stotina Srba u obližnjem Bratuncu”. Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić zato je ovaj tjedan uputio pismo UN-u tražeći da ne usvoje rezoluciju. “Postoji potpuno jedinstvo Srba u BiH da je ova rezolucija antisrpska jer nigdje ne spominje srpske žrtve u okolini Srebrenice”, napisao je Ivanić. Žestoka politička bitka “za” genocid i “protiv” njega odraz je sukoba u BiH. I još jedan podsjetnik velikim silama da nije bilo pametno nametati mirovni sporazum tako da jednoj zaraćenoj strani daješ pola zemlje, a dvjema ostalima drugu polovicu.